Ko je vođa sirijskih pobunjenika: Abu Muhamed al-Džolani, pragmatični radikal

Abu Muhamed al-Džolani, islamistički vođa pobunjeničke koalicije koja je pokrenula munjevitu ofanzivu u Siriji kojom je u nedjelju srušen s vlasti predsjednik Bašar al-Asad, zamijenio je fundamentalistički rječnik umjerenijim ne bi li ostvario svoje ciljeve.

Vođa organizacije Hajat Tahrir al-Šam (HTS), bivšeg ogranka Al Kaide u Siriji, postavio je za cilj rušenje s vlasti predsjednika Bašara al Asada, koji je Sirijom vladao od 2000. godine. Pobunjenici su u nedjelju ušli u Damask i proglasili ga slobodnim gradom.

Visok, stasit i crne brade, Džolani je postepeno zamijenio džihadistički turban koji je nosio na početku rata 2011. vojnom odorom i ponekad civilnim odijelom.

Od raskida sa Al Kaidom 2016, nastoji da izgladi svoj imidž i ostavi umjereniji utisak, ali analitičari mu previše ne vjeruju, kao ni zapadne prijestonice koje HTS smatraju terorističkom organizacijom.

„On je pragmatični radikal“, rekao je za AFP Tomas Pijere, stručnjak za islamizam u Siriji.

„Godine 2014. bio je na vrhuncu svoje radikalnosti kako bi se nametnuo radikalnoj pobunjeničkoj frakciji i džihadističkoj Islamskoj državi da bi zatim usvojio umjereniji rječnik“, objasnio je taj naučnik CNRS-a.

Rođen 1982. u Rijadu u Saudijskoj Arabiji kao Ahmed Husein al-Šara, odrastao je u Mazeu, bogatoj četvrti Damaska u imućnoj porodici. Počeo je da studira medicinu.

Nakon što je 27. novembra počela pobunjenička ofanziva u Siriji, Džolani se počeo potpisivati svojim pravim imenom.

„Prvi znakovi džihadizma“

Godine 2021, kako je objasnio u intervjuu za američku javnu televizijsku stanicu PBS, njegovo ratno ime Abu Muhamed al-Džolani bila je referenca na njegove porodične korijene na Golanskoj visoravni. Kako je rekao, njegov djeda morao je da napusti Golansku visoravan 1967. nakon što ju je velikim dijelom zauzeo Izrael.

Po portalu Middle East Eye, nakon terorističkih napada na SAD 11. septembra „počeli su se pojavljivati prvi znakovi džihadizma u Džolanijevom životu i on je počeo da učestvuje na tajnim propovedima i okruglim stolovima u marginalizovanim predgrađima Damaska“.

Nakon američke invazije na Irak 2003, otišao je da se bori u tu zemlju gde se pridružio Al Kaidi u Iraku, grupi koju je vodio Abu Musab al-Zarkavi. Tamo su ga uhapsile američke snage i više od pet godina proveo je u zatvoru.

Nakon početka pobune protiv Asada 2011, vratio se u domovinu i osnovao Front al-Nusru (Džabat al-Nusra il-Al al-Šam, Front odbrane naroda Levanta), koja je postala HTS (Organizacija za oslobođenje Levanta).

Godine 2013. odbio je da postane čovek Abua Bakra al-Bagdadija, budućeg vođe Islamske države, i umjesto toga je izabrao zapovjednika Al Kaide Ajmana al-Zavahirija.

Državnik u nastajanju?

Realista po svojim pristalicama, oportunista za protivnike, Džolani je 2015. rekao da ne namjerava da napada Zapad, za razliku od Islamske države.

Kada je raskinuo sa Al Kaidom, rekao je da je to učinio kako bi „međunarodnoj zajednici izbio iz ruku izgovore“ za napade na njegovu organizaciju.

Od tada slijedi „put državnika u nastajanju“, rekao je Pijere.

Godine 2017, radikalnim pobunjenicima na sjeveru Sirije nametnuo je spajanje u sklopu HTS-a. Uspostavio je civilnu administraciju i učinio niz gesta prema hrišćanima u Idlibu, pokrajini koju njegova grupa kontroliše dvije godine.

Tamošnji stanovnici, rodbina zatvorenika i aktivisti za ljudska prava tamo su HTS optuživali za nasilje koje po UN odgovara ratnim zločinima zbog čega su prije nekoliko mjeseci izbili protesti.

Nakon ofanzive, Džolani je nastojao da uvjeri stanovnike Alepa, sirijskog grada koji ima veliku hrišćansku zajednicu, da će biti bezbjedni. Svoje borce pozvao je da čuvaju „bezbjednost oslobođenih regiona“.

„Mislim da je to prije svega pitanje dobre politike. Što se manje Sirijci i međunarodna zajednica budu bojali, to će Džolani više izgledati kao odgovoran akter, a ne kao toksičan džihadistički ekstremista i to će mu zadatak biti lakši“, rekao je švedski stručnjak za Bliski istok Aron Lund.

„Je li to posve iskreno? Sigurno nije. Taj tip dolazi iz jako tvrde fundamentalističke religijske tradicije. Ali ono što govori i radi, u ovom je trenutku pametno“, zaključio je Lund.