Spor između njemačkog kancelara Fridriha Merca i američkog predsjednika očigledno se zaoštrava: Donald Tramp prijeti da će smanjiti prisustvo američkih trupa u Njemačkoj. Odluka bi trebalo da bude donijeta “uskoro”.
Prema riječima američkog predsjednika Donalda Trampa Sjedinjene Države razmatraju moguće smanjenje trupa u Njemačkoj. Odluka bi trebalo uskoro da bude donijeta, napisao je Tramp na svojoj platformi Truth Social.
Najava dolazi nakon Trampove oštre kritike njemačkog kancelara Fridriha Merca, pošto se Merc kritički izjasnio o američkoj ofanzivi protiv Irana. “On nema pojma o čemu govori!“, napisao je Tramp u utorak o Mercu. Nije čudo „što Njemačkoj ide tako loše, kako ekonomski tako i u drugim aspektima!“ Optužio je kancelara da se slaže s tim da Iran posjeduje nuklearno oružje. Međutim, nije poznato da se Merc ikada tako izjasnio.
Prema podacima američke vojske iz sredine aprila, trenutno je oko 86.000 vojnika stacionirano u Evropi, od toga oko 39.000 u Njemačkoj. Taj broj se redovno mijenja, i zbog rotacija i vježbi
Merc je neposredno prije toga smirivao situaciju
Ako se Trampove izjave uzmu kao mjerilo, čini se da je lični odnos sa Mercom dostigao novu najnižu tačku. Međutim, Merc je u srijedu pokušao da ublaži taj utisak. “Lični odnos između američkog predsjednika i mene je – bar iz moje perspektive – i dalje dobar”, rekao je. “I dalje imamo dobre razgovore.”
Mjesecima su savezni kancelar i američki predsjednik održavali prilično dobar odnos. U posljednje vrijeme, međutim, Merc je promijenio ton i javno kritikovao Vašington. Tako je optužio američku vladu da nema izlaznu strategiju za rat u Iranu.
Amerikanci su u Iranu “očigledno ušli u ovaj rat bez ikakve strategije”, rekao je tokom diskusije sa učenicima u Marsbergu u Zauerlandu. Zato je sada tim teže okončati sukob. “Pogotovo što Iranci očigledno vrlo vješto pregovaraju – ili vrlo vješto ne pregovaraju“, rekao je Merc. „Iransko državno rukovodstvo ponižava jednu cijelu naciju.“
Tramp je već jednom prijetio
Tramp je već tokom svog prvog mandata (2017–2021) prijetio smanjenjem kontingenta trupa u Nemačkoj. Tada je, nekoliko mjeseci prije odlaska iz Bijele kuće, najavio da želi da povuče 12000 od tada oko 35000 američkih vojnika iz Njemačke. Nekoliko hiljada njih trebalo je da bude premješteno unutar Evrope, dok bi se drugi vratili u SAD. Tramp je tada taj plan opisao kao kaznu zbog, po njegovom mišljenju, premalih njemačkih vojnih izdataka. Njegov nasljednik Džo Bajden je nakon stupanja na dužnost zaustavio te planove.
Američke trupe postale su važan ekonomski faktor za regione oko baza. Hiljade lokalnih radnika zaposleno je u američkoj vojsci, a uz to posebno u pokrajinama Porajnje-Palatinat, Baden-Virtemberg i Bavarska hiljade drugih radnih mjesta zavise od američkih trupa.
Samo ogromna vazduhoplovna baza Ramštajn kod Kajzerslauterna, sa najvećom američkom vojnom zajednicom van Sjedinjenih Država, prema procjenama svake godine generiše stotine miliona eura kroz plate, zarade, kirije i ugovore u regionalnoj ekonomiji. U blizini baze trenutno se gradi najveća američka vojna bolnica van SAD.
Desetine američkih vojnih baza u Evropi
U Evropi već decenijama postoje desetine velikih američkih vojnih baza koje su od ogromnog značaja za globalne operacije SAD, na primjer na Bliskom istoku. One služe za stacioniranje trupa, oružja, brodova i aviona, odatle se upravlja dronovima i zbrinjavaju ranjeni.
U Njemačkoj, pored aerodroma Ramštajn u pokrajini Porajnje-Palatinat, postoji i američka komanda za Evropu (EUCOM) u Štutgartu.
Američki Kongres je krajem 2025. usvojio bezbjednosni mehanizam prema kojem ukupan broj snaga koje su trajno u nadležnosti Evropske komande ne smije da bude ispod 76000 duže od 45 dana. Nakon toga moraju se poštovati određene procedure izvještavanja kako bi se sprovelo smanjenje.
Još u martu je, prema Mercovim rečima, Tramp uvjerio kancelara da Sjedinjene Države žele da zadrže svoje vojno prisustvo u Njemačkoj. „To je dobra vijest, ali nisam ni očekivao drugačije“, rekao je Merc u Vašingtonu nakon sastanka sa Trampom.
Rubio razgovara sa Vadefulom
Nekoliko sati prije Trampovih izjava, američki državni sekretar Marko Rubio je, prema navodima iz Vašingtona, telefonom razgovarao sa njemačkim ministrom spoljnih poslova Johanom Vadefulom (CDU). Rubio i Vadeful su razgovarali o Iranu i značaju obezbjeđivanja slobodne plovidbe kroz Ormuski moreuz, izjavio je portparol američkog Stejt departmenta Tomi Pigot.
Merc nije prvi visoki evropski političar kojeg je Tramp oštro napao. Tako su i britanski premijer Kir Starmer, francuski predsjednik Emanuel Makron i španski premijer Pedro Sančez pali u nemilost republikanca. Nedavno je došlo do sukoba između Trampa i italijanske premijerke Đorđe Meloni nakon Trampove kritike pape.
