UN izvještaj o klimatskim promjenama: Crveni alarm za čovječanstvo

Štetan uticaj čovječanstva na klimu “je činjenično stanje”, smatraju naučnici Ujedinjenih nacija u najvećoj do sada studiji o klimatskim promjenama koju je izradio Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) – grupa UN koja je pregledala više od 14.000 naučnih radova.

U izvještaju se kaže da bi tekuće emisije štetnih gasova takođe mogle da dovedu do prekida ključne granice temperature za nešto više od jedne decenije.

Autori takođe ističu da se porast nivoa mora koji se približio visini od dva metra do kraja ovog vijeka “ne može isključiti”, prenosi BBC.

Ipak, postoji nova nada da bi ozbiljno smanjenje emisije štetnih gasova moglo stabilizovati porast temperatura.

Ova otrežnjujća procjena Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) predstavljena je u dokumentu od 42 stranice kao Sažetak preporuka za kreatore politika.

Vodi se nizom izvještaja koji će biti objavljeni u narednim mjesecima i prvi je veliki naučni pregled o klimatskim promjenama od 2013. godine. Njegovo objavljivanje dolazi manje od tri mjeseca prije ključnog samita o klimi u Glazgovu poznatog kao COP26.

Samit, COP26, koji vode UN, smatra se kritičnim trenutkom da se klimatske promjene stave pod kontrolu. Lideri iz 197 zemalja će se sastati kako bi pokušali dogovoriti akciju.

Svjetski lideri su rekli da ovo upozoravajuće otkriće mora da dovede do hitnih novih politika i preusmjeravanja globalne ekonomije na nizak nivo karbona.

Od svake nacije traži se da dođe na samit COP26 sa novim planovima za smanjenje emisije staklenih gasova na nivo koji će ograničiti globalno zagrijavanje na najviše 1,5 stepeni Celzijusa iznad nivoa prije industrijske ere, što je cilj za koji je u izvještaju navedeno da je još uvijek moguće dostići, ali da je krajnji trenutak za to.

“Današnji izvještaj Radne grupe je crveni alarm za čovječanstvo”, rekao je generalni sekretar UN-a Antonio Guteres.

“Ako sada udružimo snage, možemo spriječiti klimatsku katastrofu. Ali, kako današnji izvještaj jasno pokazuje, nema vremena za odlaganje i nema mjesta za izgovore. Računam na vladine lidere i sve zainteresovane strane da osiguraju uspjeh COP26”, poručio je on.

Neki radovi koje je proučio panel pokazuju da se neke promjene koje ljudi nenamjerno čine po klimu neće poništiti stotinama ili možda hiljadama godina.

Posljjednjih godina u svijetu se bilježe rekordne temperature, bjesne požari i razorne poplave.

Alok Sharma, britanski ministar koji vodi samit, rekao je tokom vikenda da u svijetu skoro nestaje vremena da se izbjegne katastrofa – a efekti klimatskih promjena već se dešavaju.

Međuvladin panel okuplja predstavnike svjetskih vlada koji ocjenjuju istraživanja naučnika. To znači da sve vlade prihvataju nalaze.

Posljednji panel održan je 2013. godine, a istraživači kažu da se od tada mnogo stavova učvrstilo.

Ranije su, na primjer, oklijevali da ekstremne događaje, poput toplotnih talasa i bujnih kiša, pripišu barem djelimično klimatskim promjenama. U slučaju toplotnog udara u Sjedinjenim Državama u junu, uvjereni su da bi rekli da bi to bilo gotovo nemoguće bez klimatskih promjena.

Kažu da će svijet biti sve topliji.

Takođe će – naročito u sjevernoj Evropi – biti vlažnije, mada će se i suše povećati sa promjenom vremenskih obrazaca.

Panel je proučavao radove koji pokazuju da će nivo mora nastaviti da raste stotinama ili vjerovatno hiljadama godina zbog toplote koja je već zarobljena duboko u okeanima.

Istraživanja ipak potvrđuju da ako se političari mogu držati globalnog povećanja temperature na 1,5 stepeni Celzijusovih, najgore katastrofe se i dalje mogu izbjeći.

Profesor Piers Forster, stručnjak za klimatske promene sa Univerziteta u Leedsu, rekao je da će izvještaj „moći da kaže mnogo više o ekstremima koje danas doživljavamo i da će se moći kategorizirati da su naše emisije gasova staklene bašte uzročnici, a takođe će se pogoršati “.

“Izvještaj će imati dosta loših vijesti o tome gdje smo i kuda idemo, ali tamo će biti i optimizma“, rekao je on za LBC .

Jedan od razloga za optimizam koji je spomenuo bio je da još uvijek postoje šanse da se globalno zagrijevanje zadrži na ispod 1,5 stepeni Celzijusovih.

Stručnjaci kažu da su uticaji klimatskih promjena daleko ozbiljniji kada je povećanje veće od 1,5 stepeni. Do sada su se globalne temperature popele na 1,2 stepena Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa.

Pariškim sporazumom o klimi 2015. godine postavljen je cilj da se zadrži povećanje globalne prosječne temperature na najviše dva stepena Celzijusova i da se pokuša da se ne prekorači 1,5 stepen.