Vazdušna opasnost širom Ukrajine; Američki djelovi u ruskim raketama koje su pogodile Kijev

Rat u Ukrajini – 1.542. dan. Ruska vojska je izvela napade raketnim sistemima “kinžal” na objekte i aerodrome ukrajinskog vojno-industrijskog kompleksa. U vazdušnom napadu Moskve na Kijev poginulo je 16 osoba. Gradonačelnik Vitalij Kličko proglasio je dan žalosti u glavnom gradu Ukrajine. Najvažnija dešavanja pratite na CdM-u.

<<<U ruskom napadu na Kijev poginulo sedam osoba; Zelenski naredio pripremu vojnog odgovora nakon smrtonosnog ruskog napada na Kijev<<<

Američki djelovi u ruskim raketama koje su pogodile Kijev

Ruske krstareće rakete korišćene u jučerašnjem napadu na Ukrajinu proizvedene su ove godine uz korišćenje zapadnih komponenti, saopštile su ukrajinske vlasti, prenosi Fajnenšel tajms.

Fotografije ostataka raketa koje su pogodile stambenu zgradu u Kijevu, pri čemu su poginule najmanje 24 osobe, prikazuju djelove rakete „H-101“, jedne od najnaprednijih ruskih krstarećih raketa.

Fotografije su pregledali ukrajinski zvaničnici, nezavisni stručnjak i Fajnenšel tajms.

Vladislav Vlasjuk, najviši ukrajinski zvaničnik za sankcije, kazao je za Fajnenšel tajms da su sve krstareće rakete H-101 koje su pogodile Kijev i koje su analizirali ukrajinski stručnjaci, uključujući i onu koja je pogodila stambenu zgradu u prijestonici, proizvedene u drugom kvartalu 2026. godine.

Prema navodima Fajnenšel tajmsa, raketa je sadržala više od 100 komponenti porijeklom iz zapadnih zemalja.

Raketa „H-101“, identična onoj koja je pogodila stambenu zgradu i koja je analizirana nakon napada 20. januara, sadržala je čipove američkih brendova kao što su Texas Instruments, AMD i Kyocera AVX, kao i njemačke kompanije Harting Technology Group i holandske Nexperia.

Neki djelovi imali su serijske brojeve koji ukazuju na to da su proizvedeni tokom 2024. i 2025. godine — dugo nakon uvođenja sankcija. U ostacima rakete pronađeno je i više komponenti proizvedenih u Kini i Tajvanu.

Zelenski: Rusija sprema udar na predsjedničku rezidenciju

Specijalisti Glavne obavještajne uprave došli su do dokumenata koji ukazuju na to da Rusi pripremaju nove raketne i bespilotne napade na Ukrajinu, a među njima je skoro 20 političkih centara i vojnih punktova, saopštio je predsjednik Volodimir Zelenski.

“Specijalisti GUR-a Ministarstva odbrane dobili su dokumenta koja ukazuju na to da Rusi pripremaju nove raketne i dronske udare na Ukrajinu, posebno, kako navode na centre za donošenje odluka. Među njima je skoro dvadesetak političkih centara i vojnih punktova”, napisao je Zelenski u Telegram objavi nakon sastanka sa načelnicima Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, Generalne direkcije Ministarstva odbrane i službe bezbjednosti.

Naglasio je da je “ukrajinska strana primila k znanju ovu informaciju”, dodajući da vredi napomenuti ruskom rukovodstvu da “Ukrajina nije Rusija”.

“Za razliku od zemlje agresora, gdje postoji jasan autor ovog rata i njegovo dugogodišnje okruženje koje obezbjeđuje njegovu distancu od stvarnosti, izvor zaštite Ukrajine je spremnost ukrajinskog naroda da se bori za svoju nezavisnost i sopstvenu nezavisnu državu”, rekao je Zelenski.

Naglasio je da Ukrajinci “zaslužuju svoj suverenitet” baš kao i svaka druga nacija, kao i da narod “ne može biti poražen”.

“Rusija treba da okonča svoj rat i pregovara o pristojnom miru, a ne da traži nešto drugo čime će da zastraši Ukrajinu”, naglasio je predsjednik.

Uz predsjednikovu objavu na društvenim mrežama priloženi su satelitski snimci, očigledno dobijeni obavještajnim službama ruskih vojnih kancelarija. Oni prikazuju koordinate i podatke o nekoliko objekata, uključujući “administraciju predsjednika Ukrajine”, predsedničku rezidenciju (državnu daču) i podzemne zaštićene prostorije u centru Kijeva. Slike su datirane 6. maja.

Zelenski je naglasio da ukrajinski narod ne može biti poražen.

“Rusija treba da okonča svoj rat i da pregovara o pristojnom miru, a ne da traži još načina da zastraši Ukrajinu. Hvala svima koji pomažu!”, napisao je on.

