Tramp: Pobijedili smo u ratu sa Iranom, neće nikad posjedovati nuklearno naoružanje

Sukob na Bliskom istoku ulazi u novu fazu uz oprečne tvrdnje o mogućim pregovorima i nastavak vojnih udara na terenu. Dok Vašington govori o napretku u razgovorima, Teheran to negira, a tenzije u regionu ne jenjavaju. Izraelska vojska izvela je udare na Iran, najavljujući moguće pomjeranje granice s Libanom do rijeke Litani. Korpus čuvara islamske revolucije (IRGC) odgovorio je novim vazdušnim napadima na vojnu infrastrukturu SAD i Izraela. Najvažnija dešavanja pratite na CdM-u.

<<<Amerika odredila datum kraja rata sa Iranom, Iran negira da je bilo pregovora<<<

Tramp: Pobijedili smo u ratu sa Iranom, neće nikad posjedovati nuklearno naoružanje

Sjedinjene Američke Države (SAD) su pobijedile u ratu protiv Irana, kazao je američki predsjednik Donald Tramp dodajući da se Iran složio da nikad u budućnosti ne posjeduje nuklearno naoružanje.

“Svi lideri su im nestali. Niko ne zna s kim da razgovara. Ali mi zapravo razgovaramo sa pravim ljudima, a oni toliko žele da postignu dogovor. Nemate pojma koliko očajnički žele da postignu dogovor, ali vidjećemo šta će se desiti”, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući, prenosi Sky news.

Prema njegovim riječima, iranski predstavnici koji razgovaraju sa američkim timom to čine “veoma razumno”.

Tramp je, kako prenosi Tanjug, dodao da SAD u pregovorima predstavljaju specijalni izaslanici Džared Kušner i Stiv Vitkof, kao i američki državni sekretar Marko Rubio i potpredsjednik SAD-a Džej Di Vens.

Kada je riječ o Ormuskom moreuzu, Tramp je rekao da je Iran dao “veliki poklon” SAD-u.

Na pitanje novinara zašto pregovara sa Iranom ako ne vjeruje njihovim predstavnicima, Tramp je odgovorio “zato što će sklopiti dogovor”.

“Juče su uradili nešto što je zapravo bilo nevjerovatno. Dali su nam poklon, a poklon je stigao danas. Bio je to veoma veliki poklon vrijedan ogromne količine novca, i neću vam reći šta je taj poklon, ali je bila veoma značajna nagrada. To mi je značilo jedno – imamo posla sa pravim ljudima”, rekao je Tramp, dodajući da je poklon povezan sa naftom i gasom.

Tramp: Iran je pristao da nikada neće imati nuklearno oružje

Donald Tramp je novinarima u Ovalnom kabinetu kazao da je Iran “pristao da nikada neće imati nuklearno oružje”.

Iran razgovara sa Vašingtonom i “razgovaraju razumno”, rekao je američki predsjednik.

Na pitanje da li će poslati svoje izaslanike Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera da razgovaraju o miru sa Irancima, Tramp je odgovorio: “Trenutno smo u pregovorima. Oni to rade zajedno sa Markom, Džej-Dijem.

“Druga strana, mogu vam reći, želi da postigne dogovor.

“Ko ne bi, da ste na njihovom mjestu? Njihova mornarica je nestala, njihovo vazduhoplovstvo je nestalo, njihove komunikacije… sva njihova protivvazdušna odbrana, njihove rakete.

“Možete li navesti jednu jedinu stvar koja nije nestala? Ili jednu stvar koja funkcioniše dobro?”

Tramp je dodao: “Slobodno se krećemo iznad Teherana. Možemo da radimo šta god želimo.”

Blumberg: Iran nekim brodovima naplaćuje taksu za bezbjedan prolaz preko Ormuskog moreuza

Iran je počeo da nekim komercijalnim brodovima naplaćuje taksu za bezbjedan prolaz preko Ormuskog moreuza, javlja novinska agencija Blumberg.

