Odbor za mir, koji je pokrenuo američki predsjednik Donald Tramp u januaru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, još nije prikupio najavljene milijarde.
Finansijski fond organizacije, koji je predstavljen gotovo kao zamjena za UN, je prazan, te se i sam Odbor našao u pravnom i političkom ćorsokaku, pošto nije počeo da sprovodi obećane projekte za obnovu Pojasa Gaze, piše Fajnenšel tajms.
Fond, koji je za Odbor za mir osnovala Svjetska banka i odobrile Ujedinjene nacije, nije dobio sredstva od donatora, izjavile su četiri osobe upoznate sa tim pitanjem.
„Ni jedan dolar nije uplaćen na račun“, rekao je jedan od njih.
Prema riječima portparola savjeta i još jedne osobe upoznate sa situacijom, savjet je počeo da prihvata donacije ne preko fondacije, već direktno na svoj račun JP Morgan.
Iako je Svjetska banka dužna da izvještava o finansijskom položaju fonda donatorima i članovima odbora, ne postoje zahtjevi za transparentnost za račun JP Morgan. To znači da Tramp zapravo može raspolagati novcem na tom računu po svom nahođenju.
Odbor za mir, prema riječima njegovog portparola, podnijeće izvještaj o svojim finansijskim aktivnostima svom odboru, koji uključuje zvaničnike Trampove administracije i druge savjetnike, „kada to bude smatrao neophodnim“.
Portparol Odbora rekao je da još uvijek nijesu dodijeljeni ugovori za projekte bezbjednosti i rekonstrukcije u pojasu, jer „još uvijek ne djelujemo u Gazi“, navodeći odbijanje Hamasa da se razoruža, prenosi Dejli bist.
Ranije je objavljeno da su pojedine zemlje koje su obećale milijarde dolara za ciljeve tog Odbora nevoljne da uplate sredstva, jer je, uprkos postignutom sporazumu o prekidu vatre, u Gazi ostvaren vrlo mali stvarni napredak.
Rat SAD u Iranu, koji je počeo 28. februara, dodatno je pojačao te zabrinutosti.
„Niko ko ima novac i resurse ne želi da sarađuje sa Odborom za mir“, rekao je jedan izvor za Gardijan.
Ako se na to doda sukob s Iranom, dodao je, ljudi sa velikim kapitalom sada imaju izgovor da ne plate.
Doprinos Maroka od 20 miliona dolara usmjeren je na finansiranje kancelarije Nikolaja Mladenova, bugarskog diplomate koji služi kao „visoki predstavnik“ za poslijeratnu Gazu, kao i na plate palestinskog tehnokratskog komiteta koji je formiran od strane Odbora kako bi pomogao u upravljanju pojasom.
Ujedinjeni Arapski Emirati su obezbijedili 100 miliona dolara za obuku novih policijskih snaga za Gazu, ali su sredstva trenutno zamrznuta i nema napretka u realizaciji te inicijative, naveli su izvori za list FT.
Ali nijedna zemlja još nije platila doprinos od milijardu dolara za „doživotno članstvo“ u Odboru za mir, koji je Tramp opisao kao jednu od „najznačajnijih“ međunarodnih organizacija ikada stvorenih.
Portparol Odbora takođe je rekao za FT da je veliki problem u finansiranju to što ne postoji upravljačka vlast na terenu „koja bi mogla da upravlja protokom usluga i robe koji su predviđeni planom“.
„Ne držimo novac na gomili na bankovnom računu, pa onda dodjeljujemo ugovore za stvari koje ne mogu da se realizuju“, dodao je portparol.
Stejt department se navodno priprema da preusmjeri 1,2 milijarde dolara pomoći drugim zemljama na projekte vezane za Odbor. Ali ovaj novac takođe neće ići u fond Odbora, piše FT.
Visoki pomoćnik jednog kongresmena izjavio je za FT da „nijedan dio tih sredstava nije stigao u Odbor“.
„Nijednim od tih sredstava Odbor za mir ne upravlja. A Stejt department nam kaže da niko ni ne planira da omogući da Odbor za mir upravlja bilo kojim dijelom tog novca“, naveo je on.
