Bijela kuća: Nova runda pregovora najvjerovatnije u Islamabadu; Netanjahu: Spreman sam na mogućnost da se borbe sa Iranom nastave

Mornarica SAD potvrdila je da se izviđačka bespilotna letjelica MQ-4C “triton” srušila u regionu Persijskog zaliva, navodeći da je riječ o “nesreći”. Gašenje interneta u Iranu ušlo je u 47. dan, čime je više od 1.100 sati međunarodna mrežna povezanost za većinu građana praktično nedostupna, prenosi nadzorna organizacija za sajber bezbjednost NetBlocks. Iranski mediji prethodno su objavili da je dron oborila iranska PVO. Oprečne informacije o mogućem primirju u Libanu – mediji bliski Hezbolahu tvrde da počinje večeras, suprotna strana tvrdi da kabinet Benjmina Netanajhua tek treba da odluči o tome. Najvažnija dešavanja pratite na CdM-u.

<<<Tramp: Moguć nastavak pregovora sa Iranom ove sedmice; Predsjednik Irana: Spremni smo za nove pregovore, prijetnjama će samo pogoršati probleme<<<

Načelnik Generalštaba pakistanske vojske doputovao u Teheran

Načelnik Generalštaba pakistanske vojske general Asim Munir doputovao je danas u Teheran, što je najnoviji diplomatski potez za smirivanje tenzija na Bliskom istoku i organizovanje druge runde pregovora između Sjedinjenih Država i Irana nakon skoro sedam nedjelja rata, prenosi AP.

Pakistan se pojavio kao ključni posrednik u sukobu nakon što je prošle sedmice bio domaćin direktnih razgovora između SAD i Irana u Islamabadu, koji su pomogli u smanjenju razlika između dvije strane, a sada se zalaže za novu rundu pregovora, prije nego što prekid vatre istekne sljedeće nedjelje.

Pakistanska vojska je saopštila da se u delegaciji koja je poslata u Iran nalaze i ministar unutrašnjih poslova Mohsin Nagvi i više visokih funkcionera iz bezbjednosnih službi. Grupa je „dio tekućih posredničkih napora“, saopštila je vojska, ali nije dala detalje.

Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagaei, najavljujući dolazak pakistanske delegacije, rekao je da je Islamabad „vodio razgovore sa Amerikancima i da je saslušao i naše stavove, a tokom ove posjete stavovi dvije strane biće detaljno razmotreni“.

Na pregovorima koji su održani u Islamabadu 12. aprila američki tim, predvođen potpredsjednikom DŽ. D. Vensom, pozvao je Iran da pristane na dvadesetogodišnji moratorijum na obogaćivanje uranijuma kao dio potencijalnog sporazuma o okončanju rata.

Iranci su to odbacili i uzvratili ponudom da obustave obogaćivanje na pet godina, ali je Bijela kuća to odbacila, objavio je tada Njujork tajms.

Netanjahu: Spreman sam na mogućnost da se borbe sa Iranom nastave

Benjamin Netanjahu kaže da je Izrael spreman za mogućnost da se borbe sa Iranom nastave, dok traju neprestani udari protiv Hezbolaha.

“Naši američki saveznici nas stalno obavještavaju o svojim kontaktima sa Iranom“, rekao je Netanjahu u video-poruci, dodavši da su ciljevi Izraela usklađeni sa SAD.

“Želimo da vidimo uklanjanje obogaćenog materijala iz Irana i želimo da vidimo eliminaciju njegovih kapaciteta za obogaćivanje unutar Irana. I naravno, želimo da vidimo ponovno otvaranje (ključnih brodskih) moreuza“, naveo je premijer Izraela.

“Prerano je reći kako će se ovo završiti, ili čak kako će se (dalje) odvijati. Spremni smo za svaki scenario“, kaže premijer.

Istakao je da izraelske snage nastavljaju udare na Hezbolah u Libanu, iako je pohvalio jučerašnje razgovore dva ambasadora u Vašingtonu.

