Nacionalni arhiv objavio hiljade dokumenata o ubistvu Kenedija

Nacionalni arhiv SAD u četvrtak je objavio hiljade prethodno klasifikovanih dokumenata prikupljenih u okviru vladine istrage o atentatu na predsjednika Džona F. Kenedija 1963. godine. Oko 13.000 dokumenata je drugi dio objavljivanja povezanih s ubistvom JFK-a, koje je predsjednik Džo Bajden naredio prošle godine. Ova dokumenta su trebalo da budu objavljena prošle godine, ali je tada Bijela kuća odložila objavljivanje zbog pandemije.

The @USNatArchives has posted 12,879 documents subject to the President John F. Kennedy Assassination Records Collection Act of 1992 (#JFK Act).

To access the released documents, go to: https://t.co/MGai86qTOm pic.twitter.com/al8lWj2MFr

— US National Archives (@USNatArchives) December 15, 2022

Duboka nacionalna tragedija atentata na predsjednika Kenedija i dalje odjekuje u američkoj istoriji i u sjećanjima Amerikanaca tog strašnog dana, u međuvremenu, potreba za zaštitom zapisa u vezi s atentatom je oslabila vremenom”, rekla je Bijela kuća u memorandumu objavljenom u četvrtak.

Predsjednik Kenedi, prva dama Džeki Kenedi i guverner Teksasa Džon Konoli vozili su se Dalasom 22. novembra 1963. godine kada su odjeknuli fatalni hici.

Bijela kuća je navela da je ključno osigurati da Vlada Sjedinjenih Država osnaži transparentnost otkrivanjem svih podataka u zapisima koji se tiču ubistva, osim kada najjači mogući razlozi govore drugačije.

Bajden je u dopisu rekao da Nacionalni arhiv i druge agencije imaju rok do maja 2023. da pregledaju i preostale privatne dokumente.

Mnošto teorija zavjere

Kenedijevo ubistvo podstaklo je vrtlog pitanja kod javnosti i istraživača, mnoštvo teorija zavjere i refleksnu tajnovitost vlade.

Istraživači su upozorili da će vjerovatno biti potrebni dani da se prođe kroz hiljade dokumenata kako bi se osiguralo da nema novih tragova koji okružuju atentat ili novih istorijskih informacija o operacijama CIA i FBI prije šest decenija.

Ali za mnoge zakonodavce i zagovornike transparentnosti, objavljivanje svih preostalih dokumenata znači vraćanje vjere u funkcionisanje vlade.

Javna anketa je pokazala da većina Amerikanaca ne vjeruje službenom nalazu Vorenove komisije da je Kenedija ubio jedan čovjek, Li Harvi Osvald, djelujući sam.

Lari Sabato, autor knjige “Kenedijevih pola vijeka” rekao je za CNN da iako u objavi dokumenta možda ima nekih skrivenih dragulja, neće biti ništa što bi se promijenilo verziju što se dogodilo tog dana 1963.godine.

“To neće promijeniti priču”, rekao je Sabato o dokumentima s kojih je nedavno skinuta oznaka tajnosti.

Dodao je da, ako ljudi traže dokaze za podsticanje teorija zavjere da Osvald nije djelovao sam u ubistvu Kenedija, ili da je CIA nekako bila umiješana, to ovdje neće pronaći.

“Istina nije da je Osvald bio dio zavjere da se ubije Kenedi”, rekao je. “Istina je da se ovaj atentat mogao spriječiti i da se mogao spriječiti i trebalo je da bude spriječen da su CIA i FBI radili svoj posao. Stvarno, to je to. To je već ozbiljno, ali ovdje nećete pronaći imena drugih zavjerenika”, kazao je Sabato.

CIA: Dokumenta ne utiču na istorijske činjenice

CIA je u nizu izjava u četvrtak rekla da mnogi od njenih zapisa objavljenih u posljednjoj seriji datiraju nakon Kenedijeva ubistva i da “ne mijenjaju istorijske činjenice i nemaju nikakvog uticaja na atentat ili samu istragu”.

