Planeta

Ministarstvo pravde SAD pokrenulo istragu protiv žene koja je Trampa optužila za seksualni napad

Donald Tramp (Foto: EPA)
Donald Tramp (Foto: EPA)

Američko Ministarstvo pravde (DOJ) pokrenulo je krivičnu istragu protiv spisateljice I Džin Kerol, koja je optužila predsjednika Donalda Trampa za seksualni napad, javio je CBS News, američki partner BBC-ja.

Istraga se bavi pitanjem da li je Kerol počinila krivokletstvo u vezi sa građanskim tužbama koje je podnijela protiv Trampa, prenosi BBC.

Kerol, bivša kolumnistkinja, optužila je Trampa za seksualni napad i klevetu, i dobila obje parnice koje je vodila protiv njega. Obje presude potvrđene su u žalbenom postupku, ali je Tramp od tada zatražio od Vrhovnog suda da poništi prvu od njih.

On je negirao optužbe. BBC je kontaktirao Kerolinog advokata radi komentara. Ministarstvo pravde odbilo je da komentariše slučaj.

Porota je 2023. proglasila Trampa odgovornim za seksualni napad. Takođe je proglašen odgovornim za klevetu zbog komentara koje je prethodne godine objavio na društvenoj mreži Truth Social.

U toj objavi negirao je Kerolinu tvrdnju da ju je napao sredinom devedesetih godina u kabini za presvlačenje jedne robne kuće u Njujorku.

U drugoj tužbi, 2024., Tramp je ponovo proglašen odgovornim za klevetu zbog izjava iz 2019, kada je optužio Kerol da je izmislila optužbe protiv njega kako bi prodala knjigu.

Tramp je zatražio od Vrhovnog suda SAD-a da poništi prvu presudu, prema kojoj mu je naloženo da Kerol isplati pet miliona dolara. Takođe je obećao da će isto pokušati i u drugom slučaju, u kojem je Kerol dobila odštetu od 83 miliona dolara.

Nova krivična istraga bavi se pitanjem da li je Kerol lagala kada je tokom iskaza pod zakletvom 2022. rekla da nije primila nikakvo spoljašnje finansiranje za svoju građansku tužbu protiv Trampa, rekao je izvor za CBS.

U sudskim dokumentima koje su Trampovi advokati prvi put podnijeli 2023. godine otkriveno je da je suosnivač LinkedIna Rid Hofman pomogao u plaćanju dijela Kerolinih pravnih troškova i izdataka.

To pitanje pokrenuto je tokom žalbenog postupka, a sud je zaključio da je Kerol „uvjerljivo navela” tokom svog iskaza da je „zaboravila na ograničeno spoljašnje finansiranje koje je obezbijedio njen pravni tim”.

„Dodatno prikupljeni dokazi… pokazali su da gospođa Kerol jednostavno nije bila uključena u pitanje ko finansira, a ko ne finansira njene sudske troškove”, naveo je Apelacioni sud Drugog okruga SAD-a u odluci iz 2024. godine.

Sama istraga ne znači nužno da će Ministarstvo pravde podići optužnicu, optužiti ili uhapsiti Kerol, rekao je za BBC Dmitrij Šahnjevič, advokat i profesor na Džon Džej koledžu za krivično pravosuđe.

Dodao je da je i dalje „rijetkost” da savezna vlada „goni izolovanu optužbu za krivokletstvo koja proizlazi iz građanske parnice”.

Krivokletstvo generalno nije „naročito teško” dokazati, jer se odnosi na izjavu datu pod zakletvom.

„(Ministarstvo pravde) moraće da dokaže da je Kerol svjesno i namjerno lagala. I nisam siguran da je to standard koji ovdje može da bude ispunjen”, rekao je.

Novu istragu vodi kancelarija saveznog tužioca za Sjeverni okrug Ilinoisa, rekao je jedan izvor za CBS.

CNN, koji je prvi objavio priču, naveo je da je Kerolin iskaz dat u Njujorku, ali da jedna od osoba koje su pomogle u pokrivanju dijela njenih pravnih troškova — Hofman — ima neprofitnu organizaciju sa sjedištem u Čikagu.

BBC je takođe kontaktirao Hofmanovu neprofitnu organizaciju radi komentara.

Vršilac dužnosti američkog državnog tužioca Tod Blanš, koji je lično zastupao Trampa u žalbenim postupcima protiv Kerol, izuzet je iz ovog slučaja, rekao je izvor za CBS.

Od povratka na funkciju prošle godine, Tramp je više puta pozivao Ministarstvo pravde da krivično goni niz njegovih političkih protivnika, podsjeća BBC.

Ministarstvo pravde je nedavno takođe formiralo fond od 1,8 milijardi dolara za isplatu osobama za koje se smatra da su bile nepravedno predmet istraga tokom mandata prethodnih predsjednika. Međutim, neki članovi Trampove Republikanske stranke pridružili su se opozicionim demokratama u osudi tog plana.

Jedna od glavnih zabrinutosti kritičara odnosi se na mogućnost da bi odštetu mogli da dobiju i ljudi koji su 6. januara napali policajce na Kapitolu.

Send this to a friend