Prijetnja Donalda Trampa uvođenjem carina za osam evropskih zemalja zbog njihovih stavova o Grenlandu njegov je najopasniji i najrazorniji potez, piše za Telegraf Džon Bolton, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost u prvom mandatu Donalda Trumpa. Prijetnja je bez presedana, nerazumna i suprotna temeljnim američkim interesima, dodaje Bolton.
Bolton i Trump razišli su se u septembru 2019., nakon niza sukoba oko politike prema Sjevernoj Koreji, Iranu, Afganistanu i Rusiji. Nakon odlaska iz Bijele kuće postao je jedan od najglasnijih Trampovih kritičara.
Osim što pokazuju nepoznavanje istorije i nekoherentnost, Trampove objave na društvenim mrežama imaju nesagledive posljedice za odnose sa saveznicima, NATO savez te vjerodostojnost Sjedinjenih Država. Mnoge Trampove pristalice umanjuju njegove ispade govoreći: “tako on jednostavno govori”. Drugi kažu da bismo Trampa trebali shvatiti “ozbiljno, ali ne doslovno”, no nijedna od tih interpretacija ne može ublažiti njegove izjave, kaže Bolton.
Strateška važnost Arktika
Postoji razlog za zabrinutost za sigurnost Grenlanda i svih teritorija NATO-a koji okružuju Arktički okean. Visoki sjever postao je meka tačka NATO-a, slično kako je Vinston Čerčil opisao Sredozemlje u Drugom svjetskom ratu. Rusija je već arktička sila, a Kina to namjerava postati. Jedan od scenarija o kojima Peking zasigurno razmišlja jest prolazak kineske flotile kroz Beringov prolaz i Arktički ocean u Sjeverni Atlantik, piše Bolton.
SAD, Kanada, Danska, Norveška i cijeli NATO imaju velik interes za nadogradnju zajedničkih odbrambenih napora duž arktičke obale. To uključuje ozbiljne napore za nadzor upada ruskih i kineskih površinskih i podvodnih plovila, kao i njihovog zračnog nadzora putem satelita, dronova, pa čak i “meteoroloških” balona.
Ovdje se manje radi o neprijateljskoj invaziji, koju Tramp smatra neizbježnom, a više o prikupljanju obavještajnih podataka radi zaštite od budućih ratobornih aktivnosti. Neposrednija je briga zbog pokušaja Pekinga i Moskve da kupe kontrolu nad Grenlandom putem finansijskih inicijativa u stilu “Pojasa i puta”, kao što je to učinjeno u Južnoj Aziji, Africi i Latinskoj Americi, dodaje.
Moguća rješenja kroz saradnju
Sva se ta pitanja mogu riješiti pregovorima među saveznicima u NATO-u i ne zahtijevaju ni američki suverenitet nad Grenlandom, ni vojnu ili ekonomsku prisilu. Iako bi Bolton, kako navodi, bio oduševljen da Grenlanđani slobodno glasaju za priključenje SAD-u, smatra da je Trampovo ponašanje to onemogućilo. Postoje brojne alternative, počevši od američko-danskog “Ugovora o odbrani Grenlanda” iz 1951. godine.
Prema tom ugovoru, Vašington može tražiti izgradnju vojnih objekata na Grenlandu. Danski zvaničnici, kako navodi, ne razumiju zašto Tramp to ne zatraži, jer su spremni pristati. Ugovor se oslanja na prethodne obrasce saradnje; na primjer, u Drugom svjetskom ratu Amerika je imala 17 vojnih baza na Grenlandu, a tokom Hladnog rata ostrvo je bio ključan za rano upozoravanje na sovjetske balističke projektile.
Unutrašnja politika i posljedice
Neslaganje s Trampom među republikancima u Kongresu značajno je poraslo.
Bolton vjeruje da bi pokušaj sprovođenja carina izazvao “temeljnu republikansku pobunu”. Izražava i nadu da će Vrhovni sud proglasiti većinu Trampovih carina nevažećima ili neustavnima.
Ako se Tramp ne zaustavi, odnosi između Vašingtona, Londona i ostalih savezničkih prijestonica mogli bi se zapanjujuće pogoršati, što bi na kraju dovelo do smanjenja sigurnosti u svijetu koji je suočen sa sve većim prijetnjama.
