Hilari može da postane predsjednica samo pod OVIM uslovima!

Matematički i teoretski šanse postoje, ali u realnosti one ipak nijesu tako velike. Da bi Hilari Klinton osvojila većinu u Izbornom koledžu, čime bi praktično 99 odsto osigurala svoju inauguraciju 20. januara, potrebno je da joj se mnogo kockica poklopi.

Nije nužno da i sama zatraži ponovno brojanje glasova, jer je Stajnova već to uradila, ali samo ponovno brojanje, pa čak ni pobjeda u Viskonsinu, neće je učiniti prvom ženom predsjednikom u istoriji SAD. Eventulna pobjeda Klintonove u Viskonsinu, gdje je Tramp pobijedio sa samo 27.000 glasova više (odnosno 0,8 odsto glasova više), bio bi tek početak i nada da će se rezultat preokrenuti u njenu korist i u Mičigenu i Pensilvaniji.

Trenutno stvari stoje ovako:

Ukupan broj elektora na nivou SAD je 538. Prema dosadašnjim rezultatima Donald Tramp je osvojio 290, a Hilari Klinton 232 elektora. Kada se saberu elektorski galsovi koji su osvojili Klintonova i Tramp, do ukupnog broja od 538 ostaje 16. Tačno toliko elektorskih glasova nosi Mičigen, država koja i dalje nije objavila svoje zvanične rezultate, a u kojoj bi ipak moglo da dođe do ponovljenog brojanja glasova.

Elektorska matematika

Ako je Hilari pobjednik u Mičigenu, semafor izgleda ovako: Donald Tramp – 290, Hilari Klinton – 248. Tada bi odluka zavisila od Pensilvanije (20 elektorskih glasova) i Viskonsina (10 glasova).

Ako je Tramp dobio i Mičigen, rezultat je 306 nasparam 232, što bi značilo da Hilari nema šanse čak ni da pobijedi u druge dvije države u kojima bi glasovi mogli ponovo da se broje.

Dakle, Migičen bi mogla biti država koja će i definitivno prelomiti pobjednika, ali prije Mičigena, glasovi će se ponovo brojati u Viskonsinu.

O čemu odlučuje Viskonsin?

Država u kojoj je prvo bilo riječi o brojanju glasova nosi svega 10 elektorskih glasova. Pobjeda u Viskonsinu Klintonovoj ne bi donijela ništa, ali ni Trampu, jer prema sadašnjim rezultatima njemu je 10 elektorskih glasova iz te države već uračunato u ukupan zbir, a ako bi ih izgubio, rezulat bi bio 280 naspram 242, što ponovo nije dovoljno za demokrate.

Viskonin sam po sebi ne pravi razliku, ali je Klintonovoj ta pobjeda ipak potrebna. Najvažnija država ipak je Pensilvanija, jer nosi najveći broj elektorskih glasova (20), ali ni ona sam po sebi nije dovoljna. Viskonsin plus Pensilvanija ponovo nijesu dovoljni, ako Tramp uzme Mičigen, pa je Klintonovoj zapravo potreba pobjeda u sve tri države.

Faktor zvani novac

Trenutno su sve oči su uprte baš u Pensilvaniju i Viskonin, jer su pokretanje ponovno glasanja u te dvije države Zeleni uspjeli da prikupe dovoljno novca. Džil Stajn najavljuje da će podnijeti zahtjev i za Mičigen, a prikupljanje novca za tu državu trenutno je u toku.

Ukupan ceh za sve tri države je oko sedam miliona dolara, a prema podacima sa ozvaničnog sajta Džil Stajn, Zeleni su blizu svog cilja. Od potrebnih sedam, za sad je prikupljeno 5,3 miliona dolara.

Ako se uzme u obzir da su demokrate ipak najzaintersovanije za ishod ponovnog brojanja glasova, a Klintonova je tokom cijele kampanje imala podršku i izadšne donacije američkog establišmenta, jasno je da prikupljanje preostalog novca neće biti problem.

Vrijeme curi

Ako uspije da prikupi novac potreban za ponovno pokretanje glasanja u sve ti države, Stajnova će morati da bude jako brza, jer je vremena sve manje. Svaka od saveznih država ima svoje rokove za podnošenje zahtjeva za ponovno prebrojavanje glasova.

Taj rok u Viskonsinu je 25. novembar (što je ispoštovala u posljednji čas), za Pensilvaniju 28. novembar, dok je za Mičigen rok 30. novembar. Prema pravilima, ponovno brojanje glasova počinje nedjelju dana nakon što zainteresovani uplate potrebnu sumu novca za ponovno brojanje glasova.

Šta ako se rezultat ne promijeni?

Ako se i dogodi da se rezultat ne promijeni nakon ponovnog brojanja glasova, Hilari i dalje ima šansu, ali procentualno još manju nego što je scenario sa brojanjem glasova.

Sve zavisi od elektora, koji svojom odlukom mogu da preokrenu rezultat. Elektori se na kraju izbornog procesa sastaju kao jedinstveno tijelo zvano Izborni kolegijum (koledž) čiji je zadatak da potvrde izbor novog predsjednika, odnosno da ga izglasaju. Predsjednik postaje onaj ko osvoji prostu većinu na izbornom kolegijumu na kome elektori delegiraju svoje glasove u odnosu na to kako je glasala država iz koje dolaze. I od tog pravila postoji izuzetak, pa su elektori nekih država slobodni da promijene odluku ili čak da ne glasaju ni za koga (bijeli listići). Ipak, to se u istoriji američkih izbora gotovo ne dešava.

Izborni kolegijum sastaje se sredinom decembra, kada će i defintivno biti poznato ko će 20. januara biti inaugurisan kao 45. predsjednik SAD. Mnogo “ako” i “možda” dijeli Klintonovu do toga.