UN tvrde da je Sjeverna Koreja nastavila smrtne kazne zbog gledanja stranih filmova i serija

Vlasti Sjeverne Koreje sve češće koriste smrtnu kaznu, čak i nad ljudima koji su uhvaćeni kako gledaju ili dijele strane filmove i televizijske serije, pokazuje veliki izvještaj Ujedinjenih nacija, prenosi BBC na srpskom.

Pritom, vlasti zemlje koja je gotovo u potpunosti odsječena od ostatka svijeta sve više koriste prinudni rad i dodatno ograničavaju osnovne slobode ljude, navodi se u izvještaju.

Kancelarija UN za ljudska prava utvrdila je da je sjevernokorejska vlast tokom posljednje decenije pojačala kontrolu nad svim aspektima života građana.

„Nijedna druga grupa ljudi danas nije podložna tolikim ograničenjima“, piše u zaključku.

Jedan od razloga je i u tome što je nadzor, djelimično zahvaljujući napretku tehnologije, postao opsežniji nego ikada.

Ako se ovakva situacija nastavi, narod Sjeverne Koreje će nastaviti da trpi sve veću patnju, brutalnu represiju i strah, kojima su već decenijama izloženi, upozorava Folker Tirk, visoki komesar UN za ljudska prava.

Izvještaj, sačinjenna osnovu više od 300 intervjua sa ljudima pobjeglim iz Sjeverne Koreje u proteklih deset godina, pokazuje da se smrtna kazna koristi sve češće.

Od 2015. je donijeto najmanje šest novih zakona koji dozvoljavaju izricanje smrtne kazne.

Jedan od zločina koji se sada može kazniti smrću je gledanje i dijeljenje stranih sadržaja, poput filmova i serija.

To je sve dio napora režima sjevernokorejskog vođe Kima Džonga Una da drastično ograniči pristup informacijama.

Od 2020. su učestale egzekucije zbog distribucije stranih sadržaja, koje se često sprovode javnim strijeljanjem, kako bi se narod zastrašio i obeshrabrio u kršenju zakona, kažu nekadašnji stanovnici Sjeverne Koreje.

Kang Gjuri, koja je pobjegla 2023. godine, ispričala je za BBC da je troje njenih prijatelja pogubljeno jer su posjedovali sadržaj iz Južne Koreje.

Prisustvovala je suđenju jednom 23-godišnjem prijatelju koji je osuđen na smrt.

„Sudio mu je isti sud kao i dilerima droge. Danas se te stvari tretiraju isto,“ rekla je, dodajući da su ljudi od 2020. sve više u strahu.

Očekivanja ljudi u Sjevernoj Koreji bila su ranije znatno drugačija.

Kada je Kim Džong Un 2011. došao na vlast, mnogi su vjerovali da će se stvari promijeniti nabolje.

Obećavao je da narod više neće „zatezati kaiš“, što je značilo da će imati dovoljno hrane, najavio jačanje ekonomije i razvoj nuklearnog programa zbog odbrane zemlje.

Međutim, od kada je 2019. prekinuo diplomatske kontakte sa Zapadom i SAD, koncentrisavši se isključivo na oružje, životni uslovi i stanje ljudskih prava u zemlji dodatno su propali, pokazuje izvještaj Ujedinjenih nacija.

Skoro svi ispitanici rekli su da nemaju dovoljno hrane, i da su tri obroka dnevno postali luksuz.

Tokom pandemije korona virusa, mnogi su svjedočili o ozbiljnoj nestašici hrane i ljudima koji su umirali od gladi širom zemlje.

Istovremeno, vlast je krenula u gušenje neformalnih pijaca, koje su porodicama omogućavale da zarade za život.

Pobjeći iz zemlje postalo je gotovo nemoguće, zbog pooštrenih kontrola na granici sa Kinom i vojnicima sa naredbom da pucaju na one koji pokušaju da pređu, kažu izbjegli Sjevernokorejci.

„U početku Kimove vladavine imali smo neku nadu, ali ona nije dugo trajala“, rekla je djevojka koja je pobjegla 2018, sa samo 17 godina.

„Vlada je postepeno onemogućavala ljudima da samostalno zarađuju, a život je postao svakodnevna borba.U poslednjih deset godina vlada je uspostavila gotovo potpunu kontrolu nad ljudima, uskraćujući im pravo da samostalno odlučuju, bilo da je riječ o ekonomskim, društvenim ili političkim pitanjima”, piše u UN izvještaju.

Tehnološki napredak u oblasti nadzora dodatno je omogućio ovu represiju.

Jedan od sagovornika rekao je istraživačima da su represivne mjere uvedene „kako bi se ljudima zatvorile oči i uši“.

„Cilj je potpuna kontrola i gušenje svakog oblika nezadovoljstva ili prigovora“, rekao je.

Izvještaj otkriva i da vlast u sve većoj mjeri koristi prinudni rad.

Ljudi iz siromašnih porodica regrutuju u takozvane „šok brigade“, a koje se koriste za naporne fizičke radove, poput gradilišta i rudnika.

Iako se radnici nadaju da će na taj način poboljšati društveni status, ti poslovi su izuzetno opasni, a smrtni slučajevi česti.

Umjesto da poboljša uslove rada, vlast koristi smrt u propagandne svrhe, predstavljajući ih kao žrtvu za Kima Džong Una.

U posljednjih nekoliko godina, navodi se, regrutovana su čak i siročad i djeca sa ulica.

Sva ova saznanja dolaze deceniju poslije velikog izvještaja UN iz 2014. godine, kada je prvi put ustanovljeno da sjevernokorejska vlada vrši zločine protiv čovječnosti.

Neka od najtežih kršenja ljudskih prava dokumentovana su u ozloglašenim političkim logorima, gdje ljudi mogu biti zatvoreni do kraja života.

Novi izvještaj iz 2025. pokazuje da su najmanje četiri takva logora i dalje aktivna, dok su zatvorenici u „običnim“ zatvorima i dalje izloženi mučenju i zlostavljanju.

Mnogi izbjegli Sjevernokorejci svjedoče da su zatvorenici umirali zbog nehumanih uslova, prekomjernog rada i neuhranjenosti, iako UN navodi da je došlo do blagog smanjenja nasilja u tim zatvorima.

Ujedinjene nacije pozivaju da se sve ovo proslijedi Međunarodnom krivičnom sudu u Hagu, ali je za to potrebna odluka Savjeta bezbjednosti UN.

Dvije stalne članice – Kina i Rusija – više puta su od 2019. blokirale pokušaje uvođenja novih sankcija protiv Sjeverne Koreje.

Prošle nedjelje, Kim Džong Un se na vojnoj paradi u Pekingu pojavio u društvu kineskog predsjednika Sija Đinpinga i ruskog lidera Vladimira Putina, čime su poslali poruku prećutne podrške sjevernokorejskom nuklearnom programu i njenoj unutrašnjoj politici.

Uprkos pozivima međunarodne zajednice da reaguje, UN apeluje i na vlast Sjeverne Koreje da ukine političke logore, obustavi smrtnu kaznu i omogući građanima da uče o ljudskim pravima.

„Naši izvještaji jasno pokazuju snažnu želju za promjenama, posebno među mladima u Sjevernoj Koreji“, zaključio je Folker Tirk, visoki komesar UN za ljudska prava.