Oni su dodali da su neki brodovi platili taksu, ali nijesu mogli da kažu kako se isplata vrši, ni koja valuta se koristi.

Blumbergovi izvori ocjenjuju da se naplata ne vrši sistematski.

Ambasada Irana u Indiji, sa druge strane, poriče da se prolaz kroz moreuz naplaćuje.

Velika većina Njemaca zabrinuta zbog mogućeg talasa izbjeglica iz Irana

Većina građana Njemačke izrazila je zabrinutost u vezi sa kapacitetima i sposobnošću zemlje da prihvati eventualni novi talas izbjeglica iz Irana usljed rasta tenzija u regionu, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja.

Prema anketi instituta Forsa, 73 odsto ispitanika smatra da Njemačka ne bi mogla uspješno da se nosi sa dolaskom dodatnih izbjeglica iz Irana, prenosi Dojče vele.

Skepticizam je naročito izražen među pristalicama Hrišćansko-demokratske unije/Hrišćansko-socijalne unije Bavarske (CDU/CSU) i krajnjedesničarske Alternative za Njemačku (AfD), ali i među većinom birača Socijaldemokratske partije i Ljevice.

Jedino su pristalice Zelenih uglavnom ocijenile da dodatni dolazak izbjeglica ne bi predstavljao veći problem.

Debata se vodi u trenutku kada se sukobi i represija u Iranu pojačavaju, što podstiče strahovanja od mogućih migracionih tokova.

Međutim, međunarodne organizacije navode da za sada nema jasnih znakova masovnog egzodusa iz Irana.

Njemačka već ima najveću iransku dijasporu u Evropi, sa oko 319.000 ljudi iranskog porijekla, uključujući približno 128.000 njemačkih državljana.

Njemačka se posljednjih godina suočila sa više velikih talasa izbjeglica, što je značajno uticalo na migracionu politiku i javnu debatu.

Najveći priliv zabilježen je tokom 2015. i 2016. godine, kada je stiglo više od milion tražilaca azila, uglavnom iz Sirije, Iraka i Avganistana.

Njemačka je takođe primila veliki broj izbjeglica iz Ukrajine nakon početka ruske invazije u februaru 2022. godine.

Pakistanski premijer: Spremni smo da budemo domaćini pregovora SAD i Irana

Pakistan je spreman da bude domaćin pregovora između Sjedinjenih Američkih Država i Irana radi rješavanja sukoba na Bliskom istoku, izjavio je premijer te zemlje Šehbaz Šarif.

Šarif je u objavi na društvenoj mreži X naveo da Pakistan podržava napore usmjerene na dijalog u cilju okončanja sukoba na Bliskom istoku, u interesu mira i stabilnosti u regionu i šire.

On je istakao da je Pakistan, uz saglasnost Vašingtona i Teherana, spreman i počastvovan da bude domaćin i posreduje u “smislenim i konačnim pregovorima” koji bi vodili ka sveobuhvatnom rješenju aktuelnog konflikta.

Gardijan: Džej Di Vens mogao bi da predvodi američku stranu na pregovorima sa Iranom

Potpredsjednik SAD Džej Di Vens mogao bi da predvodi američku stranu na mirovnim pregovorima sa Iranom u Pakistanu, ako do njih dođe, naveli su pakistanski diplomatski izvori, prenio je Gardijan.

Pakistanski vojni vrh nastoji da posreduje u pregovorima između SAD i Irana, a Bijela kuća potvrdila je da je šef pakistanske vojske Asim Munir u nedjelju u telefonskom razgovoru sa predsjednikom Donaldom Trampom razmotrio sukob sa Iranom.

Kako su naveli diplomatski izvori, Vašington i Teheran mogli bi da se sastanu na pregovorima u Islamabadu već ove nedjelje, kako bi razgovarali o okončanju rata koji je počeo prije skoro mjesec dana.

Naglašeno je da tek treba da bude zvanično potvrđeno da će Islamabad biti mjesto održavanja mirovnih pregovora, na šta za sada formalno nije pristala ni jedna strana, navodi list.

