Zašto je Hejli napustila Trampa?

Američka ambasadorka u Ujedinjenim nacijama Niki Hejli podnijela je juče ostavku, prilično iznenadivši vašingtonsku administraciju i diplomatske krugove. Predsjednik Donald Tramp je prihvatio ostavku, a Hejli je obećala da će ostati do januara. No, zašto je to učinila i šta će uslijediti nakon njenog poteza?

Njen mandat je obilježila snažna demonstracija spoljne politike Donalda Trampa, ali i neka nesaglasja. No, budući je za 21 mjesec, koliko je bila na dužnosti, uspjela da izgradi i promoviše ličnu reputaciju, a da ne uđe u direktnu konfrontaciju sa Trampom i izađe na neki ružan način, kao i neki drugi iz aktuelne administracije, ključno je pitanje, šta slijedi za Hejli, kao i ko će je naslijediti?

<<<Hejli neočekivano podnijela ostavku, Tramp prihvatio<<<

Analitičari ukazuju na zanimljiv tajming ostavke ambasadorice Niki Hejli, dva dana nakon položene zakletve Breta Kavanoa za sudiju Vrhovnog suda SAD, kontroverznog imenovanja koje je podijelilo Ameriku, te malo više od dvadesetak dana uoči kongresnih i izbora za najveći broj američkih saveznih država.

Nagađanja su brojna, ali su svi saglasni u jednom: politički apetiti Hejli su veliki, moguće čak i za predsjedničku trku 2020, a prema istraživanjima javnog mnjenja, njen rejting je više od 20 odsto veći nego Trampa. Čak 63 odsto građana SAD odobrava rad ambasadorke, pokazalo je jedno istraživanje u aprilu.

Osim navedenog, u opciji za razloge iznenadnog odlaska pominju se i to što je njen uticaj u UN “otupio” ili moguće zauzimanje senatorskog mjesta Lindzija Grejema u novom sazivu Senata, za kog se smatra da slovi kao najizvjesnija zamjena za Džefa Sešnsa na dužnosti ministra pravde. Čak se pominje etička istraga glavnog inspektora State Department-a zbog besplatnih letova koje je kao ambasadorka imala, a čija vrijednost iznosi 24.000 dolara.

Ona se branila da troškovi iznose samo 3.200 dolara zbog ličnog odnosa sa biznismenima, koji su ostalo platili kao poklone.

U svakom slučaju, Hejli je prilikom objave ostavke u Bijeloj kući ostala veoma tajnovita o razlozima, tvrdeći da je Trampa ranije obavijestila o namjerama, što je, sudeći prema iznenađenju predsjednikovih saradnika, informacija koju nije podijelio sa drugima. Hejli je rekla da je odlazak čin savjesnog javnog službenika.

“Mislim da moraš da budeš dovoljno nesebičan da znaš kada da se izmakneš po strani i dozvoliš drugima da rade posao”, obrazloženje je, u koje je malo ko povjerovao.

U vezi sa kandidaturom 2020. Hejli je rekla: “I reći ću još i ovo za sve vas koji ćete da me pitate o 2020-oj: Ne, ja se neću kandidovati 2020. Mogu vam obećati da ću biti u kampanji i radujem se da podržim predsjednika na sljedećim izborima”.

<<<Hejli će se kandidovati za predsjednicu?<<<

Spekulacije da bi dužnost ambasadorke mogla da preuzme ćerka predsjednika Trampa Ivanka-inače njegova savjetnica koju je zajedno sa njenim suprugom Džaredom Kušnerom Hejli juče pohvalila kao dva “skrivena genija”-utihnula je sama Ivanka Tramp, koja je tweetovala da ona neće preuzeti tu funkciju.

Tramp je rekao da bi ona bila “dinamit”, ali da bi ga optužili za nepotizam, iako, kako kaže, to nema nikakve veze sa tim.

“Čuo sam Ivanka, kako bi dobra Ivanka bila!? Ljudi znaju da to nema nikakve veze sa nepotizmom, ljudi znaju da bi Ivanka bila dinamit, ali onda bih bio optužen za nepotizam, ako možete vjerovati, zar ne? Mislim da bi Ivanka bila nevjerovatna, ali bi me optužili za nepotizam… iako ne znam ima li ikog kompetentnijeg od nje na svijetu”, kazao je američki predsjednik.