“U ovim pregovorima postoje dva glavna cilja – prvo, potisnuti Hezbolah i drugo, postići održivi mir – mir kroz snagu“, dodao je Netanjahu.

Prema njegovim riječima, borbe su trenutno usmjerene na demontažu glavnog uporišta Hezbolaha u Bint Džubejlu na jugu Libana.

Rojters: Teheran razmatra da pusti brodove kroz omansku stranu Ormuskog moreuza

Iran bi mogao da razmotri mogućnost da brodovima dozvoli slobodnu plovidbu kroz omansku stranu Ormuskog moreuza bez rizika od napada, kao dio predloga koje je ponudio u pregovorima sa SAD, pod uslovom da se postigne sporazum o okončanju sukoba, rekao je izvor Rojtersa iz Teherana.

Izvor, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da bi Iran mogao biti spreman da dozvoli brodovima da koriste drugu stranu uskog moreuza u omanskim vodama bez ikakvih prepreka.

Takozvana šema dvosmjernog saobraćaja, koju je usvojila Agencija UN-a za pomorstvo 1968. godine uz saglasnost zemalja u regionu, stvorila je trenutni sistem ruta za brodove koji je podijelio plovidbene koridore kroz iranske i omanske vode.

Kako je dodao, predlog zavisi od toga da li je Vašington spreman da ispuni zahtjeve Teherana.

Bijela kuća: Nova runda pregovora najvjerovatnije u Islamabadu

Naredna runda pregovora između SAD i Irana najvjerovatnije će biti održana u Islamabadu, rekla je portparolka Bijele kuće Kerolajn Livit.

Kako je navela, još ništa nije zvanično ali da američka administracija gaji optimizam u vezi sa izgledima za dogovor.

Dodala je da bi nastavak pregovora bio u Islamabadu kao i prošli put.

Portparolka je odbacila navode o produženju prekida vatre.

“Vidjela sam opet neke loše izvještaje da smo formalno zatražili produženje prekida vatre. To nije istina, u ovom trenutku smo i dalje veoma angažovani u ovim pregovorima“, rekla je Livitova.

U toku sastanak kabineta izraelskog premijera o primirju u Libanu

U toku je sastanak kabineta premijera Benjamina Netanjahua na kojem se razmatra privremeni prekid vatre u Libanu usljed rastućih očekivanja da bi primirje moglo biti neizbježno, javlja izraelski Kanal 12, prenosi Tajms ov Izrael.

“Naša procjena je da u roku od nekoliko dana nećemo imati drugog izbora nego da potpuno obustavimo akcije u Libanu“, rekao je visoki izraelski politički izvor za Kanal 12, nakon izraelskih i regionalnih izvještaja o ovom pitanju.

SAD vrše snažan pritisak na Izrael da pristane na privremeni prekid vatre, nadajući se da će to pogurati i pregovore Izraela i Libana i napore Vašingtona da postigne sporazum sa Iranom.

Izvor Kanala 12 kaže da, iako Vašington nastoji smatra da IDF treba da ublaži svoje akcije protiv Hezbolaha, takođe ima razumijevanja za izraelsku zabrinutost i stoga je predložio privremeni prekid vatre u trajanju od jedne nedjelje, sa mogućnošću povratka borbama ako se u tom roku ne postigne stabilniji sporazum.

Iranski mediji: Četiri broda kretala se ka i od naših luka uprkos blokadi

Iranski mediji su izvjestili da su četiri broda danas prešla vode u blizini Irana, putujući ka i od njenih luka uprkos američkoj blokadi.

Riječ je o grčkom “Agios Fanuriosu“, kineskim “Alisiji“ i “RHN“, i kontejnerskom brodu “Golbon“ pod iranskom zastavom, navele su poluzvanične agencije Tasnim i Mer, prenosi CNN.

Podaci Marin Trafika pokazali su kretanje brodova, što ukazuje na to da su tri broda ušla u iranske vode, dok je “Golbon“ bio u međunarodnim vodama.

