Kako je Tramp degradirao vojsku

Tokom tri i po godine na funkciji predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp je nanio štetu brojnim državnim i političkim institucijama – od Ministarstva pravde, saveznih sudova, američkih diplomatskih predstavništva, pa sve do Stejt departmenta, obavještajnih agencija i zdravstvenih ustanova – ali je do sada vojsku manje-više ostavljao po strani, napisala je američka politička komentatorka Heder Digbi Parton za portal Salon.

“Međutim, Tramp je prošle nedjelje pokušao da na ulice američkih gradova tokom (nasilnih) demonstracija zbog smrti Afroamerikanca Džordža Flojda pošalje vojsku i tako pokuša da uguši proteste i degradira vojne strukture SAD”, dodala je ona.

Duga je istorija Tramovih nesuglasica sa vojnkim oficirima. Najprije se sukobio sa tadašnjim ministrom odbrane Džejmsom Matisom, što je rezultiralo Matisovom ostavkom. Ipak, u pitanju je politički spor, u skladu sa regularnim normama izvršne vlasti.

“Međutim, nakon lobiranja političkog komentatora sa Foks njuza, Tramp je umiješao prste u vojni pravosudni sistem tako što je pomilovao trojicu optuženih ratnih zločinaca krajem prošle godine, zbog čega je sekretar mornarice u znak protesta podnio ostavku. Tramp je već tada pokazao nepoštovanje prema vojsci jednako kao i prema bilo kojoj drugoj instituciji”, napsila je Parton.

Vojni vrh je tada postupio onako kako su i naučeni da rade, poštujući komandni lanac. Međutim, Parton smatra da je Trampova epizoda u vezi sa protestima “Black Lives Matter” zbog Flojdove smrti, više nego ikada ranije stavila na test odnos vojske i administracije američkog predsjednika – na vrlo zabrinjavajući način – a čini se da je 1. jun bio prekretnica.

“Tog ponedjeljka, Tramp je bio prestravljen zbog činjenice da je vikend morao da provede u bunkeru Bijele kuće, uslijed sve većih i opasnijih protesta. Kada su za priču o bunkeru saznali mediji, Tramp je predstavljen kao slab predsjednik i njegov sledeći potez je trebalo da dokaže suprotno”, napisala je Parton.

“Tog 1. juna, američki predsjednik je organizovao sastanak sa generalnim tužiocem, ministrom odbrane, šefom kabineta Bijele kuće i pojedinim guvernerima saveznih država. Nazvao ih je ‘slabićima’ i zahtijevao da pokažu ‘dominaciju na ulicama’, a šefa kijabineta Bele kuće Marka Milija je postavio za rukovodećeg u ovom zahtjevu”, dodala je Parton.

Tramp je tada bio vrlo izričit u namjeri da se demonstracije što prije razbiju.

“Mi ćemo se pobrinuti za to. General Mili je borac, ratnik i neko ko je imao puno pobjeda i nijedan poraz. I ne podnosi ovo što se sada događa na ulicama gradova u brojnim saveznim državama. Zato sam njemu ukazao povjerenje”, rekao je tada Tramp.

Potom je Bijela kuća najavila da će Tramp u toku dana održati govor. Iako nije spomenuto šta će biti tema govora, brojni izvještaji su ukazivali da predsjednik SAD razmatra pozivanje na rijetko korišćeni Zakon o pobuni koji bi mu omogućio upotrebu vojske za smirivanje protesta.

Ubrzo nakon toga, Tramp je zajedno sa državnim javnim tužiocem Vilijamom Barom, generalom Milijem i ministrom odbrane Markom Esperom prošetao do crkve nadomak Bijele kuće, ponosno držeči Bibliju.

“Odjednom je cijela nacija svjedočila agresivnoj i nasilnoj akciji saveznih agenata i trupa Nacionalne garde na ulicama američkih gradova u pokušaju da rastjera demonstrante”, napisala je Parton.

“Uveče su nastavljeni protesti, demonstranate su nadlijetali vojni helikopteri, a zapanjujuće je bilo vidjeti generala kako te večeri hoda ulicama kao da komanduje trupama u borbi”, dodala je ona.

Tramp se nije pozvao na Zakon o pobuni, ali je Njujork tajms izvijestio da je takav scenario ozbiljno razmatran.

“Očigledno je da su svi u Trampovoj administraciji, uključujući i generala Milija, apelovali na predsjednika SAD da ne donese nepromišljene odluke koje bi dovele do nove krize i nezgodne situacije u kojoj bi se našli vojni funkcioneri – ostavka ili upotreba sile protiv američkih građana”, napisala je Parton.

Međutim, kako Parton tvrdi, Tramp je i dalje bio sumnjičav i naredio je da 82. vazduhoplovna divizija bude u pripravnosti. Kako Parton Smatra, Trampov tim je napravio plan da u Vašington prebaci što više trupa Nacionalne garde, kako bi se ispunila predsjednikova želja da vidi vojnike u unifromama kako patroliraju gradom.

“A sve je učinjeno kako bi se Tramp osjećao jako i snažno”, zaključila je Parton.

Na konferenciji za štampu narednog dana, ministar odbrane Mark Esper je izjavio da ne podržava pozivanje na Zakon o pobuni. Kada je naredio povlačenje 82. vazduhoplovne brigade da se povuče u bazu, Tramp je negodovao. Brigada je ubrzo vraćena u Vašington, a ubrzo je objavljeno i da Tramp želi da smijeni Espera.

Međutim, u narednim danima, nekoliko visokih vojnih oficira, na čelu sa bivšim ministrom odbrane Matisom, osudilo je potencijalnu odluku o upotrebi vojske u “političke svrhe”.

Potom je i general Mili odstupio od odluke o angažovanju vojske i izvinio se zbog svog učešća u ovoj vanrednoj situaciji.

Štaviše, prema izvještajima NBC, general Mili je razmotrio i ostavku, ali o tome još nije razgovorano.

“Čitava epizoda na najbolji način ilustruje destruktivnu dinamiku Trampove administracije”, napisala je Parton.

“Predsjednik postavlja ekstremne zahtjeve sa brojnim negativnim posljedicama, a kako bi ga spriječili da učini najgore, saradnici mu laskaju ili smišljaju manje loše opcije i užurbano pokušavaju da ih sprovedu u djelo. U tom procesu, na testu je njihov kredibilitet i njhova reputacija. A predsjednik? On ne postaje odmjereniji i nikada ne promisli prije nego što mu neka ideja osvane na Tviteru”, dodala je ona.

“Recimo, kao kada je u srijedu zahtijevao od guvernera savezne države Vašington Džeja Inslija i gradonačelnice Sijetla Dženi Durkan da što prije razbiju demonstrante koji su ‘oslobodili’ djelove tog grada i proglasili ih autonomnim zonama”, navela je Parton.

Tramp je na Tviteru negodovao zbog eskalacije sukoba u Sijetlu.

“Vratite ovaj grada SADA. Ako to ne uradite vi, uradiću ja. Ovo nije šala”, napisao je Tramp.

Guverner Vašingtona je ubrzo odgovorio da “čovjek koji je potpuno nesposoban za upravljanje treba da se drži podalje od problema države Vašington”. Takođe, gradonačelnica Sijetla je Trampu poručila da “ne brine” i da se “vrati u njegov bunker”.

Parton smatra da bi Trampovi saradnici morali da budu odlučniji.

“Možda je rješenje da predsjednikovi bliski saradnici budu direktniji. Barem zbog njih i njihovog samopštovanja, jer bi bez sumnje ostali bez posla”, zaključila je Parton.