Kada je naoružani kvadrokopter preletio iznad južne granice Libana i Izraela 19. maja, jedan vojnik Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) se pojurio uz obližnje brdo i pokušao da zakači optički kontrolni kabl drona komadom metala, prenosi Radio Slobodna Evropa RSE.
Izvanredan prizor koji su zabilježili fotoreporteri na militarizovanoj granici pružio je dosad najjasniji primjer kako dronove s optičkim kablom – koje su prvo upotrebljavali ruski vojnici, ali su sada sveprisutni u Ukrajini – koriste militanti Hezbolaha koje podržava Iran.
To takođe ističe ranjivost čak i najnaprednijih vojski na svijetu od jeftine inovacije kod dronova.
U proteklom mjesecu, militanti Hezbolaha ubili su tri vojnika IDF-a i jednog izraelskog civila koristeći kamikaze dronove kontrolisane kilometrima dugim optičkim kablovima.
Kao odgovor, izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavio je formiranje tima za suzbijanje prijetnje od dronova. Izrael daje radnoj grupi “neograničen budžet”, u vrijeme sve veće kontroverze u toj zemlji zbog nespremnosti za oružje koje se prvi put pojavilo 2024.
IDF je navodno odbio ranije ponude Kijeva da obuči izraelske snage tehnikama borbe protiv dronova, ali je 17. maja Netanjahu rekao da je upozorio na prijetnju od naoružanih kvadrokoptera godinama prije trenutne krize s tim uređajima.
“Nakon što sam video rat u Ukrajini, pomislio sam da bi ovo moglo poslužiti i kao sredstvo na našem bojnom polju”, rekao je Netanjahu na sastanku vlade.
Za razliku od dronova koji se kontrolišu radio vezom, koji se mogu elektronski ometati i za koje je potrebna jasna linija vida do predajnika, dronovi s optičkim vlaknima mogu se navoditi praktično bilo gdje ima prostora za let.
U Ukrajini je dokumentovano kako iskusni piloti dronova upravljaju svojim uređajima kroz prozore i traže vojnike u zgradama nekoliko kilometara unutar neprijateljske teritorije.
Ta sloboda letenja, ograničena samo trajanjem baterije i dužinom kabla drona, budi zlosutnu mogućnost militanata koji izlaze iz tunela da lansiraju dron a potom se vraćaju pod zemlju da neprimijećeni upravljaju letjelicom.
Kablovski navođeni kvadkopteri ne ostavljaju radio-signal niti toplotni trag koji se mogu locirati i dovoljno su mali da izbjegnu mnoge radarske sisteme, pod uslovom da lete nisko ispred zagušene pozadine.
Neki stručnjaci vjeruju da pojava dronova s optičkim vlaknima kojima upravljaju militanti Hezbolaha ukazuje na to da Rusija dostavlja Iranu obavještajne podatke o toj tehnologiji, dok drugi vjeruju da je vjerovatnija više zabrinjavajuća mogućnost.
Nikol Grajevski, ekspertkinja za rusko-iranske odnose, rekla je za RSE da dron s optičkim vlaknima fotografisan 19. maja (na slici ispod) izgleda identično konfiguracijama koje koriste ruske snage u Ukrajini.
Ona ukazuje na velike zalihe ruskog oružja koje drži Hezbolah kao potencijalni pokazatelj da tehnologija dronova s kablovima “dolazi direktno od Rusa ili preko Iranaca iz Rusije”.
Moskva je negirala da je snabdijevala oružjem Hezbolah.
Međutim, budući da je ruska invazija na Ukrajinu vizuelno najdokumentovani rat u istoriji, drugi analitičari vjeruju da su militanti Hezbolaha uspjeli da sastave sopstveni hardver i taktike na osnovu video snimaka ruske invazije.
“Za to ne treba mnogo pameti”, rekao je Jakov Lapin za RSE. “Hezbolah je posmatrao upotrebu FPV dronova sa značajnim efektom na ukrajinskim ratištima i odlučio da ih usvoji”. Ovaj izraelski vojni analitičar dodaje da su sve komponente za dronove, osim eksplozivnih bojevih glava, “slobodno dostupne na onlajn sajtovima”.
Neki kineski portali otvoreno prodaju komponente za dronove s optičkim vlaknima, uključujući kontejnere s kalemovima koji imaju do 30 kilometara kabla.
Monika Ahlborn, analitičarka koja stoji iza popularnog naloga na društvenim mrežama Drone Wars, takođe veruje da bi novi kvadrokopteri Hezbolaha mogli biti jednostavan slučaj imitacije. Ona ističe da vidljivost putem društvenih mreža “znači da koncepti, konfiguracije i taktike mogu relativno brzo da se prošire po različitim poprištima”.
Slično širenje inovacija na bojištu primijećeno je posljednjih godina, uključujući upotrebu bombi koje bacaju dronovi. Taktika je prvi put viđena u propagandnim video snimcima ekstremističke grupe Islamska država početkom 2017. godine, a kasnije su je usvojili borci u Ukrajini i drugdje.
Lapin kaže: “Nijedan od postojećih (izraelskih) odbrambenih sistema nije dizajniran za prijetnju od FPV dronova s kablovima.”
Rani napori koji se preduzimaju u toj zemlji za suzbijanje nove prijetnje, kaže on, uključuju “dronove presretače, elektrooptičke i akustične senzore, kompjuterizovane nišane i potencijalno lasere i/ili mitraljeze usmjerene senzorima”.
I Rusija i Ukrajina su razvile kinetička sredstva za borbu protiv dronova, koja uključuju lake presretače koji se lansiraju iz ruke i puške s mrežama, i koja su zabilježila određeni uspjeh na bojnom polju.