Stejt department želi da obezbijedi oko 50 miliona dolara direktno odboru za finansiranje operacija, ali ta sredstva još uvijek nijesu raspodijeljena, ukazuje Ajriš tajms.
Zvaničnici su uvjerili Kongres da odbor neće moći da koristi ta sredstva sve dok ne budu uspostavljene finansijske kontrole i drugi sistemi neophodni za primanje američkih sredstava, prema navodima jednog kongresnog pomoćnika.
Stejt department je saopštio da „podržava predsjednikovu viziju“ za odbor i da „nastavlja da procjenjuje kako postojeće nadležnosti, programi i međuresorna koordinacija mogu na najbolji način da podrže te ciljeve“.
Na svečanom pokretanju Odbora, države su obećale sedam milijardi dolara za obnovu Gaze, a Tramp je govorio o svojoj namjeri da obezbijedi još 10 milijardi dolara od Sjedinjenih Država.
„Kada ovaj Odbor bude potpuno formiran, moći ćemo praktično da radimo šta god poželimo“, izjavio je Tramp na ceremoniji osnivanja. Pozive je poslao u 60 država, 24 zemlje su potvrdile prihvatanje, dok su predstavnici 19 država učestvovali u ceremoniji potpisivanja osnivačkih dokumenata.
Njegov zet i savjetnik, Džared Kušner, kasnije je iznio upečatljive modele futurističke Gaze pokretane vještačkom inteligencijom, sa blistavim tornjevima i luksuznim sadržajima.
Nedavna procjena koju su zajednički sproveli EU, UN i Svjetska banka procijenila je da bi za obnovu Gaze tokom naredne decenije bilo potrebno više od 70 milijardi dolara.
Američki zakonodavci su vršili pritisak na administraciju Trampa da pruži više informacija o odboru, njegovom radu i pravnom statusu.
Neki su doveli u pitanje da li on ispunjava zakonske uslove da u Sjedinjenim Državama bude priznat kao međunarodna organizacija koja može da prima američka sredstva, ali od Stejt departmenta još nijesu dobili detaljne odgovore.
Demokratski senator Brajan Šac rekao je da mu je američki državni sekretar Marko Rubio rekao da Odbor ima sličan pravni status kao agencija Ujedinjenih nacija, opisujući ga kao „tvorevinu UN koja treba da razmatra obnovu i humanitarne napore u Gazi“.
„Za razliku od toga, Tramp govori o Odboru kao o nekoj vrsti kraljevskog dvora“, rekao je Šac.
Dodao je da ne zna šta je od toga tačno.
Drugi koji su uključeni u planiranje poslijeratne Gaze navode da dodatna pravna pitanja proizlaze iz načina na koji je rezolucija Savjeta bezbjednosti UN o Gazi opisala odbor kao „prelaznu administraciju“ sve dok Palestinska uprava ne preuzme ponovo kontrolu nad teritorijom.
„Šta se dešava kada to istekne?“ pita jedan od učesnika.
Jedan potencijalni izvođač radova se pita ko je odgovoran za Gazu.
„Koji zakon se primjenjuje u Gazi? Postoji veliki rizik za kompanije koje pokušaju da učestvuju u tome“, navodi on.
Nakon primirja posredovanog od strane SAD kojim je okončano dvogodišnje nemilosrdno izraelsko bombardovanje Pojasa Gaze, Tramp je predstavio ambiciozan višefazni plan koji je uključivao razoružanje Hamasa, povlačenje izraelskih snaga i obnovu enklave.
Međutim, nema napretka ni u jednom od ta tri ključna cilja. Dvije osobe upoznate sa planiranjem poslijeratne Gaze dodale su da „nijedan američki dolar“ još nije potrošen na obnovu palestinske teritorije.
Bišara Bahbah, palestinsko-američki biznismen koji je u ime Trampove administracije pomagao u pregovorima sa Hamasom, kaže da komitet još nije počeo da radi unutar Gaze zbog „nedostatka bilo kakvog finansiranja koje bi im omogućilo da bilo šta sprovedu na terenu“.