Tramp: Ruski napad na Kijev može unazaditi mirovne pregovore

Ruski raketni napad na stambenu zgradu u Kijevu u kojem je ubijeno 24 ljudi može da unazadi napore za pronalaženje mirnot rješenja rata Rusije i Ukrajine, izjavio je američki predsjednik Donald Tramp.

Šef Bijele kuće je novinarima na letu iz Kine rekao da je o tome razgovarao s kineskim predsdjenikom Si Đinpingom i da su se oni saglasili da je potrebno da se borbe okončaju.

“Želimo da vidimo da se taj sukob riješi. Do sinoć je izgledalo dobro, ali Ukrajinci su sinoć pretrpjeli veliki udarac. Dakle, doći će do kraja rata, ali to je šteta”, rekao Tramp.

Ukrajinske snage ponovo pogodile rusku rafineriju u Rjazanju

Specijalne operativne snage su noćas napale rafineriju nafte u Rjazanju u zajedničkoj operaciji sa snagama za bespilotne sisteme i drugim komponentama Snaga bezbjednosti i odbrane, saopštio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine i objavio snimak.

Rjazanjska rafinerija nafte državne kompanije Rosnjeft nalazi se više od 500 kilometara od ukrajinske granice. To je jedna od najmoćnijih neprijateljskih rafinerija nafte, čiji se najveći dio proizvodnje izvozi.

Ukrajinski dronovi su više puta pogodili Rjazanjsku rafineriju, koja proizvodi avionsko, automobilsko i dizel gorivo za neprijateljsku vojsku.

Na teritoriji objekta je zabilježen požar velikih razmjera.

Gubernator Rjazanjske oblasti Pavel Malkov izvijestio je na svom Telegram kanalu da su ukrajinske oružane snage napale tu oblast s 99 bespilotnih letjelica. Naveo je da je nekoliko stambenih zgrada oštećeno usled padova dronova u Rjazanju, a da su prozori razbijeni.

Vazdušna opasnost širom Ukrajine

U Kijevu i mnogim regionima Ukrajine proglašena je vazdušna uzbuna zbog prijetnje od ruskih udara balističkim raketama, objavila je Kijevska gradska državna administracija i Vazduhoplovne snage.

U napadu dronom na Odesku oblast 10 povrijeđeno, dvije osobe u teškom stanju

Deset osoba povrijeđeno je danas u ruskim napadima dronom na Odesku oblast, od kojih su dvije u teškom stanju, saopštio je šef Odeske oblasne vojne administracije Oleg Kiper.

“Od 12 časova, deset ljudi je povrijeđeno usled noćnih i jutarnjih napada u Odeskoj oblasti. Šestoro njih je hospitalizovano, dvoje je u teškom stanju”, napisao je Kiper u Telegram objavi, prenosi Ukrinform.

Prema njegovim riječima, u pregrađu Odese snimljen je pad ruskih dronova na teritoriju privatnog domaćinstva i baštenske zadruge.

“Dvije stambene zgrade su oštećene. Nažalost jedna osoba je povrijeđena”, rekao je Kiper i dodao da je u jednom od područja izbio lokalni požar.

Ruska vojska je, kako prenosi Ukrinform, noću napala civilnu infrastrukturu u Odeskoj oblasti dronovima i raketama.

Ukrajinska vojska: Povratili smo kontrolu nad selom Odradnje u regionu Harkova

Ukrajinske oružane snage saopštile su da su povratile kontrolu nad selom Odradnje i okolnim područjem u regionu Harkova.

“Kao rezultat planirane operacije, Odbrambene snage Ukrajine očistile su naselje Odradnje, u Dvoričanskom okrugu Harkovske oblast, i vratile ga, zajedno sa okolnim područjem, pod svoju kontrolu“, navodi se u saopštenju koje je na Facebooku objavila 129. specijalizovana teška mehanizovana brigada Kopnenih snaga Oružanih snaga Ukrajine.

Kako se navodi, jedinice ove brigade izvele su jurišne operacije, a u zadatak su bile uključene jurišne jedinice, operateri bespilotnih letjelica i artiljerija, prenosi Ukrinform.

U saopštenju ukrajinske vojske se dodaje da je “njihov koordiniran rad omogućio da dosljedno otkrivaju, angažuju i uništavaju neprijateljsku živu silu, vatrenu moć i zaklon”.

Savjet Evrope: Široka podrška za Specijalni tribunal za zločin agresije protiv Ukrajine

Evropska unija i 36 zemalja su danas, na godišnjem sastanku ministara spoljnih poslova članica Savjeta Evrope, izrazile namjeru da se pridruže novom sporazumu kojim se osniva Specijalni tribunal za zločin agresije protiv Ukrajine.