Iranski kontejnerski brod “Golbon“, sankcionisan od strane Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD — nastavio je da radi u blizini Ormuskog moreuza uprkos pretnjama SAD i blokadi američke mornarice“, tvrdi Tasnim.

Američki zvaničnik je rekao da se blokade ne odigrava u Ormuskom moreuzu i da se uglavnom dešavaju u Omanskom zalivu. Centralna komanda SAD tvrdi da „tokom prvih 48 sati američke blokade brodova koji ulaze i izlaze iz iranskih luka, nijedan brod nije prošao pored američkih snaga“.

Aksios: SAD i Iran bliži “okvirnom sporazumu”

Portal Aksios, pozivajući se na dva američka zvaničnika, objavio je da se SAD i Iran približavaju “okvirnom sporazumu“ koji bi mogao da okonča rat.

Pakistan, Turska i Egipat pokušavaju da posreduju u povratku na razgovore prije nego što dvonedjeljno primirje istekne sljedeće nedjelje.

Prema izvještaju, potpredsjednik SAD Džej Di Vens i američki glavni izaslanici za Bliski istok Stiv Vitkof i Džared Kušner, razgovarali su telefonom sa Iranom i posrednicima i razmjenjivali nacrte predloga za primirje.

Neimenovani zvaničnici naveli su da američka blokada iranskih luka pritiska vlasti u Teheranu. Iran nema novca. Mi to znamo i oni znaju da mi to znamo“, rekao je jedan od njih za Aksios.

Ako se postigne okvirni sporazum, prekid vatre će vjerovatno biti produžen kako bi se omogućio nastavak razgovora, piše Aksios.

Centralna komanda SAD: Američke snage vratile devet brodova u prvih 48 sati blokade

Američka vojska saopštila da je uspješno spriječila devet brodova da isplove iz iranskih luka tokom prvih 48 sati pomorske blokade Irana.

“Tokom prvih 48 sati američke blokade brodova koji ulaze i izlaze iz iranskih luka, nijedan brod nije prošao pored američkih snaga. Devet brodova je poslušalo uputstva američkih snaga da se okrenu i vrate ka iranskoj luci ili priobalnom području”, navela je u objavi na platformi Iks Centralna komanda SAD (CENTCOM), koja je odgovorna za američke trupe na Bliskom istoku.

Hezbolah: Diplomatski napori “uskoro” bi mogli da dovedu do primirja

Diplomatski napori Irana i drugih zemalja regiona mogli bi “uskoro“ dovesti do prekida vatre u Libanu, rekao je za Rojters visoki zvaničnik Hezbolaha Ibrahim el Musavi, dodavši da je Teheran iskoristio blokadu Ormuskog moreuza kao svoju prednost.

“Iranci vrše veliki pritisak na Amerikance i postavili su uslove da SAD uključe Liban u prekid vatre. Ako to ne urade, nastaviće blokadu Ormuza. To je ekonomski adut“, rekao je Musavi.

“Iranci su uspostavili povjerenje sa regionalnim i međunarodnim faktorima kako bi postigli ovaj cilj“, rekao je.

Musavi je odbio da komentariše da li bi se Hezbolah pridržavao takvog prekida vatre.

Kabinet Netanjahua večeras o mogućem primirju u Libanu

Kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua sastaće se u u 20 časova (19 časova po srednjoevropskom) kako bi razmatrao mogući prekid vatre u Libanu, rekao je tamošnji visoki zvaničnik.

Tasnim: Munir u Teheranu sa Arakčijem o drugoj rundi pregovora

Pakistanski feldmaršal Asim Munir, koji se istakao kao ključni posrednik između SAD i Irana, stigao je u Teheran kao šef delegacije na visokom nivou, izveštava tamošnja agencija Tasnim, prenosi CNN.

Munirova delegacija, koja nosi poruku iz Vašingtona, sastaće se sa iranskim ministrom spoljnih poslova Abasom Arakčijem i razgovaraće o “pitanjima u vezi sa drugom rundom pregovora“, naveo je iranski državni emiter IRIB, pozivajući se na pakistanske izvore.

