Sjevernokorejski predsjednik Kim Džong Un ponovo je izabran za generalnog sekretara vladajuće Radničke partije, a delegati su ga pozdravili kao zaslužnog za jačanje nuklearnog arsenala zemlje, kao i njenog regionalnog položaja, javili su danas državni mediji.
Izvještaj sa kongresa partije, koji je veliki spektakl propagande na kojem se očekuje da Kim Džong Un predstavi svoje političke i vojne ciljeve za narednih pet godina, nagovještava da će on nastaviti da ubrzava jačanje nuklearnog arsenala, već opremljenog raketama koje mogu da prijete azijskim američkim saveznicima i kopnenom dijelu Amerike.
Partija je takođe objavila novu postavu u moćnom Centralnom komitetu, koja je potvrdila generacijsku promjenu u krugu vođstva oko Kima, a među desetinama smijenjenih su vojne vođe, kao i 76-godišnji šef parlamenta Pjongjanga od 138 mjesta.
Kongres, koji je počeo u četvrtak, održava se u vrijeme kada Kim postaje sve vidljiviji u regionalnoj politici, poslije agresivne ekspanzije nuklearnog arsenala zemlje i bližih veza sa Rusijom kroz učešće u ratu u Ukrajini, zbog čega su se produbili njegovi sporovi sa Vašingtonom i Seulom.
Kim je takođe nastojao da ojača veze sa Kinom, putovao je u Peking u septembru prošle godine i održao svoj prvi samit sa kineskim predsjednikom Si Đinpingom u šest godina.
Analitičari kažu da će Kim vjerovatno na kongresu predstaviti nove vojne ciljeve, uključujući jačanje konvencionalnih snaga i njihovo integrisanje sa nuklearnim kapacitetima, dok će ponovo naglašavati kampanju za ekonomsku samoodrživost, poslije postpandemijskog napretka podstaknutog pojačanom trgovinom sa Kinom i izvozom oružja u Rusiju.
Sjevernokorejska novinska agencija KCNA javila je da je Kim ponovo izabran za generalnog sekretara partije sa „nepokolebljivom voljom i jednoglasnom željom“ hiljada delegata u nedjelju, četvrtog dana skupa.
Po pravilima partije, kongres koji je Kim održavao svakih pet godina od 2016. bira generalnog sekretara, koji je glavni predstavnik partije i lider. Kim (42) bio je na vodećem mjestu partije tokom cijele svoje vladavine, mada je titula mijenjana od prvog sekretara do predsjedavajućeg na kongresu 2016, a zatim na generalnog sekretara na kongresu 2021. godine.
Partija je u saopštenju navela da je gradnjom nuklearnih snaga Kim stvorio vojsku sposobnu da se suoči sa „bilo kojom prijetnjom agresije“ i sa „bilo kakvim ratom“, dodajući da je vođstvo zemlje sposobno da „pouzdano garantuje“ budućnost zemlje i „podstakne ponos i samopoštovanje“ Sjevernokorejaca.
Takođe je hvaljena Kimova nedavna spoljna politika, koja je, kako je navedeno, podigla prestiž zemlje.
Kineska novinska agencija Sinhua javila je da je kineski predsjednik Si čestitao Kimu na njegovom reizboru.
Stručnjaci su očekivali da će Kim iskoristiti kongres da naglasi svoj tvrd stav prema Južnoj Koreji i moguće izmijeniti partijska pravila da se uvede označavanje međukorejskih odnosa kao odnosa dvije „neprijateljske“ države.
Za sada državni mediji nijesu pomenuli nikakve izjave Kima ili drugih visokih lidera na kongresu koje se odnose na odnose sa Vašingtonom i Seulom.
Najupečatljivija promjena u novom Centralnom komitetu je isključenje Čoe Rjong Haea predsjedavajućeg stalnog komiteta Vrhovne narodne skupštine, koji je tokom ranijeg dijela Kimove vladavine viđen kao druga najmoćnija ličnost u Pjongjangu. Iz Centralnog komiteta su takođe ispali vojni maršali Pak Džong Čon i Ri Pjong Čoi, koji su se uzdigli u vojnim redovima dok je Kim ubrzavao razvoj nuklearnog oružja tokom protekle decenije.
Takođe su smijenjeni visoki zvaničnici koji su se bavili međukorejskim poslovima, uključujući Kim Jong Čola i Ri Son Gvona, koji su imali ključne uloge u Kimovoj diplomatiji sa južnokorejskim predsjednikom Mun Džae-inom i predsjednikom SAD Donaldom Trampom 2018. i 2019.
Sjeverna Koreja prekinula je bilo kakvu značajnu diplomatiju sa SAD i Južnom Korejom od neuspjelog samita između Kima i Trampa 2019., zbog neslaganja oko razmjene ublažavanja sankcija za sjevernokorejsko smanjenje nuklearnog i raketnog programa. Kimova vlada odbila je ponude za dijalog od Trampa od njegovog povratka na drugi mandat i tražila je da Vašington odustane od zahtjeva da se Sjeverna Koreja denuklearizuje kao preduslov za razgovore. Odnosi dvije Koreje su se dalje pogoršali kada je 2024. Kim odustao od dugotrajnog cilja mirne reunifikacije i proglasio Južnu Koreju trajnim neprijateljem.