Tramp je na predizbornom skupu u Nebraski u utorak veče rekao da ima uži spisak kandidata. Jedno ime koje je, pak, pomenuo je zamjenica savjetnika za nacionalnu bezbjednost Dina Pouel, koja je prošli vikend provela sa Hejli i njenom porodicom na brodu u Južnoj Karolini, saveznoj državi u kojoj je Hejli bila guvernerka. Tramp kaže da bi “Dina to voljela”.

Osim nje, kao kandidat konzervativnih komentatora pominje se Ričard Grenel, američki ambasador koji je proveo osam godina u misiji UN. Tramp je rekao da Grenel nije na njegovoj užoj listi, ali da je spreman da ga razmotri.

“On radi tako dobro na poziciji koja je toliko važna”, rekao je američki predsjednik, ali i dodao: “Rič radi tako dobro da ja ne bih želio da ga premještam. Ja bih lično Riča zadržao tamo gdje jeste”.

Zanimljivo je da o ostavci Niki Hejli njen direktni pretpostavljeni, američki državni sekretar Majk Pompeo, nije znao ništa, baš kao ni Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Džon Bolton, mada predsjednik tvrdi da je bio unaprijed informisan.

Šta treba znati o Hejli

Od januara 2017, Hejli je kanalisala najveći dio Trampovog nabustog prisupa prema UN diplomatiji.

Kao bivša guvernerka Južne Karoline, dobila je prominentnu ulogu u Trampovom kabinetu i doživljena je kao pristojan diplomata, koji je opovrgnuo sumnje o nedostataku kvalifikacija za vođenje vanjske politike.

Njen diplomatski rad, makar javno, donio je Trampov udarački i konfronirajući pristup na sastancima Savjeta bezbjednosti UN.

Stoga, umjesto o budućnosti, ona se u najvećem dijelu obraćanja medijima u Ovalnoj sobi osvrnula na njena postignuća.

“Pogledajte šta se dogodilo za dvije godine u vanjskoj politici Sjedinenih Država. Sada se SAD poštuju“ tvrdi Hejli i dodaje:

“Države možda ne vole ono što radimo, ali poštuju ono što radimo. Znaju da ako kažemo da ćemo nešto da uradimo, da ćemo to učiniti. I predsjednik je to dokazao.“

Niki Hejli je nadživjela svog prvog državnog sekretara Reksa Tilersona, koji je za razliku od Hejli, stalno imao sukobe sa Trampom: oko suštine, oko stila, manira i svih drugih stvari.

Diplomatija oštrog guranja?

U jednoj od prvih izjava nakon preuzimanja dužnosti prije dvije godine, Hejli je bila odlučno nediplomatična.

“Za one koji nam ne budu čuvali leđa, zapamtite da mi bilježimo imena. Zabilježićemo, da u skladu sa tim i odgovorimo” poručila je Hejli.

Bila je to jasna indikacija pristupa koji će zauzeti u UN-u i takvu je politiku slijedila, makar javno. Na sastancima Savjeta bezbjednosti i drugim, ona je rutinski prozivala Iran i Siriju i učestvovala u retoričkom takmičenju sa ostalim članovima.

Zapravo, prozivala je i sam Savjet bezbjednosti, opružujući ga za “opsesiju Izraelom”.

“Da kažemo istinu, Savjet bezbjednosti često čini situaciju na Bliskom istoku komplikovanijom nego što jeste. Opsjednuti su Izraelom. I odbijaju da priznaju da je jedan od glavnih izvora sukoba i ubistava na Bliskom istoku-Iran i njegov partner, libanska milicija Hezbolaha,” rekla je Hejli u avgustu 2017.

U maju ove godine, kada su sukobi na granici Izraela i Gaze rezultirali sa više od 60 ubistva Palestinaca, Hejli je izašla sa sastanka Savjeta bezbjednosti, kada je palestinski izaslanik u UN-u počeo da govori.

Kao jedan od vodećih zvaničnika za spoljnu politiku aktuelne administracije, ona je takođe bila jedan od glavnih zagovarača za prebacivanje američke ambasade u Izraelu iz Tel Aviva u Jerusalim.

