U samo nekoliko sedmica, Grenland se od periferne vijesti pretvorio u jednu od najvažnijih tema u svjetskim medijima. “Najzaslužniji” za to je američki predsjednik Donald Tramp, piše Index.
Klimatske promjene, nove pomorske rute, pristup kritičnim sirovinama i sigurnosna arhitektura NATO-a učinili su najveći otok na svijetu prostorom na kojem su se preklapali interesi velikih sila, regionalnih aktera i lokalnog stanovništva.
No Trampova želja da ga prisvoji pretvorila je Grenland u kriznu tačku koja može dovesti do raspada prekoatlantskog saveza, a juče je Tramp otvoreno zaprijetio svim zemljama koje su protiv otimanja Grenlanda.
Trampu pritom nije jasno zašto Danska uopšte polaže ikakva prava na Grenland. “Činjenica da su tamo pristali brodom prije 500 godina ne znači da posjeduju tu zemlju”, rekao je.
“Pravni legitimitet Danske danas je izuzetno čvrst, što je rijetkost u arktičkom prostoru”
Danski suverenitet nad Grenlandom nije rezultat klasične kolonijalne dominacije, već dugog kontinuiteta diplomatskih i pravnih odluka.
Grenland je kroz istoriju bio dio dansko-norveške krune, a nakon 1814. godine Danska je zadržala kontrolu nad otokom, uprkos gubitku Norveške. Suverenitet Danske dodatno je potvrđen 1933. godine, kada je Stalni sud u Hagu odbio norveške zahtjeve za istočnim Grenlandom.
Danas je Grenland sastavni dio Kraljevine Danske, ali uživa široku autonomiju, uključujući vlastiti parlament, službeni jezik i kontrolu nad prirodnim resursima.
Stanovnici otoka su na referendumima odlučili da zadrže vezu s Danskom, uz jaču autonomiju, umjesto potpune nezavisnosti. Ovaj odnos predstavlja geopolitički kompromis: Danska pruža sigurnost i međunarodni status, dok Grenland osigurava Danskoj arktički uticaj i pristup globalnim forumima.
Ukratko, Danska upravlja Grenlandom jer je to pravno, politički i istorijski utemeljeno, dok stanovnici otoka zadržavaju značajnu autonomiju i pravo na buduću samostalnost.
“Pravni legitimitet Danske danas je izuzetno čvrst, što je rijetkost u arktičkom prostoru”, naglašava Paal Sigurd Hilde iz Norveškog instituta za odbranu. “Upravo zato Grenland već vijekovima nije bio zona spora”.
Paralelno s jačanjem američke ideje o preuzimanju Grenlanda, sve više jača i pobuna Grenlanđana i Danaca protiv takvog scenarija. Danas se u više danskih gradova i u grenlandskoj prijestolnici Nuuk očekuju veliki protesti protiv ambicija američkog predsjednika Donalda Trampa da preuzme Grenland. Organizatori poručuju da žele poslati jasnu poruku o poštovanju demokratije i osnovnih ljudskih prava, koristeći i dolazak delegacije američkog Kongresa u Kopenhagen kako bi se njihov glas snažnije čuo.
“Grenland Danskoj daje ono što male države rijetko imaju – stratešku dubinu”
Grenland Danskoj predstavlja ključnu geostratešku polugu. Bez njega, Kopenhagen bi imao ograničen uticaj izvan evropskog kontinenta. Sa Grenlandom, Danska učestvuje u Arktičkom savjetu, u NATO sigurnosnim planovima i u globalnim raspravama o klimatskim promjenama.
“Grenland Danskoj daje ono što male države rijetko imaju – stratešku dubinu”, kaže Majkl O’Konor, bivši savjetnik NATO-a za Arktik. “Zbog njega Danska nije samo korisnik sigurnosti, nego i njen proizvođač.”
