Ko je mladić koji se na ulici sam proglasio za predsjednika Venecuele

Do prije nekoliko dana, Huan Gvaido, 35-godišnji predsjednik parlamenta u Venecueli, bio je potpuno nepoznata figura na međunarodnoj sceni. Sve se promijenilo u srijedu, kada je mladi političar izašao pred hiljade demonstranata u Karakasu i položio predsjedničku zakletvu, za funkciju koju će privremeno obavljati. Tako Gardijan započinje priču o čovjeku . Ili je makar pokušao da je preuzme.

Gvaido je prvi pokazao spremnost da se suprotstavi Maduru, kada je početkom godine izjavio da je spreman da preuzme funkciju dok se ne održe slobodni i pošteni izbori. Na prethodnim, koji su održani prošlog ljeta, pobijedio je Maduro, a izbori su proglašeni neregularnim od strane brojnih posmatrača.

Na te izjave mladog političara, Maduro je reagovao posprdnim komentarima u televizijskom šou programu.

“Ljudi će se pitati, šta je to Gvaido uopšte”, rekao je on, aludirajući na to da Gvaido nema mnogo političkog iskustva i da je relativno nepoznat.

Međutim, nekoliko dana kasnije, 35-godišnjak se čitavom svijetu predstavio na velikoj pozornici.

Rođen u La Gariji, lučkom gradu udaljenom 20 milja od Karakasa, Gvaido je svoje političke zube oštrio tokom studentskih protesta 2007. godine, koji su bili usmjereni protiv Madurovog prethodnika Uga Čavesa. Čaves je tada organizovao referendum o brojnim ustavnim amandmanima. Glasanje je, neočekivano, Čavesu donijelo jedini izborni poraz za devet godina koliko je proveo na čelu države, što je dalo vjetar u leđa opozicionom pokretu.

Na njegovom čelu bio je Gvaidov mentor Leopold Lopez. Lopez je završio u kućnom pritvoru i upravo je Gvaida koristio kao vođu svoje partije u parlamentu, dok je on odsutan.

Iako mnogi ističu da se čitava politika jednog od vođa opozicije svodi na suprotstavljanje Maduru, od kada je u parlamentu, on ističe nekoliko važnih principa – prvenstveno podršku tržišnoj ekonomiji i davanje fiskalne autonomije regionalnim vladama.

Drugi istaknuti članovi opozicije iskazali su podršku, ali i zabrinutost zbog koraka koji je Gvaido preduzeo.

“On je borac i vječni optimista, skroman je i iskren. Nije političar tipičnog profila”, tvrdi Fredi Gevara, jedan od lidera opozicije.

Mnogi u Venecueli mislili su da je Maduro uspješno “kastrirao” skupštinu 2017. godine, piše Gardijan, a naročito od trenutka kada je Lopez, koji je pokretao najžučnije rasprave, završio u kućnom pritvoru.

Ipak, njegov saradnik je napravio još konkretniji korak u borbi protiv Madura.

“To je nevjerovatno hrabar potez. Sada rizikuje da bude zatvoren ili će u najboljem slučaju morati da traži politički azil. On je dio moje generacije, hrabre generacije koja je odrasla pod diktaturom”, rekao je Dejvid Smolanski, koji je protjeran iz Venecuele zbog opozicionih stavova i sada živi u Sjedinjenim Američkim Državama.

<<<Najmanje 12 poginulih na protestima u Venecueli<<<

Ipak, Gvaidu ovo nije prvi put da se suočava sa rizikom. Njegova porodica preživjela je tragediju u Vargasu, odron iz 1999. godine u kome je stradalo, prema nekim procjenama, više od 30 hiljada ljudi. On nosi i ožiljke od gumenih metaka na vratu, a zadobio ih je tokom protesta u Karakasu 2017. godine.

Svjestan svih rizika i mogućih posljedica, okupljenima je rekao da preduzima korak za koji nije siguran gdje bi mogao da ga odvede.

“Da bismo mogli da ostvarimo naš zadatak i ponovo uspostavimo Ustav i zakone, potreban nam je sporazum svih Venecuelanaca”, rekao je Gvaido.

Njegov postupak podržale su Sjedinjene Američke Države i Kanada, a za njima i mnoge države svijeta, između ostalih i Brazil i Argentina.

“Građani Venecuele su predugo bili žrtve nezakonitog Madurogov režima”, objavio je Tramp.

Maduro je na to reagovao prekinuvši sve diplomatske odnose sa SAD, a naredio je i svim diplomatama da napuste Ameriku u roku od 72 sata.

“Mi branimo pravo na postojanje naše Bolivarske republike, a na služimo se nekim fašističkim pravima. Namjeravaju da upravljaju Venecuelom iz Vašingtona i tome moramo da se suprotstavimo, po svaku cijenu”, nekoliko puta je ponovio Maduro okupljenima ispred predsjedničke palate Miraflores.

Poslanici u Rusiji, oštro su kritikovali Gvaida i Sjedinjene Države koje su mu pružile podršku.

“Oni žele da organizuju novu obojenu revoluciju u Venecueli”, rekao je zamjenik predsjednika odbora za spoljne poslove Gornjeg doma parlamenta Andrej Klimov.

On je iskoristio termin “obojena revolucija”, koji se koristio za narodne ustanke koji su srušili lidere u Gruziji, Ukrajini i Kirgistanu.

Protiv Gvaidovog postupka glas su digli i Kuba i Turska, a turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan pružio je podršku Nikolasu Maduru.

“Maduro, brate, Turska će biti uz tebe”, rekao je Erdogan, a prenio Gardijan.

Međunarodni činioci se u odnosu prema venecuelanskom pitanju dijele u dva pola, a slična je situacija i u samoj zemlji. Od trenutka kada je predsjednik skupštine sa podignutom desnom rukom najavio da želi da prekine diktaturu, veliki broj ljudi u Karakasu je izašao na ulice. I dok Madurove pristalice ispred palate Miraflores ističu da ne žele “marionetsku vladu”, Gvaidove pristalice ističu da će i fizički spriječiti hapšenje opozicionih lidera, koje se očekuje kao neka vrsta Madurove posljednje opcije za očuvanje vlasti.

Na takav potez “zvaničnog” predsjednika Venecuele mogla bi da reaguje međunarodna zajednica, a američki zvaničnici su istakli da su “sve opcije na stolu”.

Vojna intervencija bi mogla da izazove ozbiljnije sukobe, a stručnjaci upozoravaju da je trebalo da akcije u Avganistanu i Iraku budu kratkoročne, pa se to pretvorilo u višegodišnje uništavanje infrastrukture i gubitak života.

Sa druge strane, ekonomske sankcije Venecueli bi dodatno pogoršale i ovako tešku situaciju, koja je proizvela najveće prinudne migracije u istoriji Latinske Amerike.

Za zemlju koja se suočava sa hiperinflacijom, u kojoj 90 odsto žitelja živi u siromaštvu i u kojoj je i toalet-papir nedostižni ideal, narednih nekoliko dana mogli bi da budu ključni, piše Gardijan. To ističu američki zvaničnici, kao i latinoamerički analitičari, dok čekaju Madurov sljedeći potez.