Rezoluciju kojom se uspostavlja Prošireni djelimični sporazum o Upravnom odboru Specijalnog tribunala za zločin agresije protiv Ukrajine usvojio je Komitet ministara na današnjoj sjednici u Kišinjevu, a 34 države članice Savjeta Evrope, među kojima nije Srbija, kao i EU, Australija i Kostarika, izrazile su namjeru da učestvuju u sporazumu, saopštio je Savjet Evrope.

Tribunal će istražiti, goniti i suditi onima koji su odgovorni za zločin agresije protiv Ukrajine, a njegov cilj je da popuni prazninu u nadležnosti Međunarodnog krivičnog suda i da pozove na odgovornost visoke zvaničnike umiješane u ovaj zločin.

Generalni sekretar Savjeta Evrope Alan Berse izjavio je na sastanku da Specijalni tribunal predstavlja “pravdu i nadu” i da je sada potrebno preduzeti akcije kako bi se obezbijedili funkcionisanje i finansiranje Tribunala.

“Vrijeme da Rusija bude pozvana na odgovornost za svoju agresiju se brzo približava. Put pred nama je put pravde,  i pravda mora da prevlada”, rekao je Berse.

On je pozvao države da što pre završe sve neophodne nacionalne procedure kako bi se pridružile Specijalnom tribunalu.

Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha je rekao da će “moralni temelj Evrope i svijeta biti obnovljen samo kada se kazni zločin agresije protiv Ukrajine”.

“To nije stvar prošlosti. To je stvar budućnosti. U pitanju je obnavljanje zajedničkog prostora istine, pravde i povjerenja”, rekao je Sibiha.

Ministar spoljnih poslova Moldavije Mihaj Popšoj, čija zemlja trenutno predsjedava Komitetom ministara Savjeta Evrope, izjavio je da pravedan i trajan mir za Ukrajinu mora biti zasnovan na odgovornosti.

“Da bi se osigurao najširi mogući legitimitet Specijalnog tribunala, važno je da se i druge države pridruže Proširenom djelimičnom sporazumu”, rekao Popšoj.

Domaćin početne faze Specijalnog tribunala biće Hag, rekao je šef diplomatije Holandije Tom Berendsen.

Ministri su na sastanku takođe pozdravili veoma široku podršku država Konvenciji o osnivanju Međunarodne komisije za potraživanja za Ukrajinu čiji je cilj uspostavljanje pravnog mehanizma za naknadu štete nastale ruskom agresijom na Ukrajinu. Konvenciju je do danas potpisalo 38 zemalja, a ratifikovalo je nekoliko država, kao i EU.

TASS: Rusija i Ukrajina razmjenjuju tijela poginulih vojnika

Rusija i Ukrajina sprovode razmjenu tijela poginulih vojnika, prenio je TASS, pozivajući se na neimenovani izvor.

Prema navodima izvora, Ukrajina će preuzeti 526 tijela, dok će Rusija dobiti 41 tijelo poginulih vojnika.

Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio je ranije danas da se ukupno 205 ukrajinskih državljana vratilo iz ruskog zarobljeništva u okviru prve faze dogovorene razmjene zarobljenika po formuli “1000 za 1000”.

Zelenski je naveo da su među oslobođenima pripadnici Oružanih snaga Ukrajine, Nacionalne garde i Državne granične službe, kao i podoficiri i oficiri, prenio je Ukrinform.

Prema njegovim riječima, većina njih je u zarobljeništvu bila od 2022. godine, a borili su se na više pravaca, uključujući Mariupolj i Azovstalj, kao i u regionima Donjecka, Luganska, Harkova, Hersona, Zaporožja, Sumija i Kijeva.

Lavrov: Na Aljasci postignuti dogovori o osnovnim principima ukrajinskog rješenja

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da su Rusija i Sjedinjene Američke Države na Aljasci, tokom razgovora lidera dviju zemalja, predsjednika Vladimira Putina i Donalda Trampa, postigle “jasne dogovore” o osnovnim principima ukrajinskog rešenja.

Lavrov je na samitu BRIKS-a u Nju Delhiju naveo da su razgovori u Enkoridžu 15. avgusta prošle godine uključivali američke predloge koje je u Moskvu nedjelju dana ranije donio specijalni izaslanik SAD Stiven Vitkof, prenijela je RIA Novosti.

Prema njegovim riječima, ti predlozi su se zasnivali na američkom razumijevanju “osnovnih uzroka krize”, uključujući pitanje članstva Ukrajine u NATO-u i “realnosti na terenu” nastale nakon referenduma.

“Imamo jasne dogovore nakon sastanka u Enkoridžu na Aljasci”, rekao je Lavrov, dodajući da je Rusija uzela u obzir američke inicijative i da je Putin tada izrazio spremnost da ih podrži.

Naglasio je da se razgovori uklapaju u širi okvir diplomatskih kontakata između Moskve i Vašingtona o dugoročnom rješenju konflikta.