Vjeruje se da se Trampov izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof priprema za put u Islamabad, ali nema potvrde da će to učiniti bilo ko sa iranske strane.

Pakistanski izvori su naveli da se, ako dođe do razgovora, kao najvjerovatniji glavni pregovarač SAD pominje Vens, a ne Vitkof ili Trampov zet Džared Kušner, koji su vodili pregovore o nuklearnom programu Teherana prije izbijanja rata.

Fars: Izraelsko-američki napadi usmjereni na dva gasna postrojenja

Iranski mediji izvještavaju da su izraelsko-američki napadi usmjereni na dva gasna postrojenja i jedan cjevovod, nekoliko sati nakon što je američki predsjednik Donald Tramp odustao od svoje prijetnje da će napasti energetsku infrastrukturu.

“Kao dio tekućih napada koje sprovode cionistički i američki neprijatelj, ciljani su zgrada za upravljanje gasom i stanica za regulaciju pritiska gasa u ulici Kaveh u Isfahanu“, navodi novinska agencija Fars, prenosi Times of Israel.

Postrojenja u centralnom Iranu su “djelimično oštećena“, dodaje Fars, koji ne navodi izvor i jedini je iranski novinski izvor koji je izvijestio o incidentu.

Navodi se da je napad takođe usmjeren na gasno elektrane u Horamšaru, na jugozapadu zemlje.

“Projektil je pogodio područje ispred gasovodne prerađivačke stanice u Horamšaru“, izvještava Fars, citirajući guvernera grada koji se graniči sa Irakom.

Lokalni guverner tvrdi da infrastruktura funkcioniše normalno i da nema prekida u snabdijevanju gasom.

Katar: Potpuno uništenje Irana nije opcija

Ministarstvo spoljnih poslova Katara pozvalo je na diplomatsko rješenje sukoba na Bliskom istoku, poručivši da potpuno uništenje Irana nije prihvatljiva opcija.

Portparol tog ministarstva je naveo da zemlje regiona moraju da pronađu način da žive jedni pored drugih, ističući da je regionalni bezbjednosni sistem u Persijskom zalivu ozbiljno narušen tokom rata i da je potrebno da se ponovo procijeni, preneo je Sky news.

Katar je takođe naglasio da zadržava pravo da odgovori na svaki napad na vitalnu infrastrukturu.

Iako u posljednjih nekoliko dana nije registrovan napad koji bi zahtijevao izdavanje upozorenja, resorno ministarstvo je navelo da to ne znači da Katar nije bio meta.

Do napetosti je došlo nakon što je Iran izveo napade na regionalne susjede kao odgovor na američko-izraelske udare.

Prošle nedjelje, prema navodima Dohe, Teheran je gađao katarski terminal za tečni prirodni gas “Ras Lafan” nakon izraelskog napada na iransko gasno polje Južni Pars.

Saopšteno je da su napadi smanjili izvozni kapacitet tečnog prirodnog gasa za oko 17 odsto i da je procijenjen godišnji gubitak prihoda oko 20 milijardi dolara.

Katar je ujedno podsjetio da je tokom prethodnog perioda imao značajnu posredničku ulogu u međunarodnim pregovorima, uključujući i napore u vezi sa ratom u Ukrajina.

Velika Britanija i Francuska: Stvaramo koaliciju za osiguranje Hormuza

Velika Britanija i Francuska rade na formiranju koalicije država koja bi trebala osigurati Hormuški moreuz, jedan od ključnih pravaca za globalnu trgovinu naftom, rekli su danas britanski odbrambeni zvaničnici, a prenosi BBC.

London je ponudio organizaciju bezbjednosne konferencije u Portsmouthu ili Londonu u bliskoj budućnosti, na kojoj bi se razradili konkretni planovi. Zvaničnici navode da će svaka misija zahtijevati sudjelovanje više mornarica kako bi se osigurala sigurnost trgovačkih brodova. Naglašavaju i da bi eventualna pratnja tankera ovisila o nivou prijetnje, koja je trenutno previsoka.