Njihov navodni sastanak dolazi usred šireg diplomatskog pritiska za drugu rundu pregovora između SAD i Irana, nakon što sastanci na visokom nivou između dvije zemlje tokom vikenda u Islamabadu nisu donijeli nikakav dogovor.

Donald Tramp u utorak je nagovijestio mogućnost da se „nešto“ dogodi „tokom naredna dva dana“ u Islamabadu.

Iran nastavlja da razmjenjuje poruke sa SAD preko Pakistana, potvrdio je ranije danas portparol ministarstva spoljnih poslova te zemlje.

UN: Bombardovanje Libana nezakonita agresija

Stručnjaci Ujedinjenih nacija osudili su izraelske udare na Liban ranije ovog mjeseca kao “nezakonitu agresiju i neselektivnu kampanju bombardovanja“, saopštio je Savjet Ujedinjenih nacija za ljudska prava.

“Ovo nije samoodbrana. To je očigledno kršenje Povelje UN-a, namjerno uništavanje izgleda za mir i uvreda za multilateralizam i međunarodni poredak zasnovan na UN“, navodi se u saopštenju stručnjaka.

Izrael je izveo svoje najteže napade na Liban od izbijanja sukoba sa Hezbolahom prošlog mjeseca, usmrtivši više od 300 ljudi 8. aprila, dok je militantna grupa povezana sa Iranom nastavila raketne napade na sjeverni Izrael nakon kratke pauze u okviru dvonedjeljnog primirja između SAD i Irana.

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu rekao je ranije da Liban nije dio primirja.

Iranski zvaničnik: Večeras počinje prekid vatre u Libanu

Iranski zvaničnik je za televiziju Al Majadin, povezanu sa Hezbolahom, rekao da će prekid vatre u Libanu večeras stupiti na snagu, prenosi Times of Israel.

Prema riječima neimenovanog zvaničnika, taj potez dolazi nakon pritiska Irana, a prekid vatre će trajati nedjelju dana, do kraja dvonedjeljnog primirja između SAD i Irana.

Starmer: Neću popustiti, Velika Britanija se neće priključiti ratu u Iranu

Britanski premijer Kir Starmer izjavio je danas da neće promijeniti stav i da se Velika Britanija neće priključiti ratu u Iranu, uprkos pritiscima američkog predsjednika Donalda Trampa, koji je zaprijetio da će raskinuti trgovinski sporazum sa Ujedinjenim Kraljevstvom.

Tramp je u intervjuu za Sky News u utorak uveče rekao da Velika Britanija “nije bila tu kada je SAD bila potrebna pomoć” u vezi sa Iranom, ocijenivši da je takozvani “specijalni odnos” između saveznika nekada bio bolji.

“Bio je bolji, ali je tužno. A mi smo im dali dobar trgovinski sporazum, bolji nego što sam morao. Koji se uvijek može promijeniti”, poručio je Tramp, prenosi britanski dnevnik Gardijan.

Starmer je priznao da je izložen velikom pritisku, uključujući i najnovije Trampove izjave, ali je bio kategoričan.

“Neću promijeniti mišljenje. Neću popustiti. Nije u nacionalnom interesu Velike Britanije da se pridruži ovom ratu i mi to nećemo učiniti”, rekao je britanski premijer za Bi-Bi-Si (BBC).

Odnosi između Londona i Vašingtona zaoštreni su zbog britanskog odbijanja da se aktivno uključi u američko-izraelsku vojnu akciju protiv Irana, što je izazvalo otvorene kritike iz Bijele kuće i prijetnje revizijom trgovinskog sporazuma postignutog prošle godine.

Tramp: Kina obećala da više neće slati oružje Iranu

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je da je Kina “vrlo srećna” zbog njegove odluke da blokadom “trajno otvori Hormuški moreuz” te istakao da je Peking pristao da više ne šalje oružje Iranu. U objavi na društvenim mrežama Tramp je napisao da to radi “i za njih, i za svijet”, dodajući da se takva situacija “više nikada neće ponoviti”.