Analitičari ističu da se godišnja subvencija Grenlandu, od oko 500 miliona eura, u Kopenhagenu sve više posmatra kao cijena geopolitičke relevantnosti, a ne socijalni teret.
Za Evropsku uniju Grenland je postao strateški oslonac energetske i industrijske sigurnosti.
Posebno se ističe potencijal rijetkih metala potrebnih za zelenu tranziciju. Godine 2021. Savjet Evrope potvrdilo je da Grenland nije dio državnog područja EU-a i ne pripada jedinstvenom tržištu te ga, za razliku od nekih najudaljenijih regija EU-a, ne obavezuje pravna stečevina EU-a, ali ima pravo na finansijsku podršku kojom se jača strateško partnerstvo.
“Bez pristupa arktičkim resursima, evropska industrijska politika ostaje ranjiva”, upozorava Izabel Furnije, profesorica sa univerziteta u Lilleu. “Grenland je jedna od rijetkih realnih alternativa kineskoj dominaciji u sektoru kritičnih sirovina.”
“Led koji se topi na Grenlandu diktira tempo klimatskih promjena u Evropi”
Pored resursa, Grenland ima i ključnu ulogu u klimatskom nadzoru. “Led koji se topi na Grenlandu diktira tempo klimatskih promjena u Evropi”, dodaje Furnije. “U tom smislu, Grenland je evropska klimatska predstraža.”
Za stanovnike Grenlanda geostrateška važnost otoka istovremeno je prilika i izazov. Danska pruža socijalnu sigurnost, ali rastuća međunarodna pažnja otvara pitanje dugoročne političke samostalnosti.
“Grenlanđani sve više shvataju da nisu samo mala zajednica na rubu svijeta, nego akteri u globalnoj igri”, smatra Ane Bak, danska analitičarka za arktičku politiku. “Pitanje nije hoće li Grenland biti važan, nego ko će imati najveći uticaj na njegove odluke.”
Dok se u manjim zajednicama i dalje živi u skladu s tradicionalnim obrascima, glavni grad Nuuk se ubrzano pretvara u moderan arktički grad. Digitalna infrastruktura, nova luka i međunarodni projekti simbol su promjene.
“Grenland je danas laboratorija buduće geopolitike”, zaključuje Bak. “Ovde se istovremeno testiraju klimatske, sigurnosne i resursne politike velikih sila.”
“Ko kontroliše Grenland, kontroliše sjeverni prilaz Atlantiku”
“Ko kontroliše Grenland, kontroliše sjeverni prilaz Atlantiku i vazdušni koridor između Sjeverne Amerike i Evrope”, kaže Erik Lund, analitičar za sigurnosnu politiku sa Univerziteta u Oslu.
“U vojno-strateškom smislu, to je prirodni nosač radara i proturaketne odbrane.”
Iz američke perspektive, Grenland je nezamjenjiva strateška tačka u odbrani sjevernog Atlantika i kontinenalnih Sjedinjenih Država. Njegov položaj između Sjeverne Amerike i Evrope čini ga prirodnim mostom, ali i tampon-zonom u slučaju sukoba s Rusijom.
“Grenland je središnja tačka GIUK praznine, prostora između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva, koji je presudan za kontrolu pomorskog i vazdušnog saobraćaja”, objašnjava Džejms Holovej, bivši analitičar američkog Ministarstva odbrane.
“Bez Grenlanda, američka proturaketna i radarska odbrana na sjeveru bila bi ozbiljno oslabljena.”
Američki protektorat
Za grenlandsko društvo, eventualno američko preuzimanje nosi i prilike i rizike. Sa jedne strane, donio bi ogromna ulaganja u infrastrukturu, radna mjesta i sigurnost, potencijalno ubrzavajući put ka ekonomskoj samoodrživosti. Sa druge strane, postavlja se pitanje ko bi dugoročno donosio ključne odluke.
