Cijene nafte porasle su u petak na međunarodnim tržištima iznad 104 dolara, zbog strahovanja investitora da mirovni pregovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana neće donijeti značajniji napredak, kao i zbog nagađanja da bi centralne banke mogle povećati troškove zaduživanja, prenosi Mina-business.
Na londonskom tržištu barel nafte se tokom poslijepodneva trgovao po cijeni višoj 1,72 dolara u odnosu na zatvaranje u četvrtak, odnosno za 104,30 dolara. Na američkom tržištu cijena je porasla 1,48 dolara, pa je barel koštao 97,83 dolara, prenosi SEEbiz.
Pred kraj trgovanja investitore je ohrabrila izjava visokopozicioniranog izvora iz iranskih krugova da dogovor sa SAD-om nije postignut, ali da su razlike u stavovima ublažene. Sporna pitanja uključuju obogaćivanje uranijuma i iransku kontrolu nad Hormuškim moreuzom.
Američki državni sekretar Marco Rubio istakao je „dobre signale” u pregovorima, uz napomenu da bi eventualna iranska naplata tranzita kroz Hormuz bila neprihvatljiva za Vašington.
U takvim okolnostima nafta je u Londonu zaključila trgovanje u minusu od 2,44 dolara, spustivši se na 102,58 dolara. U SAD-u je njena cijena bila niža 1,91 dolara i iznosila je 96,35 dolara.
U petak su se trgovci ponovo fokusirali na sporna pitanja. Teheran je signalizovao da ne pristaje na američko preuzimanje uranijuma obogaćenog do 60 odsto, a takođe insistira i na naplati tranzita.
Američki predsjednik Donald Tramp sugerisao je da bi mogao sačekati nekoliko dana na „prave odgovore” iz Teherana.
Analitičari ING procjenjuju da će „veliki dio” tržišta ostati skeptičan prema najnovijim pozitivnim signalima iz Teherana i Vašingtona.
“Već nekoliko puta djelovalo je da je dogovor na dohvat ruke, a onda bi pregovori propali”, podsjećaju Ewa Manthey i Warren Patterson.