“Pristali su da neće slati oružje Iranu”, napisao je Tramp, pozivajući se na Kinu. Potom je kazao da će ga kineski predsjednik Si Đinping “veliko i snažno zagrliti” kada za nekoliko sedmica dođe u Kinu.

“Predsjednik S daće mi veliki, debeli zagrljaj kad dođem tamo za nekoliko nedjelja”, napisao je Tramp. Dodao je i da SAD i Kina “rade zajedno pametno i vrlo dobro”, uz poruku da je to bolje od sukoba.

Ranije tvrdio da je pisao Siju zbog Irana

Tramp je ranije rekao da je kineskom predsjedniku pisao i tražio da ne šalje oružje Iranu te kazao da mu je Si odgovorio kako Kina to ne radi. To je rekao u intervjuu za Fox Business Network, a pritom nije naveo kada su pisma razmijenjena.

U tom je intervjuu takoe rekao da ne očekuje da će promjene na tržištu nafte i rat protiv Irana poremetiti njegov planirani sastanak s Sijem idućeg mjeseca. “Ako budemo morali, jako smo dobri u borbi”

U novoj objavi Tramp je naglasio da preferira dogovor umjesto sukoba, ali je poslao i prijeteću poruku. “Zar to nije bolje od borbe??? Ali zapamtite, jako smo dobri u borbi, ako budemo morali, puno bolji od svih ostalih!”, napisao je.

Iran više od 1.100 sati bez interneta

Gašenje interneta u Iranu ušlo je u 47. dan, čime je više od 1.100 sati međunarodna mrežna povezanost za većinu građana praktično nedostupna, prenosi nadzorna organizacija za sajber bezbjednost NetBlocks.

“Iransko gašenje interneta ušlo je u 47. dan, nakon 1.104 sata bez međunarodne povezanosti za širu javnost. Ova mjera i dalje ozbiljno ograničava mogućnost Iranaca da provjere bezbjednost prijatelja i članova porodice u inostranstvu”, navodi se u objavi.

Gašenje interneta, koje je počelo krajem februara, već se smatra jednim od najdužih nacionalnih prekida mreže ikada zabilježenih, kažu stručnjaci.

Mornarica SAD: Dron “triton” pao u Persijskom zalivu, nejasne okolnosti incidenta

Mornarica Sjedinjenih Američkih Država potvrdila je da se izviđačka bespilotna letjelica MQ-4C “triton” srušila u regionu Persijskog zaliva, navodeći da je riječ o “nesreći”, dok su pojedini izvori ranije tvrdili da je letjelicu oborila iranska PVO.

Dron je nestao sa sistema za praćenje letova tokom misije iznad Persijskog zaliva, što je izazvalo spekulacije da ga je oborila iranska protivvazduhoplovna odbrana.

MQ-4C “triton” spada među najrjeđe i najskuplje bespilotne letjelice u upotrebi u američkoj mornarici, a procjenjuje se da njegova vrijednost iznosi između 235 i 250 miliona dolara.

Zbog visoke cijene, u upotrebi je oko 20 primjeraka.

Letjelica je derivat drona „Global hok“ i namijenjena je pomorskom nadzoru na velikim daljinama.

Ima domet veći od 13.000 kilometara i opremljena je radarom AN/ZPY-3, koji omogućava nadzor od 360 stepeni i praćenje brodova na velikim površinama mora.

Prema dostupnim podacima, dron je neposredno prije nestanka naglo izgubio visinu, sa oko 15.000 metara na manje od 3.000 metara.

U tom trenutku emitovao je signale za vanrednu situaciju – najprije kod 7400, koji označava gubitak komunikacije sa kontrolom leta, a zatim i kod 7700, koji označava opštu vanrednu situaciju.

