Šta znači Putinovo povlačenje iz Sirije?

Dok ruski predsjednik Vladimir Putin odluku da se značajan dio ruskih trupa povuče iz Sirije obrazlaže time da je ona ispunila misiju i uništila Islamsku državu, mediji u svijetu tu odluku objašnjavaju drugim razlozima, najčešće – predstojećim predsjedničkim izborima u Rusiji.

Tako portal američkih Jevreja “Algemajner” (Algemeiner) smatra da je upravo to razlog, mada istovremeno navodi da će Putin na tim izborima, a prema istraživanjima, lagano pobijediti.

Portal podsjeća da je Moskva izvela prve napade u Siriji 2015. godine, u najvećoj intervenciji na Bliskom istoku u posljednjih 10 godina, okrećući plimu sukoba u korist sirijskog predsjednika Bašara el Asada, i istovremeno povećavajući sopstveni uticaj u regionu.

Ruska kampanja koja se pratila na državnoj televiziji, nije uticala na maštu većine Rusa, piše portal, ali dodaje da nije izazvala ni nelagodnost sa kakvom se Sovjetski savez suočavao svojim intervencijama u Avganistanu 80-ih godina.

Uspješno završena ruska misija u Siriji, navodi portal, mogla bi da pomogne Putinu da poveća izlaznost na predstojećim predsjedničkim izborima, koji će se održati u martu 2018. godine, jer će izazvati patriotska osjećanja glasača.

Iako istraživanja pokazuju da će lako pobijediti, pokazuju i da su Rusi sve apatičniji prema politici, dok Putinove pristalice žele da on ponovo bude izabran na izborima sa velikom izlaznošću, jer mu to daje veliki legitimitet.

Američka agencija AP istovremeno ukazuje da u Siriji postoji i veliki broj dobrovoljačkih trupa iz Rusije, koje će ostati u toj zemlji i nakon povlačenja vojske, kako bi čuvali naftna i gasna polja oko kojih su sirijska vlada i ruska kompanija povezana sa Putinovim bliskim saradnikom potpisali ugovor.

Kako se navodi, ruski dobrovoljci su igrali ključnu ulogu u Siriji, a njihovo tajno raspoređivanje smanjilo je broj stradalih zvaničnih ruskih vojnika.

Prema zvaničnim podacima, u Siriji je poginuo 41 ruski vojnik, ali i 71 dobrovoljac, tvrdi AP.

Njemački Dojče vele navodi da još nije poznato sa kakvim će programom Putin nastuputi u predizbornoj kampanji.

Njemacki analitičar Štefan Majster ocijenio je da on neće imati neki konkretan program, ali će građanima pružiti osjećaj da je on taj koji će da riješi njihove probleme i da ujedini Rusiju protiv unutrašnjih i spoljnih neprijatelja, misleći pri tome na NATO, koji sve više opkoljava Rusiju.

“Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja, vidimo da su Rusi umorni od krize u Ukrajini. Oni takođe ne žele više da slušaju o Siriji. Oni jednostavno ne žele više da im se nameću spoljnopolitičke teme. Ipak, kada je riječ o opkoljavanju Rusije, to je paradigma koju će ruski mediji i političari i dalje da njeguju”, zaključio je on.

Pojedini analitičari ukazuju da Moskva već dugo traži izlaznu strategiju nakon što je svoj angažman u Siriji okarakterisala kao “veliki uspjeh”.

Kako piše Blic, izlazna strategija motivisana je i osniva se na tri ključne činjenice: tokom angažmana u Siriji narušeni su odnosi Rusije sa “velikim igračima”, vojni gubici su takođe motiv, kao i predugo trajanje angažmana.

Uprkos vojnim pobjedama, postoje dobri strateški razlozi zbog kojih bi Rusija željela da napusti Siriju. Odnosi Kremlja sa glavnim podržavaocima pobunjenika protiv režima Bašara al Asada u Siriji, kao što su Turska i Zalivski savjet, ozbiljno su poljuljani vojnom intervencijom, piše beogradski list.

Iz ruskog ugla, ponovno uspostavljanje odnosa bila bi mudra strategija zarad dobrobiti državne ekonomije.

Pojedini analitičari ukazuju da postoje i čisto psihološki razlozi za rusko povlačenje. Podrška Asadovom režimu dovela je do velikog broja vojnih gubitaka Rusije. Ti gubici su, tokom dvije godine duge vojne kampanje, konstantno rasli, na šta ukazuje i “Algenmajner”.

Pored ljudskih gubitaka, nisu zanemarljivi ni finansijski gubici. Iako je Rusija kampanjim u Siriji uspjela da “izreklamira” svoje oružje i tako obezbijedi dodatne kupce, svaki dan proveden u Siriji je i te kako uticao na vojni budžet. Prema procjenama “Biznis tajmsa”, Rusija je dnevno na rat u Siriji trošila između tri i četiri miliona dolara.

Konačno, vojna intervencija Rusije u Siriji traje već dvije godine, i sa svakim danom dužeg boravka broj žrtava mogao bi da raste, a novac da nestaje.

Vojne kampanje zahtijevaju i velike troškove, podsjeća Blic, a Rusija trpi ozbiljne ekonomske sankcije Zapada, zbog čega joj odugovlačenje sukoba nikako ne odgovara.

Mnogi zato i nisu iznenađeni što se Rusija povlači iz Sirije, kako bi izbjegla gubitke, i ljudi i novca, koje ne može da dozvoli.

Pojedini analitičari slažu se i da je ruska intervencija u Siriji imala za cilj, između ostalog, i da skrene pažnju sa dešavanja u Ukrajini, što je djelimično i uspjela, i da bi svako dalje odugovlačenje išlo na štetu Kremlju.