Svijet nije spreman za katastrofu koja će se desiti ove godine

Od smrtonosnih poplava u Kaliforniji do razornih požara u Čileu, naučnici upozoravaju da svijet nije spreman za klimatske katastrofe koje se događaju širom svijeta. Prema riječima stručnjaka, globalno zagrijavanje koje je izazvao čovjek, nastavlja da obara rekorde. Najtopliju godinu u istoriji pratio je najtopliji januar, a naučnici su šokirani i visokim temperaturama okeana, piše Nova S.

Naučnici ocjenjuju da su ekstremne vrućine uglavnom rezultat sagorijevanja nafte, gasa, uglja i sječe šuma. Sve je dodatno pojačano prirodnim faktorima, posebno El Ninjom – fenomenom koji je povezan sa zagrijavanjem Tihog okeana. El Ninjo je počeo prošle godine i očekuje se da će trajati do proljeća, piše Gardijan.

Prema američkoj Nacionalnoj administraciji za okeane i atmosferu, ova godina ima potencijala da bude toplija od prošle.

Što je viša globalna temperatura, to je veći rizik od požara i poplava. Samo u ovom mjesecu zabilježene su dvije katastrofe koje su rezultat klimatske krize.

Čileanski predsjednik Gabrijel Borić proglasio je dvodnevnu žalost nakon što su najsmrtonosniji šumski požari odnijeli više od 120 života u regionu Valparaiso. To je uslijedilo nakon decenijske suše i prelaska sa, raznovrsnih prirodnih šuma, koje su otpornije na vatru, na plantaže.

U Sjedinjenim Američkim Državama, guverner Kalifornije, Gevin Njusom, objavio je vanredno stanje pošto je „atmosferska rijeka“, koja je bila napunjena toplim Tihim okeanom, izbacila neviđene količine kiše na San Dijego i susjedne okruge, usmrtivši tri osobe.

„Podstaknute vremenskim i klimatskim ekstremima, učestalost katastrofa povezanih sa klimom dramatično je porasla posljednjih godina. U nekim djelovima svijeta suočavamo se sa klimatskim katastrofama za koje nismo spremni i malo je vjerovatno da ćemo moći u potpunosti da im se prilagodimo“, rekao je Raul Kordero, profesor na Univerzitetu Groningen i Univerzitetu u Santjagu.

Ričard Bets, iz centra Hedli u Velikoj Britaniji, rekao je da mnogi ekstremi, uključujući duže toplotne talase, obilnije padavine, povećanu sušu i požare, postaju sve ozbiljniji zbog klimatskih promjena.

„Još uvijek možemo da ograničimo stepen do kojeg se ekstremi pogoršavaju ako hitno smanjimo emisije gasova staklene bašte na nulu, ali pošto pomenute emisije i dalje rastu, teško je da ne budemo zabrinuti oko toga kako ćemo da se nosimo sa onim što dolazi. Moramo da se prilagodimo promjenama koje smo izazvali, a to prilagođavanje će postati sve teže“, rekao je Bets.

Najvažnije je ono što se dešava sa okeanima, koji pokrivaju 71 odsto planete i apsorbuju većinu viška toplote od globalnog zagrijavanja. U pismu objavljenom u časopisu „Advances in Atmospheric Science“ prošlog mjeseca, grupa naučnika je upozorila da su temperature mora prošle godine bile „nevjerovatne“.

„Topli okeani intenziviraju cirkulaciju atmosfere i povezane ekstremne događaje. Rekordna temperatura i ekstremni događaji zabilježeni na planeti 2023. godine nisu prošli. Planeta se nije ohladila“, rekao je Francisko Elisu Akino, zamjenik direktora brazilskog Centra za polarne i klimatske promjene.

Naučnica Frančeska Guljelmo rekla je da je 2024. počela onako kako se završila 2023 – sa visokim temperaturama i velikim ekstremima. Ukazala je na nedavnu prognozu stručnjaka iz Barselone koji sugerišu da postoji šansa da 2024. postavi novi rekord po pitanju visokih temperatura, kada će one po prvi put preći 1,5 stepeni preko nivoa.

Guljelmo je rekla da naučnici sada razmatraju rizike koji su donedavno bili nezamislivi.

„Prošla 2023. je oborila toliko rekorda da su iznijete brojne nove hipoteze, uključujući nove faze u stopi globalnog zagrijavanja“, rekla je ona.