Američka mornarica je saopštila da se letjelica vjerovatno vraćala u svoju bazu u vazduhoplovnoj stanici Sigonela u Italiji nakon misije nadzora nad Persijskim zalivom i Ormuskim moreuzom.

Raketni napadi iz Libana, povrijeđen muškarac na sjeveru Izraela

Jedna osoba lakše je povrijeđena u sjevernom Izraelu nakon što je raketna paljba iz Libana pogodila područje u blizini grada Tamra, saopštili su medicinski zvaničnici.

Medicinska služba Magen David Adom saopštila je da je 61-godišnji muškarac povrijeđen šrapnelom u blizini grada Tamra na sjeveru Izraela nakon raketnog napada.

Prema navodima izraelske vojske, Hezbolah je jutros ispalio još pet raketa na područje Galileje.

Dvije rakete su presretnute, dok su tri pale na otvorena područja.

Iz Libana je od jutros ka sjeveru Izraela ispaljeno gotovo 40 raketa, prenose izraelski mediji.

IAEA: Svaki sporazum o Iranu mora da ima strogu kontrolu nuklearnih aktivnosti

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi poručio je da bi svaki mogući sporazum između Sjedinjenih Američkih Država i Irana o okončanju sukoba morao da sadrži “veoma detaljne” i stroge mjere verifikacije iranskog nuklearnog programa.

Grosi je istakao da je za svaki potencijalni sporazum između SAD i Irana o okončanju rata na Bliskom istoku neophodan snažan i detaljan sistem kontrole iranskih nuklearnih aktivnosti.

Naglasio je da bi prisustvo inspektora IAEA i precizni mehanizmi provjere bili ključni uslov, upozorivši da bez toga “ne bi postojao sporazum, već samo iluzija sporazuma”.

Grosi je rekao da Iran ima “veoma ambiciozan i širok nuklearni program” i da bi sve njegove aktivnosti morale da budu pod stalnim nadzorom.

Iran odbacio predlog UAE o “bezbjednom pomorskom koridoru” u Ormuskom moreuzu

Iran je na sastanku Pravnog komiteta Međunarodne pomorske organizacije odbacio inicijativu Ujedinjenih Arapskih Emirata o uspostavljanju bezbjednog pomorskog koridora kroz Ormuski moreuz, ocjenjujući je kao pravno neosnovanu i politički motivisanu.

Iran je na 113. sastanku Pravnog komiteta Međunarodne pomorske organizacije (IMO) u Londonu odbacio predlog UAE o uspostavljanju “bezbjednog pomorskog koridora” kroz Ormuski moreuz.

Iranski predstavnik Purija Kolivand ocijenio je da je predlog zasnovan na “proizvoljnim tvrdnjama” i pravno nevažećim zaključcima, uz tvrdnju da je procedura u okviru IMO-a pogrešna i neusklađena sa pravilima.

Teheran je naveo da svaki eventualni pomorski koridor može da se uspostavi samo uz punu saglasnost Irana kao obalne države i da bez toga takvi predlozi nemaju pravnu osnovu.

Iran je dodatno saopštio da je pogoršanje bezbjednosne situacije u regionu posljedica, kako tvrdi, “američko-izraelske vojne agresije” i da posljedice po pomorski saobraćaj ne mogu da se posmatraju odvojeno od tog konteksta.

Prema iranskim navodima, tokom sukoba je pogođeno i potopljeno 39 komercijalnih brodova, a poginulo je 20 mornara u periodu od 40 dana.

Teheran tvrdi da je Ormuski moreuz i dalje otvoren za međunarodni saobraćaj, ali da prolaz podliježe koordinaciji sa iranskim vlastima i bezbjednosnim pravilima, dok su izuzeti samo brodovi koje Iran smatra neprijateljskim.

FT: Iran navodno koristio kineski satelit za nadzor američkih vojnih baza

Iran je tokom rata navodno koristio kineski špijunski satelit kako bi pratio američke vojne baze na Bliskom istoku i podržao vojne operacije, pokazala je analiza procurjelih dokumenata i satelitskih podataka, objavio je Financial Times.