Planovi uključuju multinacionalno rješenje uz korišćenje klasičnih i autonomnih plovila kako bi se osigurao siguran prolaz i uklonila prijetnja mina. Jedan odbrambeni zvaničnik rekao je da smatra kako su izvještaji o postavljanju mina tačna, ali je dodao da su plovni putevi kroz Hormuški moreuz i dalje otvoreni te da njima i dalje prolazi manji broj tankera.

Što se događa s Hormuzom?

Rat između SAD-a, Izraela i Irana počeo je 28. februara kada su američke i izraelske snage pokrenule koordinirane vazdušne napade na iranske vojne ciljeve, nuklearne objekte i vrh režima, u operaciji koju su nazvale “Epski Bijes”.

Iran je odmah uzvratio raketnim napadima na Izrael i američke baze u regiji, čime se sukob proširio i na Libanon te druge djelove Bliskog istoka.

Od samog početka rata ključna tačka sukoba postao je Hormuški moreuz, kroz koji prolazi oko petine svjetske nafte. Iran je praktički blokirao prolaz i zaprijetio potpunim zatvaranjem. Uslijed napada na brodove, mina i prijetnji tankerima, saobraćaj kroz moreuz naglo je pao, a dio brodarskih kompanija potpuno ga izbjegava.

Liban odlučio da protjera iranskog ambasadora

Liban je povukao akreditaciju nedavno imenovanom ambasadoru Irana u Bejrutu i dao mu rok do nedjelje da napusti zemlju, saopštilo je danas libansko Ministarstvo spoljnih poslova na društvenim mrežama.

Ta mjera dolazi nakon što je Bejrut optužio Iransku revolucionarnu gardu da rukovodi operacijama pokreta Hezbolah protiv Izraela iz Libana i objavio zabranu njihovih aktivnosti na libanskoj teritoriji.

Ministarstvo je saopštilo da je pozvalo iranskog otpravnika poslova i obavijestilo ga o odluci vlasti da ambasadora Mohameda Rezu Reufa Šejbanija, imenovanog na tu funkciju u februaru, smatraju personom non grata.

VIDEO: Dirljiva scena iz rata: Dijete spaseno iz oštećene zgrade u Teheranu

Snimak Iranskog Crvenog polumjeseca prikazuje spasioce kako izvlače dijete iz stambene zgrade za koju ta humanitarna organizacija navodi da je pogođena u Teheranu u ponedjeljak.

Na snimku se vidi kako radnici izvlače dijete kroz prozor i bezbjedno ga spuštaju na tlo prekriveno ruševinama, piše CNN. Crveni polumjesec je ranije saopštio da traga za djetetom “ispod ruševina stambene zgrade”.

Izraelska vojska saopštila je u ponedjeljak da izvodi napade na ciljeve režima u “srcu Irana”

Members of Iran’s Red Crescent rescue a father and his daughter following a US-Israeli airstrike on a building in Tehran.

Follow: https://t.co/mLGcUTSA3Q pic.twitter.com/OtnS1rgDyL

— Press TV 🔻 (@PressTV) March 23, 2026

Više lokacija širom iranske prijestonice bilo je na meti, prenijela je poluzvanična agencija Fars.

Prema podacima koje je 12. marta objavio UNICEF, od početka rata na Bliskom istoku 28. februara, 1.100 djece je poginulo ili je ranjeno, prenosi N1 Beograd.

Navodeći da nema opravdanja za ubijanje i ranjavanje djece, niti uništavanje i narušavanje ključnih usluga od kojih djeca zavise, pozvali su da se sukobljene strane vrate pregovorima.

“Teška kršenja prava djece u oružanim sukobima mogu predstavljati povrede međunarodnog prava, uključujući međunarodno humanitarno pravo i međunarodno pravo ljudskih prava”, dodali su iz UNICEF-a.