“Isto tako, nijesmo upoznati ni s jednim dokumentom za koji se zna da je direktno povezan s Osvaldom, a koji već nije dio zbirke”, rekli su iz obavještajne agencije.

S objavom od četvrtka, CIA je objavila “sve svoje informacije za koje se zna da su direktno povezane s ubistvom predsjednika Kenedija 1963.godine”.

Iako nijedan dokument nije u potpunosti redigovan ili zadržan, prema agenciji, mali postotak informacija koje ostaju zacrnjene “trenutno bi nanio uočljivu štetu obavještajnim operacijama”, prema saopštenju.

Ti se zapisi, rekli su, prvenstveno sastoje od internih administrativnih zapisa prikupljenih kako bi se pomoglo da se razumiju, na primjer izvori, metode, terminologija, pokriće i trgovina.

Tokom godina, milioni dokumenata postali su javni, nudeći istraživačima priliku da prouče ne samo zapise vezane uz ubistvo Kenedija, već i niz drugih tema.

Još 1992. godine Kongres je usvojio Zakon o prikupljanju zapisa o ubistvu Kenedyja, dijelom podstaknut bijesom koji je izazvao konspirativni film Olivera Stouna “JFK”.

Odlaganja objavljivanja već bilo

Zakon je nalagao da se svi podaci o atentatu javno objave do oktobra 2017. godine, ali bivši predsjednik Donald Tramp, a sada Bajden, dopustili su višestruka odlaganja prema savjetu FBI, CIA i drugih agencija za nacionalnu bezbjednost.

Tramp je na kraju objavio detine hiljada dokumenata, od kojih većina uključuje barem neka uređivanja i pokrivanja informacija.

Novembra 1963. godine Kenedi je u društvu svoje supruge Žakline i guvernera Teksasa Džona Konolija u otvorenoj limuzini paradirao ulicama Dalasa.

Kasniji nalazi Vorenove komisije, koja se bavila atentatom, ukazuju da je bivši marinac Li Harvi Osvald tog dana, sa šestog sprata zgrade Teksaškog skladišta knjiga u kome je bio zaposlen, u 12.30 časova po lokalnom vremenu, ispalio tri hica iz puške ka predsjedničkoj koloni. Kenedi je preminuo od posljedica ranjavanja 40-ak minuta kasnije.

Osvald tvrdio da je “žrtveno jagnje”

Komisija je utvrdila da je samo sat vremena poslije atentata Osvald usmrtio i policajca J.D. Tipita koji ga je legitimisao. Ubrzo je uhapšen i optužen za pomenute zločine iako je negirao krivicu, tvrdeći pred kamerama da je “žrtveno jagnje”.

U nedjelju, 24. novembra, Osvald je u prisustvu velikog broja policajaca, novinara i fotoreportera sproveden u podrum lokalnog zatvora, kako bi bio prebačen u drugi zatvor. Taj događaj je prenosila televizija i maltene cijela zemlja je pratila njegovo pojavljivanje pred kamerama prije nego što će biti deportovan u okružni zatvor.

Osvald se u pratnji policije pojavio pred kamerama ne sluteći da su to poslednji trenuci njegovog života. Vlasnik noćnog kluba iz Dalasa Džek Rubi je uspio da istupi iz gomile i pred šokiranim milionskim gledalištem u živom prenosu jednim hicem iz pištolja pogodio Osvalda.

Rubi je preminuo u zatvoru četiri godine kasnije, objašnjavajući odluku da ubije Osvalda željom da zaštiti udovicu Žaklinu Kenedi od svjedočenja i sudskog postupka. Negirao je da je poznavao Osvalda prije ubistva.

Cijeli događaj i danas, skoro šest decenija kasnije, izaziva veliku pažnju.

Plasirane su razne teorije, pa je i poznati režiser Oliver Stoun u filmu “JFK” iz 1991. godine promovisao tvrdnju da je postojala masovna zavjera, u koju su bili umiješani istaknuti političari, pojedini djelovi vojnog i bezbjednosnog aparata i tajnih službi, te Kenedijevi saradnici. Poruka iz filma je i da su atentat i kasnije zataškavanje bili u stvari državni udar.