Vještačka inteligencija mijenja tržište rada, a sve veći broj mladih preispituje vrijednost klasičnih studija. Da li je obrazovanje za zanatska zanimanja sigurniji izbor i ko na kraju ima veću zaradu – majstor ili master?
Put „najprije gimnazija, zatim fakultet“ danas mnogima u Njemačkoj više ne djeluje primamljivo kao ranije, piše Dojče Vele.
Mladi strahuju od neizvjesnih izgleda za zaposlenje, između ostalog i zbog brzog razvoja vještačke inteligencije (VI). Stručnjaci procjenjuju da bi VI mogla da ugrozi čak polovinu početničkih radnih mjesta u takozvanim profesijama zasnovanim na visokoškolskom znanju.
Rast nezaposlenosti među visokoobrazovanima
Istovremeno, nezaposlenost među akademski obrazovanim građanima već godinama bilježi rast.
„Prije pandemije koronavirusa iznosila je 2,1 odsto, a danas je na nivou od 3,3 procenta“, ističe Enco Veber iz Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) u Nirnbergu, u razgovoru za ARD.
Ipak, Veber ne govori o „izričitoj krizi akademaca“. Prosječna stopa nezaposlenosti porasla je još i više. Jasno je, međutim, da ni visokoobrazovani više nijesu imuni na aktuelnu privrednu krizu.
Zanat – dobre profesionalne perspektive
Prodor vještačke inteligencije trenutno ponovo čini zanatska zanimanja privlačnijim za mlade. Za razliku od brojnih kancelarijskih poslova, zanati se smatraju naročito otpornim na uticaj VI. Uz to, postoje i atraktivne mogućnosti za razvoj i dodatno usavršavanje, koje igraju važnu ulogu u odluci „zanat ili studije“.
Istovremeno, gotovo da nema privredne grane u Njemačkoj koja toliko trpi zbog nedostatka stručne radne snage kao zanatstvo. Uprkos dobrim profesionalnim izgledima, nepopunjeno je oko 200.000 radnih mjesta. Posebno su pogođena mala preduzeća.
Prema Izvještaju o stručnom obrazovanju za 2025. godinu, u zanatstvu je širom Njemačke nedavno ostalo nepopunjeno oko 19.000 mjesta, što je 18 odsto svih ponuđenih mjesta za stručno osposobljavanje u preduzećima.
„Još uvijek previše mladih ljudi, ali i njihovih roditelja, nema pravi uvid u raznovrsne i odlične profesionalne perspektive koje zanatstvo nudi“, poručuje predsjednik Bavarske zanatske komore Franc Ksaver Peteranderl. „Još uvijek raširena opsesija akademskim zvanjima zamagljuje pogled na realnost.“
Oni koji se odluče za zanatsko obrazovanje imaju korist i od ranijeg početka zarade. „Ako studije završim sa 25 godina, pa zatim još pet godina otplaćujem studentski kredit, već imam 30″, kaže futurolog Hartvin Mas iz Instituta za istraživanje generacija. U zanatstvu, s druge strane, mladi zarađuju ranije – „i to upravo u životnim fazama u kojima im je novac najpotrebniji“.
Životna zarada: kada se studije isplate
Dok studenti godinama provode vrijeme na fakultetima, njihovi vršnjaci na stručnom obrazovanju već ostvaruju prihode i mogu da počnu sa stvaranjem imovine.
Pogled na takozvanu životnu zaradu – zbir bruto prihoda tokom cjelokupnog radnog vijeka – pokazuje da akademci tu početnu prednost kvalifikovanih radnika dostižu tek kasnije. Prema studiji Instituta za primjenjena ekonomska istraživanja (IAW) pri Univerzitetu u Tibingenu, tek od 39. godine života počinju da zarađuju više.
Poređenje prihoda: master i majstor
Ako se posmatra samo mjesečni prihod, razlike su još izraženije. Prema Anketi o zaradama za 2024. godinu Saveznog zavoda za statistiku, zaposleni sa master diplomom, diplomom, magisterijumom ili položenim državnim ispitom u prosjeku zarađuju 6.850 evra bruto mjesečno.
Zaposleni sa završenim stručnim obrazovanjem ostvaruju, s druge strane, prosječno 3.973 evra.
Međutim, oni koji polože i majstorski ispit, finansijski stoje znatno bolje. Majstori u prosjeku zarađuju oko 5.300 eura mjesečno – više od 1.300 evra u odnosu na kvalifikovane radnike bez majstorske titule, pa čak i oko 100 eura više nego zaposleni sa završenim osnovnim akademskim studijama.
„Majstorski bonus“ – zašto se usavršavanje isplati
Ovaj takozvani „majstorski bonus“ čini dodatno obrazovanje isplativom investicijom i otvara vrata ka rukovodećim pozicijama ili samozapošljavanju. „Ljudi sa majstorskim zvanjem imaju izuzetno povoljne pokazatelje na tržištu rada – i po pitanju zaposlenosti i po visini zarade“, naglašava Veber.
Pojedini zanatski poslovi smatraju se naročito perspektivnim i finansijski atraktivnim. Riječ je, pijre svega, o zanimanjima značajnim za industriju, naročito u oblastima energetske tehnike i automatizacije – od mehatroničara do električara, navodi Hartvin Mas.
„Potreba za akademskim poslovima nastaviće da raste“
Istovremeno, prema riječima Vebera, i dalje postoje snažni argumenti u prilog studijama. „Akademski obrazovani i dalje imaju ubjedljivo najniže stope nezaposlenosti i najviše zarade. Naše projekcije pokazuju da će potreba za akademskim poslovima nastaviti da raste.“
Zato se pitanje da li zanatsko obrazovanje ili studije u načelu nude više šansi često pokazuje kao previše pojednostavljeno. Za lični izbor karijere mladih, presudno je na kraju koji put zaista odgovara njihovim sposobnostima, interesovanjima i životnim planovima.