Štajnmajer: Rat protiv Irana je kršenje međunarodnog prava

Njemački predsjednik Frank Valter Štajnmajer ocijenio je da je američko-izraelski rat protiv Irana bio “kršenje međunarodnog prava“, prenosi Gardijan.

“Razdor je previše dubok i povjerenje u američku politiku moći je izgubljeno, ne samo među našim saveznicima već širom svijeta“, istakao je na događaju povodom 75. godišnjice njemačkog ministarstva spoljnih poslova.

Štajnmajer, nekadašnji ministar spoljnih poslova koji sada obavlja uglavnom ceremonijalnu ulogu, dodao je: “Naša spoljna politika ne postaje ništa ubjedljivija samo zato što kršenje međunarodnog prava tako i ne nazivamo. Nema sumnje da, u svakom slučaju, opravdanje neposrednog napada na SAD ne drži vodu“.

Na početku rata, američka administracija se formalno pozvala član 51 Povelje UN – odredbu o samoodbrani – tvrdeći da iranski raketni arsenal i nuklearne ambicije predstavljaju direktnu prijetnju američkim snagama u regionu.

Pavni stručnjaci, međutim, uglavnom se slažu da je rat protiv Irana nezakonit, jer nije izgledalo da postoje dokazi o neposrednoj prijetnji od strane Irana kada je pokrenut 28. februara.

Nekoliko stručnjaka navelo je tvrdnju Donalda Trampa da je prošle godine uništio iranski nuklearni program kao dokaz koji direktno opovrgava sugestiju o neposrednoj prijetnji.

Njemački kancelar Fridrih Merc ostao je blizak Vašingtonu u ranim danima rata, ali je od tada promijenio svoj stav, ukazujući na njegov destabilizujući uticaj na troškove energije i „potencijal da pokrene velike migracije“.

Ali, kao šef vlade, možda pokušavajući da se pridržava diplomatskije linije, Mercovi komentari su bili mnogo rezervisaniji nego Štajnmajerovi.

Merc je više puta rekao da Njemačka dijeli cilj da Iran “više ne bi trebalo da predstavlja prijetnju u budućnosti“, dok je istovremeno jasno stavio do znanja da njegova zemlja neće ući u rat.

Nekadašnji zamjenik komandanta IRGC postavljen na Laridžanijevo mjesto

Mohamed Baker Zolkadr imenovan je za sekretara Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost Irana, zamjenjujući Alija Laridžanija koji je ubijen u napadu prošle nedjelje, objavio je zamjenik šefa za komunikacije iranskog predsjednika na platformi X.

Prije imenovanja za sekretara Savjeta za bezbjednost, Zolkadr je služio kao sekretar Savjeta za cjelishodnost od 2021. godine. To tijelo je jedno od najmoćnijih u Iranu a djeluje kao direktna spona između parlamenta i vrhovnog vođe.

Zolkadr je i penzionisani oficir Islamske revolucionarne garde (IRGC), gdje je bio zamjenik glavnog komandanta od 1997. do 2005. godine.

U Iranu uhapšeno više od 90 osoba povezanih sa kanalom “Iran International”

Iranske snage bezbjednosti uhapsile su više od 90 osoba povezanih sa satelitskim kanalom “Iran International”, saopštili su izvori za portal Pres TV.

Hapšenja su sprovedena u više provincija i usmjerena su na osobe koje vlasti smatraju “izdajnicima povezanim sa terorističkom mrežom”.

Iranska vlada je kanal označila kao terorističku organizaciju, tvrdeći da je pomagao neprijateljsku propagandu tokom tekućeg rata, koji je danas ušao u 25. dan.

Prema iranskim vlastima, mreža je olakšavala vojni napad na zemlju širenjem neosnovanih tvrdnji o iranskom nuklearnom programu i promovisanjem američko-izraelske propagande.

Hapšenja su dio šire operacije “psihološkog čišćenja” društva od uticaja neprijateljske medijske grupe, a očekuje se da će akcija biti nastavljena dok se ne završi, naveli su izvori.

