Oluje će biti sve razornije

Uragan “Florens” i tajfun “Mangkut” odnijeli su desetine života na istoku Sjedinjenih Američkih Država i Filipinima. Istraživači kažu da zbog klimatskih promjena neće biti više oluja, ali da će one biti sve moćnije i pojavljivaće se i tamo gdje ih sada nema.

<<<Najmanje 13 poginulih u tropskoj oluji Florens, kiša i vjetar ne prestaju<<<

<<<Tajfun ruši sve pred sobom u Kini, na Filipinima usmrtio najmanje 49 osoba<<<

Ova sezona tropskih oluja već sada je jača od prošlogodišnje, kaže za Dojče vele Tobijas Gajger, naučnik Potsdamskog instituta za istraživanje klime.

“Aktivnost jedne sezone ne mjeri se samo brojem oluja koje stignu do kopna nego koliko tropske olujne energije se ukupno generiše iznad okeana”, kaže on. “Već sada je generisano više energije u sjevernoj hemisferi nego u cijeloj 2017. godini.”

“Tu doduše ne postoji trend. Ali ključno je što očekujemo povećanje broja rijetkih, ali posebno jakih tropskih oluja. A to su one koje zbilja mogu biti opasne”, kaže Gajger, koji proučava posljedice klimatskih promjena na ekstremne vremenske neprilike i privredu.

Desetine žrtava, teške poplave

Teški pljuskovi i poplave pogađaju istočnu obalu SAD nakon što je udario uragan “Florens”. Poginulo je najmanje trinaest ljudi. Rijeke u Južnoj i Sjevernoj Karolini dostižu rekordne vodostaje.

“Svi putevi u državi su trenutno pod rizikom od poplava”, rekao je guverner Sjeverne Karoline Roj Kuper.

Istovremeno je, 15.000 kilometara zapadnije, tajfun “Mangkut” odnio desetine života na Filipinima. Najjača tropska oluja godine opustošila je i poplavila najveće filipinsko ostrvo Luzon, koje je dostigla sa vjetrom od 175 kilometara na čas. Direktno je pogođeno pet miliona ljudi dok je izbjeglo 105.000. Žrtve su živote izgubile uglavnom u klizištima.

“Već smo siromašni i ova oluja nam se događa”, rekla je Meri En Baril (40) za agenciju AFP. Njeni usjevi pirinča i kukuruza su uništeni. “Nemamo drugi način da preživimo”, dodala je ona. Filipine pogađa dvadesetak oluja godišnje.

Okeani sve topliji

Tobijas Gajger objašnjava da klimatske promjene povećavaju temperaturu mora što je neophodan uslov za tropske oluje.

“Kada su te temperature visoke, oluje mogu na većim distancama prikupljati energiju i nanositi veću štetu. Postoje oblasti koje su na granici da dostignu temperature dovoljne za nastanak tropskih oluja – one bi mogle da se pojave sve do sjevernog Atlantika i pogađaju oblasti koje su do sada rijetko ili nikada bile na udaru”, kaže on za Dojče vele.

“Ukupno sa klimatskim promjenama ne očekujemo po svaku cijenu više oluja, ali očekujemo posebno jake oluje”, dodaje ovaj naučnik.

Gajger podsjeća da je prošla godina bila rekordna što se tiče materijalne štete nakon sezone uragana sa 280 milijardi dolara. On nije želio da prognozira štetu ove sezone koja traje još dva mjeseca. “Načelno će uragani ubuduće nanositi više štete. Važan faktor je tu i blagostanje. Ljudi grade više skupljih kuća u djelimično veoma ranjivim oblastima.”

“Rjecimo u Sjevernoj Karolini se potpuno ignorišu klimatske promjene i rast nivoa mora. Tamo se izvode građevinski projekti na ostrvima koja bi narednih decenija mogla često da budu pogođena .”