Istraga je navela da je sistem, označen kao “TEE-01B”, krajem 2024. godine nabavila Vazduhoplovna snaga Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), nakon njegovog lansiranja iz Kine, i da je korišćen za prikupljanje obavještajnih podataka tokom martovskih napada dronovima i raketama.

Prema podacima iz dokumenata, satelit je snimao više strateških lokacija u regionu, uključujući američke vojne baze u Saudijskoj Arabiji, Jordanu, Iraku, Bahreinu, Kuvajtu i Džibutiju, kao i ključnu infrastrukturu u državama Persijskog zaliva.

Navodi se da su slike snimljene neposredno prije i nakon napada za koje se tvrdi da su ih izvele iranske snage, što ukazuje da je satelit korišćen za identifikaciju i procjenu ciljeva.

Stručnjaci citirani u izvještaju ocjenjuju da satelit predstavlja značajan tehnološki napredak u odnosu na ranije iranske sisteme, sa mogućnošću snimanja u visokoj rezoluciji pogodnoj za identifikaciju vojnih objekata i kretanja.

Kompanija koja je proizvela i lansirala satelit, Earth Eye Co, navodi da je riječ o komercijalnom projektu namijenjenom civilnoj upotrebi, dok analitičari tvrde da način korišćenja ukazuje na vojnu svrhu i upravljanje od strane IRGC-a.

Kina i Iran nisu zvanično komentarisali navode iz istrage.

Konvoj od 500 vozila iz Turske krenuo ka iranskoj granici

Stotine turskih državljana, u konvoju od više od 500 vozila, krenule su ka graničnom prelazu Gurbulak sa Iranom kao izraz solidarnosti sa iranskim narodom, prenijela je iranska agencija IRNA.

Povorka je krenula iz grada Igdir prema granici Bazargan, a učesnici su nosili zastave i uzvikivali slogane podrške prijateljskim odnosima između Turske i Irana.

Prema navodima, 72 turska državljanina prešla su granicu i ušla u Iran, gdje su ih ispratili ostali učesnici konvoja.

Okupljanja i slični skupovi podrške Iranu, kako se navodi, organizovani su prethodnih dana i u istočnim turskim provincijama.

U Tabrizu je, prema izvještaju, održan i skup turskih medijskih radnika i aktivista civilnog društva, gdje je izražena podrška Iranu i njegovom, kako su naveli učesnici, otporu protiv “cionističkog i američkog neprijatelja”.

Na sastancima u Iranu učesnici su pozvali na formiranje mreže “medija otpora” koja bi povezivala Tursku i Iran.

Predstavnici turskih organizacija i medija poručili su da njihova djelatnost ne pripada jednoj zemlji, već širem “frontu otpora”, dok su Iran opisali kao državu koja se, kako su naveli, “suprotstavlja velikim silama”.

Centralna komanda SAD: Uspostavljena pomorska blokada Irana i “pomorska superiornost”

Američke snage u potpunosti su zaustavile pomorsku trgovinu koja ulazi i izlazi iz Irana, saopštila je američka vojska, navodeći da je na Bliskom istoku postignuta “pomorska superiornost”, objavila je američka Centralna komanda (CENTCOM).

CENTCOM je na mreži X naveo da je blokada iranskih luka “u potpunosti sprovedena” u roku od 36 sati od njenog pokretanja.

Šef CENTCOM-a Bred Kuper rekao je da su američke snage ostvarile kontrolu na moru u regionu.

Vens: Tramp želi “veliki” dogovor sa Iranom

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens izjavio je da američki predsjednik Donald Tramp želi da sklopi “veliki dogovor” sa Iranom.

Istakao je da su pregovarači tokom vikenda postigli veliki napredak u Pakistanu, ali da Tramp ne želi da sklopi “mali”, već “trampovski, veliki dogovor” sa Iranom.

Vens je primijetio da postoji veliko nepovjerenje između dvije zemlje.