Do sada je u ratu poginulo skoro 1.300 ljudi, većinom civila, a iranske vlasti ranije su isticale da je zatvaranje ove mreže jedan od preduslova za prekid neprijateljskih operacija.

Bilans povrijeđenih u Tel Avivu smanjen na četiri

Hitne službe revidirale u broj povrijeđenih na mjestu pada iranske balističke rakete u Tel Avivu sa šest na četiri.

Ljekari kažu da su povrijeđeni zbrinuti na licu mjesta i da povrede nijesu zahtijeevale hospitalizaciju.

Arakči: Ormuski moreuz otvoren za zemlje koje ne podržavaju napade SAD i Izraela

Iranski ministar spoljnih poslova Sejed Abas Arakči izjavio je da je Ormuski moreuz otvoren za brodove iz zemalja koje ne podržavaju američko-izraelske napade, dok je zatvoren samo za plovila “agresorskih zemalja i njihovih pristalica”.

Arakči je u telefonskom razgovoru sa južnokorejskim kolegom Čo Hjunom, rekao da trenutna nesigurnost u regionu i Ormuskom moreuzu predstavlja direktnu posljedicu napada SAD i Izraela na Iran od 28. februara, prenio je portal Pres TV.

On je ponovio da Teheran odlučno brani svoj nacionalni suverenitet i teritorijalni integritet.

Čo je izrazio saučešće zbog žrtava među iranskim građanima i upozorio je na negativne posljedice regionalne nestabilnosti po globalnu ekonomiju, posebno na energetska tržišta.

U odvojenim razgovorima, Arakči je razgovarao sa egipatskim ministrom Badrom Abdelatijem i omanskim ministrom Saidom Badrom Albusaidijem o najnovijim regionalnim dešavanjima i mogućnostima za smanjenje tenzija u regionu. Na oba sastanka je naglašena važnost regionalne deeskalacije i koordinacije između zemalja.

IDF: U Iranu pogođena skladišta balističkih raketa i sjedišta režimskih službi

Tokom talasa vazdušnih napada na Iran juče i tokom noći, izraelsko ratno vazduhoplovstvo je pogodilo skladišta balističkih raketa i razna sjedišta iranskog režima, saopštio je IDF.

Izraelske odbrambene snage kažu da je juče u Teheranu pogođena dva obavještajna sjedišta Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC) i sjedište iranskog Ministarstva obavještajnih poslova, prenosi Tajms ov Izrael.

Takođe u prijestonici, avioni iranskog ratnog vazduhoplovstva pogodili su skladišta oružja i sisteme protivvazdušne odbrane, saopštila je vojska.

Tokom noći, saopštila je IDF, pogodila je više od 50 ciljeva u sjevernom i centralnom Iranu, uključujući mjesta koja se koriste za skladištenje i lansiranje balističkih raketa.

Vazdušni udar na štab šiitske milicije u Iraku, petnaestoro ubijenih

U vazdušnim napadima usmjerenim na lokaciju iračkih šiitskih Narodnih mobilizacionih snaga (PMF) u zapadnoj provinciji Anbar ubijeno je najmanje 15 boraca, uključujući komandanta operacija Anbar PMF, a ranjeno je još 30 ljudi, rekli su bezbjednosni i zdravstveni izvori za Rojters.

PMF je u saopštenju potvrdio smrt komandanta Anbara, Saada el Baidžija, i 14 njegovih saputnika. Za napad je optužio SAD, navodeći da je američki vazdušni udar usmjeren na komandni štab dok je osoblje bilo na dužnosti.

Zdravstveni izvori su rekli da su neki od ranjenika u kritičnom stanju i da bi broj žrtava mogao porasti.

Udari su usmjereni na štab PMF tokom sastanka o bezbjednosti kojem su prisustvovali viši komandanti, dodali su izvori.

Kako navodi Rojters, PMF, poznat na arapskom kao Hašd el Šabi, je krovna grupa uglavnom šiitskih paravojnih grupa koja je formalno integrisana u iračke državne bezbjednosne snage i uključuje nekoliko grupa povezanih sa Iranom.

