Kako iznutra izgleda pad aviona i kako se spasiti?

Više od 40 odsto putnika boji se mogućnosti pada aviona.

Godine 2016. 325 ljudi umrlo je u 19 avionskih nesreća (na svijetu), a poređenja radi godišnje umre više od 2.800 ljevaka radi korištenja opreme namijenjene dešnjacima.

Trebali bi da se vozimo avionom svaki dan 55.000 godina prije nego što ćemo doživjeti fatalnu nesreću – dok su šanse za nesreću sa smrtnim ishodom u avionu jedna u 11 miliona, a šanse za automobilsku nesreću su jedna u 5.000.

Takođe i u najgorim nesrećama šanse za preživljavanje su (pokazalo se) 76 odsto. Ali, nesreće se događaju, kao što se najbolje vidi na videu koji prikazuje pad Convair aviona koji se nedavno srušio kraj Pretorije, u JAR-u a poginulo je dvoje od 19 putnika.

Ruku na srce riječ je o starom avionu koji, kažu mnogi, više nije smio da leti.

Postoji čitav niz pravila i uputstava koji vam, u slučaju najgoreg scenarija, mogu pomoći da preživite. Nipošto nemojte puziti po podu. Iako se topao vazduh i dim dižu, pa neka uputstva kažu da bi bilo najpametnije držati glavu 50 centimetara iznad tla, ovo ne vrijedi za avion kroz čiji uski prolaz pokušavaju da protrče desetine ljudi.

Oni će vas vjerovatno zgaziti, a odmoći će vam i prtljag koji pada na vas. Radije rukom poklopite usta i malo spustite glavu prema dole. Zaista je važno da se zavežete ali i da se znate odvezati. Biti zavezan (a to vrijedi i za djecu) je važno i tokom turbulencija kada se mnogo ljudi povrijedi, ali specijalisti za preživljavanje i bezbjednost primijetili su kako su neki ljudi ostali u svojim sjedištim jer se nisu znali odvezati.

Nemojte se obući kao da idete na plažu. Nepraktična odjeća, veliki šeširi i japanke su tip “opreme” koji je bolje sačuvati za hotel. Ako trebate da potrčite, bolje je biti u čvrstoj obući. Ako po vama padaju oštre stvari ili prtljag, bolje je biti zaštićen dugim rukavima i nogavicama.

Saberite se, slušajte uputstva i smirite osobu do sebe. Pomozite starijima i onima koji su eventualno povrijeđeni. Ako dođe do požara ne spašavajte svoj priručni prtljag, torbu sa šminkom i fotoaparatom, punjač za telefon ili hranu – idite vani, mirno i staloženo, ali najbrže što možete spašavajte sebe.

Takođe, iako nije da na to uvijek možete uticati, ali veliki su avioni sigurniji od manjih, i nacionalne kompanije imaju manje nesreća od regionalnih. Većina ljudi vjeruje da od trenutka kada se spuste maske s kiseonikom može proći do sat vremena bez da masku trebate staviti preko nosa i usta.

To je netačno, riječ je o sekundama, a nedostatak kiseonika brzi je ubica. Iste sekunde kada maske padnu, iako je pritisak stabilan, stavite masku na lice i tek onda pomozite drugima. Oni koji sjede u repu aviona imaju 69 odsto više šansi za preživljavanje. Idealno bi takođe bilo da ste od izlaza za nuždu udaljeni maksimalnih šest redova, te da sjedite u sjedištu kraj prolaza, a ne kraj prozora.

Najvažnija je od svega često osporavana pozicija “glave među koljenima”. Neki teoretičari zavjere čak kažu kako je to osmišljeno kako bi slomili kičmu pa da aviokompanije ne trebaju da plaćaju troškove liječenja, ili da vam očuva zube pa da vas mogu identifikovati po otisku zuba.

Noge trebate usidriti čvrsto na pod kako ne bi odletjele naprijed i kako ne bi došlo do loma kostiju. Glavu “usidrite” radi trzaja, i pokrijte glavu i vrat kako bi se zaštitili od objekata koji lete.