Taj potez, koji je objeručke pozdravio Izrael, naljutio je mnoge američke saveznike na Blikom istoku i u Evropi, ali ga je kao dostignuće takođe citirala Hejli u Ovalnoj sobi sa Trampom 9. oktobra.

Ambasadorka je takođe predvodila optužbe Bijele kuće protiv Savjeta za ljudska prava Ujedinjenih nacija, koje su republikanci i pojedine demokrate kritikovali zbog toga što su omogućili mjesto u njemu zemljama sa užasnim skorom kada je riječ o ljudskim pravima: Venecueli, Kini, Saudijskoj Arabiji i Egiptu, među ostalima.

“Previše dugo, Savjet za ljudska prava bio je zaštitnik onih koji krše ljudska prava,” rekla je Hejli u junu, najavljući povlačenje SAD iz tog tijela.

Ona se pohvalila i smanjivanjem budžeta UN-a za 1.3 milijarde dolara, uvođenjem emabraga na oružje Južnom Sudanu, uvođenjem tri seta sankcija za Sjevernu Koreju, te je naglasila da je stalno upozoravala da će Iran nastaviti sa naporima za destabilzacijom Blikog istoka.

Na istoj i različitoj strani

Trampova odluka da odabere Hejli za ambasadorku u UN podigla je obrve mnogima, ne samo zbog njenog nedostatka iskustva u spoljnoj politici.

Hejli je kritikovala Trampa tokom predsjedničke kampanje 2016. i podržavala jednog od njegovih rivala za nominaciju republikanske stranke, korak, koji je obično značio diskvalifikaciju kod Trampa, koji takvo ponašanje tumači kao znak nelojalnosti.

Iako je njen rad u UN uveliko bio refleksija Trampove politike, ona je uspjevala da zadrži određenu distance prema Bijeloj kući.

Na primjer, po pitanju Rusije, bila je vrlo glasan kritičar, što je dovodilo u sukob sa Trampom, koji se redovno zalaže za mnogo pomirljiviji ton prema Moskvi.

U maju je nazvala rusku aneksiju ukrajinskog poluostrava Krima 2014. “knjiškim primjerom direktnog kršenja suvereniteta jedne članice (UN) od strane druge države članice.”

U septembru, nakon što je Britanija javno optužila ruske vojne obavještajce iz GRU-a, za trovanje bivšeg duplog ruskog šijuna u Engleskoj nervnim agensom novičok, Hejli se obrušila na Moskvu.

Takođe prošlog mjeseca, javno je optužila Rusiju da vara po pitanju primjene UN sankcija uvedenih Sjevernoj Koreji:

“Njihovo kršenje nije jednokratno. Ono je sistematsko. SAD imaju dokaze o konstantnom krešnju velikog obima od strane Rusije”.

Percepcija da ona nije uvijek na istoj strani kao i Tramp, najuočljivija je bila u aprilu, kada je prestigla Bijelu kuću u najavi uvođenja novih sankcija ruskim kompanijama koje rade sa Sirijom.

Nakon što je ekonomski savjetnik Bijele kuće, Lari Kadlou, novinarima rekao da je bilo “neke trenutne konfuzije”, Hejli je uzvratila: “Uz dužno poštovanje, kod mene nema konfuzije.“

Hejli se takođe razilazila i sa Trampovim politikama na domaćem planu, najpoznatija, nakon što je Tramp optužio „obje strane“ za nasilje koje je avgusta prošle godine izbilo na demonstracijama bijelih nacionalista u Šarlotsvilu u Virdžiniji.

Par dana nakon što su Trampovi komentari izazvali kritike i republikanaca i demokrata, Hejli je rekla da je imala „ličan razgovor sa predsjednikom o Šarlotsvilu i da će to ostaviti na tome“, što je izjava koju su mnogi protumačili kao njenu kritiku predsjednika.

I u jednom autorskom tekstu koji je napisala za The Washington Post ona je iskazala određeni stepen razlike u stavovima sa Donaldom Trampom.

„Ja nijesam saglasna sa predsjednikom oko svega“, napisala je.

Spisku imena iz aktuelne Trampove administracije koja bi je mogla zamijeniti u januaru 2018, do kada je rekla da će obavljati dužnost, isplivalo je i ime aktuelne portparolke State Department-a, Heder Nauert, koja je ranije bila izvještač ABC News-a i voditelj na Fox News-u.