Evropske sile uznemirene jer je Iran obustavio nadzor nad nuklearnim aktivnostima

Iran je donio odluku da obustavi saradnju s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA), što je uznemirilo evropske sile koje su taj potez nazvale “katastrofalnim”.

Iranski predsjednik Masud Pezeshkian je 2. jula donio zakon usvojen prošle sedmice — nakon što su izraelski i američki vazdušni napadi tokom 12 dana pogodili njegove najvažnije nuklearne objekte — da prestane sarađivati s UN-ovim nuklearnim nadzornikom dok Teheran ne dobije garancije da su njegovi nuklearni objekti i naučnici sigurni i da je njegovo pravo na obogaćivanje uranijuma u zemlji osigurano.

Obustava saradnje s IAEA znači da će Iran zaustaviti inspekcije, izvještavanje i nadzorne aktivnosti u okviru Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT).

Portparol njemačkog Ministarstva vanjskih poslova Martin Giese rekao je da odluka šalje “katastrofalnu poruku”, insistirajući da je saradnja s nadzornikom “ključna” za “uspjeh diplomatije”.

Dan prije implementacije zakona, francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je ruskog lidera Vladimira Putina da uvjeri Iran da nastavi saradnju s IAEA, na što je Kremlj pristao, prema izvorima RSE.

Putin je takođe izrazio podršku diplomatskom rješenju, potencijalno uključujući ishod bez obogaćivanja uranijuma u Iranu — što je za Teheran neprihvatljivo.

Makron je upozorio da će, bez čvrstog dogovora između Teherana i Vašingtona o iranskom nuklearnom programu, evropske sile započeti proces ponovnog uvođenja sankcija UN-a protiv Islamske Republike.

Sjedinjene Države i Iran su vodili pet rundi indirektnih pregovora o iranskom nuklearnom programu prije nego što su pregovori propali, što je navelo Izrael da pokrene vazdušna napade na iranske nuklearne objekte i vojne ciljeve 13. juna.

Sjedinjene Države su se uključile u sukob 22. juna, pridruživši se Izraelu u napadima na tri glavna iranska nuklearna postrojenja, uključujući jako utvrđeni podzemni objekt u Fordovu.

Eric Brever iz Vašingtonske inicijative za nuklearnu prijetnju rekao je da je “nova i opasna faza” započela odlukom Irana da obustavi saradnju s IAEA.

“Zadatak razumijevanja onoga što se događa na iranskim nuklearnim lokacijama, novim i starim, u potpunosti će pasti na obavještajne organizacije”, napisao je Brever, bivši analitičar američke obavještajne službe, na X-u.

U intervjuu za CBS News emitovanom 1. jula, iranski ministar vanjskih poslova Abas Arači je naznačio da Teheran ostaje otvoren za razgovore s Vašingtonom.

“Ne vjerujem da će pregovori ponovo početi tako brzo”, rekao je Arači, odgovarajući na Trampov prijedlog da bi razgovori mogli početi već ove sedmice. Ipak, naglasio je, “vrata diplomatije nikada neće biti potpuno zatvorena.”

Ali Tramp je ove sedmice, čini se, promijenio svoj stav o razgovorima s Islamskom republikom, napisavši na svojoj platformi Truth Social da “ne nudi Iranu ništa… niti razgovara s njima jer smo potpuno uništili njihova nuklearna postrojenja”.

Potpuni uticaj 12-dnevnog sukoba s Izraelom na iranski nuklearni program još uvijek je neizvjestan. Dok Iran tvrdi da su njegovi nuklearni objekti teško oštećeni, obećao je da će nastaviti sa svojim programom, insistirajući da ostaje mirnodopski.

Šef IAEA Rafael Grosi izjavio je prošle sedmice da bi Iran mogao ponovno pokrenuti obogaćivanje uranijuma “za nekoliko mjeseci”.

Teheran je više puta optuživao UN-ovog nuklearnog nadzornika za pristrasnost, tvrdeći da sarađuje sa zapadnim zemljama i Izraelom protiv Irana.

Godinama je Grosi kritikovao Iran zbog, kako on vidi, upornog nedostatka saradnje u naporima agencije da istraži prethodno neotkrivene nuklearne lokacije. To je na kraju rezultiralo time da je Upravni odbor IAEA-e prošli mjesec izdao rijetku rezoluciju o kršenju obaveza od strane Irana, za koju Teheran tvrdi da je olakšala izraelske napade.