Lavrov je ocijenio i da su odnosi između Putina i Trampa zasnovani na međusobnom poštovanju.

“Duh odnosa između predsjednika Rusije i Sjedinjenih Američkih Država odlikuje prijateljstvo i obostrano poštovanje”, rekao je Lavrov.

Rusija i Ukrajina razmijenile po 205 zarobljenika

Rusija i Ukrajina su razmijenile po 205 zarobljenika, saopštile su ruske vlasti.

“Rusija je vratila 205 svojih zarobljenika sa teritorije Ukrajine, a zauzvrat je 205 ratnih zarobljenika Oružanih snaga Ukrajine prebačeno u Ukrajinu”, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane, prenosi RIA Novosti.

Ruski vojnici se trenutno nalaze u Bjelorusiji, gdje dobijaju psihološku i medicinsku pomoć.

Nakon toga će biti vraćeni kući na liječenje i rehabilitaciju, navodi ruska agencija.

Ujedinjeni Arapski Emirati su djelovali kao posrednik u razmjeni.

Prethodna razmejna je obavljena 24. aprila, kada su razmijenjena po 193 zarobljenika.

Nakon napada na energetsku infrastrukturu bez struje šest regiona u Ukrajini

Više ukrajinskih regiona ostalo je bez električne energije nakon novih napada na energetske objekte, saopštila je kompanija “Ukrenergo”.

Prema navodima operatora elektroenergetskog sistema, prekidi u snabdijevanju strujom prijavljeni su u Černigovskoj, Dnjepropetrovskoj, Sumskoj, Harkovskoj, Odeskoj i Hmeljničkoj oblasti, prenio je Ukrinform.

“Ukrenergo” je saopštio da su, gdje god bezbjednosni uslovi to dozvoljavaju, već započeti radovi na hitnoj obnovi mreže i stabilizaciji snabdijevanja. Iz kompanije su naveli da je potrošnja električne energije u jutarnjim satima bila niža u odnosu na prethodni dan, što se povezuje sa vremenskim uslovima i povećanom proizvodnjom iz solarnih elektrana.

Građanima je upućen apel da potrošnju električne energije prilagode periodu dana kada solarni kapaciteti ostvaruju najveću proizvodnju, kao i da izbjegavaju istovremeno korišćenje više snažnih uređaja u večernjim satima kako bi se rasteretio sistem.

“Ukrenergo” je ranije saopštio da su i prethodnih dana izvedeni masovni napadi na energetsku infrastrukturu, koji su izazvali prekide u snabdijevanju u više regiona, uključujući i Kijev.

Broj poginulih u ruskom napadu na Kijev porastao na 24

Broj poginulih u ruskom udaru u Darničkom okrugu u Kijevu povećan je na 24, među kojima je troje djece, saopštila je Državna služba Ukrajine za vanredne situacije.

U saopštenju koje je objavljeno na Telegramu navodi se da su operacije potrage i spasavanja u okrugu Darnica u Kijevu i danas u toku, prenosi Ukrinform.

Direktorka Odeljenja za zdravstvo Kijevske gradske državne administracije Tatjana Mostepan ranije je saopštila da je u ruskom masovnom napadu povrijeđeno 56 osoba, među kojima je dvoje djece.

Peskov: Za tragediju u Ukrajini kriva tamošnja vlast

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da je vlast u Ukrajini obećala da će zaustaviti rat, ali da je činila suprotno, poručio da je za rat u Ukrajini “odgovoran kijevski režim”.

“Oni su gurnuli svoju zemlju u katastrofu. Njihovim rukama stvorena je tragedija koja se tamo odvija. Neka se izbore sa svojom propagandom. Kijevski režim nikada nije, i nikada neće, donijeti ništa dobro u svojoj propagandi”, rekao je Peskov.

On je ocijenio da vlast u Ukrajini i predsjednik zemlje Volodimir Zelenski „ulaze u katastrofu“.

Napad na Kijev

Šesnaestoro ljudi je poginulo u ruskom kombinovanom napadu na Kijev.

Prema podacima Državne službe za vanredne situacije potraga traje za još 20 ljudi.

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da vjerovatnoća da će sljedeći ukrajinski predsjednik poslije Volodimira Zelenskog pristati na sve zahtjeve SAD značajno raste.

Grčka neće tolerisati nikakvo širenje rata iz Ukrajine na Mediteran, poručio je grčki ministar spoljnih poslova Jorgos Gerapetritis, nakon što su otkriveni ostaci pomorskog drona u blizini grčkog ostrva Lefkada.

Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) saopštila je da požar u blizini zapečaćene nuklearne elektrane u Černobilju nije uticao na povećanje nivoa zračenja i da nisu zabilježeni abnormalni nivoi zračenja tokom ili nakon njegovog izbijanja i gašenja.