Raste strah od Trećeg svjetskog rata

Građani zapadnih zemalja sve više vjeruju da se svijet kreće ka globalnom ratu, ali istovremeno pokazuju ograničenu spremnost na žrtvu kada je riječ o većim vojnim izdacima. To su ključni nalazi ankete koja opisuje rastuću zabrinutost javnosti zbog rizika i cijene nove ere sukoba, piše Politiko.

U svih pet anketiranih zemalja, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Velika Brtanija, Francuska i Njemačka, velika većina ispitanika smatra da svijet postaje opasnije mjesto. Amerikanci, Kanađani, Francuzi i Britanci većinom vjeruju da je izbijanje Trećeg svjetskog rata u narednih pet godina vjerovatnije nego ne. Ti nalazi će zasigurno uticati na rasprave među svjetskim čelnicima koji se danas okupljaju na godišnjoj Minhenska bezbjednosna konferencija.

Strah od Trećeg svjetskog rata raste

Udio birača koji predviđaju novi svjetski rat naglo je porastao u odnosu na mart 2025., kada je agencija Public First posljednji put postavila isto pitanje.

“Promjena u stavovima zapadne javnosti u manje od godinu dana odražava dramatičan zaokret prema nesigurnijem svijetu, u kojem se rat smatra vjerojatnim, a savezništva nestabilnima“, rekao je Seb Vrajd voditelj istraživanja u Public Firstu.

Trend je posebno izražen u Velikoj Britaniji, gdje 43 odsto ispitanika vjeruje da će novi svjetski rat „vjerovatno“ ili „vrlo vjerovatno“ izbiti do 2031., što je porast u odnosu na 30 odsto u martu 2025.

Gotovo polovina Amerikanaca (46 odsto) smatra da je novi svjetski rat „vjerovatan“ ili „vrlo vjerovatan“ u istom periodu, u odnosu na 38 odsto prošle godine. Među pet anketiranih zemalja jedino u Njemačkoj većina smatra da Treći svjetski rat u narednih pet godina ipak nije vjerovatan.

Trumpova Amerika kao prijetnja

Zabrinutost raste i zbog četvorogodišnjeg ruskog rata protiv Ukrajina, kojem se ne nazire kraj, kao i zbog vojnih akcija SAD-a pod predsjednikom Donald Tramp u Iranu, Siriji, Venezueli i Africi. Rusija se u Evropi percipira kao najveća prijetnja miru, dok Kanađani najveću opasnost vide u Trumpovoj Americi.

U Francuskoj, Njemačkoj i Velikoj Britaniji SAD je druga najveća prijetnja, značajno češće od Kine. U skladu s tim, najmanje jedna od tri osobe u SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj i Kanadi vjeruje da je vjerojatna ili vrlo vjerovatna upotreba nuklearnog oružja u ratu u narednih pet godina.

Više za odbranu, ali ne na njihov račun

Iako većina birača u Francuskoj, Njemačkoj, Velikoj Britaniji i Kanadi smatra da njihova zemlja treba više trošiti na odbranu, podrška opada kada se postavi pitanje finansiranja. Podrška većim izdvajanjima naglo opada ako bi se sredstva uzela rezovima u drugim javnim uslugama, povećanjem duga ili višim porezima.

Francuska i njemačka javnost ove godine su manje sklone podržati veće odbrambene budžete uz takve kompromise nego prošle godine. Dok je 2025. 40 odsto  Francuza i 37 odsto Njemaca podržavalo veću potrošnju na odbranu unatoč kompromisima, ove godine ta podrška pala je na 28 odsto u Francuskoj i 24 odsto u Njemačkoj.

„Naša anketa pokazuje da rastuća zabrinutost zbog rata ne daje čelnicima odriješene ruke za veliku potrošnju na odbranu. Birači su sada manje spremni na kompromise potrebne za jačanje vojne sigurnosti. Europski čelnici su tako u škripcu, ne mogu se osloniti na SAD, ne mogu to iskoristiti kao razlog za domaća ulaganja, a pod pritiskom su da hitno riješe problem u svijetu u kojem sukob izgleda bliže nego ikad“, rekao je Vrajd.

Sumnja u EU vojsku

Anketa je pokazala i značajan skepticizam prema ideji stalne vojske EU pod jednim zapovjedništvom, koju je spomenula Evropska komisija. Takav prijedlog podržava tek 22% ispitanika u Njemačkoj i 17 odsto u Francuskoj.

S druge strane, obavezni vojni rok najpopularniji je u Njemačkoj i Francuskoj, gdje ideju podržava otprilike polovina stanovništva.

Istraživanje je provela agencija Public First od 6. do 9. februara na uzorku od 10.289 odraslih osoba putem interneta. Minimalno 2.000 ispitanika upitano je u svakoj od pet zemalja. Rezultati su ponderisani prema dobi, spolu i geografiji, a margina greške iznosi ±2 procentna boda po zemlji.