“Grenlanđani žele nezavisnost, a ne da zamijene jednu metropolu drugom”, kaže Ane Bak. “Američki protektorat mogao bi biti privremeno rješenje, ali i trajna zamka.”
U kontekstu rastućih globalnih napetosti, američki protektorat nad Grenlandom više nije teorijska konstrukcija, nego jedna od realnih opcija budućeg razvoja Arktika.
Veliko je pitanje, međutim, šta bi takav ishod značio za savezništvo Evrope i Amerike.
Pa i Amerikanci su pre 500 godina došli čamcima u Ameriku što znači da no ona nije njihova.
Smešni i Danci i Inuiti na Grenlandu, da ne kažem Grenlanđani….kao da ne znaju kako se teritorije osvajaju i čivaju…
To je američka teritorija
Jes, otprilike kao jedan leskovac na mlavi…
Verovatno planira razmestanje raketni sistema, mogo bi to i u crnu goru
Šta ćeš. I Kosovo i Metohija imaju srpske crkve i manastire po 800 godina stare pa evo Crna Gora prizna prva, a Danska izbombardova uranijumom prije toga. Pozvao bi sve snage na Grenlandu na uzdržanost. Život.
Hahahha kosovo koje su prvo prodali pa sad kukaju za njim apsolutno nikakvy vezu nema sa ovim pricom
Rusi i Kinezi misle da ima. Mada ne kažem, tvoje mišljenje ima veću težinu.
Ти не млати.
Kosovo je srce amerike s nekoliko baj-pasova…
@ja, ponavljaš priču nacista, koju su izmislili da bi opravdavali otimačinu. Nije bilo terora i prisile, života u strahu, silovanja, ubistava, sami Srbi su ga rado dali. Ponosna sam na takve poput tebe.
Tako je u pravu si, 1999 je Srbija dogovorila sa Amerikom predaju Kosova, ali da ne bi izgledalo kao izdaja dogovoreno je bilo da se prvo bombarduje Srbija, pobije narod, poruši infrastruktura. Sa Albancima je dogovoreno da se obuku u uniforme terorista i malo da ubijaju Srbe. I tako nedužni Albanci ispadoše teroristi a zli Srbi žrtve a ustvari je… Više »
Kad vec pomenu Kosovo.Na Kosovo su živjeli Crnogorci,Srbi i Albanci.1937g Albanci su napali Crnogorce i oni su morali u zbijeg da se isele u Crnu Goru.Ubili su mnoge i mog djeda.Rodom sa Cuca.Nijesu prodali imamnje vec je oteto.A kanije su neki prodavali da se spasu pokolja.U ostalom prodaje se po Crnoj Gori sve živo,Turcima i Arapima.Hoce li to podijelit oni… Više »
Trampu je otac došao iz Njemačke, po istom osnovu, koja prava ima on da radi što radi?
Djed mu je šljega iz njemacke i imao bordel u doba zlatne groznice u kaliforniji, a tata mu je bio teski psihopata. Nesrecni brat Trampaljev se bukvalno ubio od alkohola… odlicna familija, porijeklom srbi s kosova…😉
Trampu pritom nije jasno zašto Danska uopšte polaže ikakva prava na Grenland. “Činjenica da su tamo pristali brodom prije 500 godina ne znači da posjeduju tu zemlju”, rekao je Zanimljiva konstatacija, a po zakonu njegove zemlje još uvjek važi kaubojski zakon dođeš pobodeš zastavicu I tvoje je.Postoji firma koja prodaje parcele i na mjesecu, oni to smatraju vojinom i polažu… Više »
Tako je. Zamisli sutra dođu Amerikanci i kažu Boka kotorska od sutra pripada nama jer je od strateškog značaja za nas. I šta onda, svi da izginu Crnogorci zbog Boke Ili uzmu Korčulu , Brač , Istru i kažu Hrvatima od kad je to vaše i po kojoj osnovi to vam uzimamo jer je od strateškog značaja za nas.
Taman da oce