“Neće se riješiti taj problem preko noći”, rekao je Vens.

Cijene nafte pale nakon znakova da bi SAD i Iran mogli da nastave razgovore

Cijene nafte su pale nakon znakova da bi Sjedinjene Američke Države i Iran mogli da nastave razgovore.

Nafta Brent je pala za više od 4,3 odsto, na nivo od oko 95 dolara po barelu, kao i američka sirova nafta WTI (West Texas Intermediate), koja je otišla naniže za nešto manje od sedam odsto, na nešto manje od 92 dolara po barelu, prenio je Trejding ekonomiks.

U toku su razgovori o održavanju još jedne runde pregovora prije isteka dvonedjeljnog prekida vatre, a izvještaji sugerišu da bi razgovori mogli da budu održani u Pakistanu.

Tramp: Papi treba reći da je Iran ubio 42.000 nevinih demonstranata

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp poručio je da bi neko trebalo da obavijesti papu Lava XIV da je Iran, kako tvrdi, ubio najmanje 42.000 “nevinih, potpuno nenaoružanih demonstranata” u posljednja dva mjeseca.

Tramp je, u objavi na mreži Truth Social, naveo i da je “apsolutno neprihvatljivo” da Iran ima nuklearnu bombu.

Papa Lav XIV jedan je od najglasnijih kritičara američke vojne akcije protiv Irana.

Održani pregovori Izraela i Libana

U Vašingtonu su održani pregovori Izraela i Libana. SAD, Izrael i Liban saopštili su, nakon trilateralnog sastanka, da su održali produktivne razgovore o pokretanju direktnih pregovora, uz podršku Vašingtona daljem dijalogu i stabilizaciji regiona.

U zajedničkom saopštenju navedeno je da današnji sastanak predstavlja pripremni korak ka pokretanju mirovnih pregovora, a ne njihov formalni početak.

Predsjednik Irana Masud Pezeškijan rekao je francuskom kolegi Makronu u telefonskom razgovoru da Iran ostaje posvećen diplomatiji, regionalnoj stabilnosti i zaštiti svojih prava. Kaže da su pretjerani zahtjevi i nedostatak političke volje američkih zvaničnika spriječili finalizaciju sporazuma na pregovorima u Islamabadu.

Najspornije otvoreno pitanje je budućnost iranskog nuklearnog programa. Amerika predlaže 20-godišnji prekid svih nuklearnih aktivnosti, dok Teheran traži znatno kraći rok – od pet godina.

Iran kontinuirano razmjenjuje poruke sa Pakistanom, dok zvanični Islamabad nastoji da posreduje u trajnom okončanju američko-izraelske agresije, prenijeli su lokalni mediji pozivajući se na tvrdnje neimenovanog pakistanskog zvaničnika upoznatog sa situacijom.

Uprkos američkoj blokadi saobraćaja u Ormuskom moreuzu – dva broda, u vlasništu Komora i Kine, isplovila su iz luka u Emiratima i prošla moreuzom. U Persijski zaliv ušla su četiri tankera povezana sa Iranom. Kina smatra da je američka blokada iranskih luka opasna i neodgovorna.

Španski premijer Pedro Sančez istakao je nakon razgovora sa Si Đinpingom u Pekingu da Kinu vidi kao glavnog globalnog sagovornika koji može pomoći u okončanju rata u Iranu, kao i drugih sukoba poput onog u Ukrajini.

Direktor izraelske obavještajne službe Mosad David Barnea izjavio je na ceremoniji povodom Dana sjećanja na Holokaust, da je ta služba djelovala “u srcu Teherana” i da je obezbijedila precizne obavještajne podatke ratnom vazduhoplovstvu tokom američko-izraelske kampanje protiv Irana.

Ističe da će se operacija Mosada završiti tek kada radikalni režim u Teheranu bude zamijenjen.

Portparolka iranske vlade Fatemeh Mohadžerani kaže da “preliminarna“ i veoma gruba procjena ratne štete do sada iznosi oko 270 milijardi dolara.