Svijet

Obilježena 31. godišnjica nuklearne katastrofe u Černobilju

Černobilska nuklearna katastrofa

Predsjednici Ukrajine i Bjelorusije obišli su lokaciju u ukrajinskom gradu Černobilju, na kojoj se na današnji dan prije tačno 31 godinu dogodila nuklearna katastrofa ogromnih razmjera usljed koje se po Evropi raširila radijacija.

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko nazvao je eksploziju koja se tada dogodila u tamošnjoj nuklearnoj elektrani i njene strašne posljedice “nezacijeljenom ranom s kojom živi ukrajinski narod”, prenosi AFP.

“Možda je više nego ikoga drugog tragedija u Černobilju pogodila našu bjelorusku braću”, rekao je Porošenko na zajedničkoj konferenciji za novinare sa bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom.

Naučnici vjeruju da su vjetrovi tog kobnog dala odnijeli veliki dio radioaktivnog oblaka u pravcu jugoistočne Bjelorusije.

“I Belorusi i Ukrajinci znaju da ova katastrofa ne zna za granice”, rekao je Lukašenko.

Oko 600.000 ljudi koji su postali poznati kao “likvidatori” – većinom zaposleni u službama za vanredne situacije i državni službenici – poslati su sa oskudnom ili nikakvom zaštitnom opremom kako bi pomogli u raščišćavanju poslije nesreće.

“Hvala vama herojima koji su nas, na štetu sopstvenih života i zdravlja, zaštitili od užasnih posljedica ove tragedije”, napisao je ukrajinski premijer Volodimir Grojsman na Facebook-u.

Četvrti reaktor u elektrani u Černobilju na sjeveru Ukrajine, koja je tada bila u sastavu Sovjetskog Saveza, eksplodirao je 1986. nakon što je bezbjednosno testiranje krenulo po zlu 26. aprila u 01.23 sati po lokalnom vremenu.

Oko 30 osoba tada je poginulo na mjestu nesreće, dok se strahuje da je nekoliko hiljada ljudi preminulo u godinama koje su uslijedile od posljedica radijacije širom Ukrajine, Bjelorusije i Rusije.

Stotine hiljada ljudi evakuisano je poslije nesreće iz oblasti oko mjesta nesreće i uspostavljena je zabranjena zona.

U izvještaju UN iz 2005. ocjenjuje se da je oko 4.000 ljudi stradalo od nevidljivog otrova u Ukrajini, Rusiji i Bjelorusiji, dok je grupa za zaštitu prirodne sredine “Grinpis” naredne godine objavila rezultate svog istraživanja prema kojima je 100.000 ljudi izgubilo život.

Ukrajina je prošle godine postavila ogromnu metalnu kupolu vrijednu 1,2 milijarde eura preko ostataka postrojenja u Černobilju u pokušaju da zaustavi eventualna izlivanja i da osigura budućnost evropskih generacija.

Više od 200 tona uranijuma ostalo je unutar oštećenog reaktora iz kojeg je radijacija zahvatila tri četvrtine Evrope, podsjeća francuska agencija.

Send this to a friend