Naoružane grupe koje podržava Teheran pokrenule su napade na američke baze u Iraku od izbijanja američko-izraelskog rata protiv Irana u februaru, što je izazvalo strah od šire regionalne eskalacije.

Šest osoba lakše povrijeđeno u udaru na centar Tel Aviva

Prijavljeni su udari u centru Tel Aviva nakon najnovijeg iranskog raketnog napada.

Šest osoba je, prema navodima izraelskog Crvenog krsta, lakše povrijeđeno, prenosi Times od Israel.

Oštećeno je više zgrada i vozila.

Libanske vlasti: Dvije osobe poginule u napadu južno od Bejruta

Izraelski napad jugoistočno od Bejruta ubio ijosobe, a povrijedio pet osoba, saopštilo je libansko ministarstvo zdravlja, dok su napadi na južna predgrađa prijestonice nastavljeni tokom cijele noći.

Kako se navodi, na meti udara IDF bio je na grad Bšamun u okrugu Alej, prenosi Gardijan.

Bšamun se nalazi u planinskom okrugu Alej, u kojem većinski žive Druzi, jugoistočno od Bejruta i nalazi se van tradicionalnih uporišta Hezbolaha.

Netanjahu razgovarao sa Trampom o Iranu

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu saopštio je da je razgovarao u ponedjeljak telefonom sa predsjednikom SAD Donaldom Trampom o mogućem sporazumu sa Iranom, objavio je izraelski portal Ynet.

“Razgovarao sam sa Trampom ranije danas. Tramp vjeruje da postoji prilika da se iskoristi značajan napredak izraelskih odbrambenih snaga i američke vojske kako bi se osigurali vojni ciljevi u okviru sporazuma koji će zaštititi naše strateške interese”, istakao je izraelski premijer.

Poručio je takođe da će Izrael braniti svoje interese u svakoj situaciji i da će IDF u međuvremenu nastaviti da napada Iran i Liban.

“Do srži uništavamo raketni i nuklearni program i nastavljamo da ozbiljno štetimo Hezbolahu. Prije samo nekoliko dana eliminisali smo još dva nuklearna naučnika (uključena u iranski nuklearni program) i naša ruka je i dalje ispružena. Čuvaćemo naše vitalne interese u svakoj situaciji”, upozorio je premijer Izraela.

Tramp naložio odlaganje napada na iransku energetsku mrežu

Šef Bijele kuće Donald Tramp naložio je odlaganje napada na iransku energetsku mrežu, tvrdeći da su Vašington i Teheran postigli dogovor o 15 glavnih tačaka prekida rata, uključujući i obavezu Irana da u budućnosti ne posjeduje nuklearno oružje.

Predsjednik iranskog parlamenta Mohamed Bager Kalibaf negirao je te tvrdnje, ocjenjujući ih kao “lažne vijesti” čiji je cilj manipulacija finansijskim i naftnim tržištima.

Na suprotstavljene izjave reagovao je i Kremlj, navodeći da prati brojne oprečne tvrdnje u vezi sa navodnim pregovorima između SAD i Irana i izražavajući nadu u brzi prelazak sa vojne eskalacije na diplomatsko rješenje.

Uprkos najavama o mogućim razgovorima, borbe se nastavljaju. Izraelska vojska saopštila je da izvodi nove udare na Teheran, dok je Korpus čuvara islamske revolucije pokrenuo novi talas uzvratnih napada na američke i izraelske vojne ciljeve u regionu.

Dodatnu zabrinutost izazivaju izjave izraelskih zvaničnika o mogućem širenju vojnih operacija. Predsjednik Izraela Isak Hercog naglasio je potrebu uspostavljanja “strateške dubine” u Libanu, dok je ministar finansija Bezalel Smotrič predložio pomjeranje granice do rijeke Litani.

Istovremeno, uprkos napetostima u regionu, dva tankera sa tečnim naftnim gasom prošla su kroz Ormuski moreuz, koji ostaje ključna tačka globalnog energetskog saobraćaja.