Zašto Rusija ne treba da vodi Interpol?

Favorit za predsjednika Interpola o čijem se izboru glasa u srijedu je dugogodišnji ruski visoki policijski zvaničnik general-major Aleksandr Prokopčuk, dosadašnji šef moskovskog biroa Interpola, no svjetski mediji su jednoglasni – Rusija ne treba da bude na čelu Interpola.

Zašto Rusija ne treba da vodi Interpol?

Početkom prošle godine supruga kineskog državljanina i predsjednika Interpola Meng Hongvei, izvjestila je kako je njen muž nestao na putu za Kinu. Prošlo je tri dana prije nego što je kineska vlada priznala da je uhapšen i da ga je podvrgla ispitivanju. Nakon toga, Interpol je primio obavještenje o ostavci Menga. Da li je on to napisao ili ne, nije poznato, piše Vilijam Brouder  za Vašington Post i dodaje:

“Prošle subote, počele su da kruže vijesti da je ruski zvaničnik favorit u trci za zamenu Menga na mjestu predsjednika Interpola. U početku sam mislio da ovo mora biti šala… Rusija ne bi trebalo čak ni da bude na listi zemalja koje bi mogle da obezbijede lidera za Interpol.“

Brouder objašnjava i da ima lični interes da Rusija ne dobije mjesto predsjedavanja, navodeći da je 2012. godine uspio da nagovori Vladu Sjedinjenih Država da usvoji Magnicki zakon, imenovan po njegovom kolegi Sergeju Magnickom, kojeg je ruska vlast zatvorila nakon što je otkrila korupciju na visokom nivou i koji je umro u pritvoru nakon što je pretučen i nakon što je odbio medicinsku njegu.

“Ovaj zakon omogućava Sjedinjenim Državama da zamrznu imovinu i zabrane vize za ruske državljanje koji zloupotrebljavaju ljudska prava. Od tada, ruski predsjednik Vladimir Putin je krenuo da mi se sveti…

Ukupno, Rusija je pokušala da koristi Interpol sedam puta da bi me uhapsila. Ako je ikada postojao slučaj zbog čega Rusija ne bi smjela imati nikakav autoritet u Interpolu, ja sam taj slučaj.“

Kritičar Kremlja se suočava sa novim optužbama

Ruski tužioci najavili su nove krivične prijave protiv neprijatelja Kremlja Vilijama Broudera, rođenog u SAD, nekoliko dana prije nego što bi ruski policijski službenik mogao postati predsjednik Interpola, potez za koji se neki kritičari iz Moskve plaše da će politizovati agenciju za sprovođenje zakona, objavio je Njuz obzerver.

U tekstu se ocjenjuje i da ukoliko Rus bude izabran za novog predsjednika, to bi moglo da podstakne Moskvu da pojača pokušaje hapšenja svojih kritičara u inostranstvu.

“Nove optužbe protiv Broudera optužuju ga za formiranje kriminalne grupe za proneveru sredstava u Rusiji. Oni takođe tvrde da bi on mogao da stoji iza smrti njegovog zaposlenog, Sergeja Magnickog, u ruskom zatvoru“, objašnjava portal i podsjeća da je Brouder zaslužan za usvajanje Zakona Magnitcki.

“Ruski tužioci izjavili su da su odlučili da sastave nove optužbe protiv Broudera nakon razmatranja dokaza koje je podnijela Natalija Veselickaja, ruska advokatica koja se sastala sa Donaldom Trampom mlađim i članovima predsjedničke kampanje njegovog oca 2016. godine i koji su lobirali za ukidanje Zakona o Magnitskom.”

Raste pritisak za izbor novog šefa Interpola

U tekstu Radija Slobodne Evrope se objašnjava da Interpol djeluje kao klirinška kuća za nacionalne policijske službe koje žele da love osumnjičene izvan svojih granica, kao i da agencija nema sposobnost da uhapsi ljude.

“Kritičari agencije upozorili su da ga neke zemlje sve više koriste za sprovođenje politički motivisanih krivičnih postupaka korišćenjem takozvanih ‘crvenih obavještenja’. To su obavještenja Interpola za države članice koje identifikuju osumnjičene za hapšenje u drugim državama.

U junu, grupa britanskih zakonodavaca napisala je pismo ministru unutrašnjih poslova Sajidu Džavidu u kome ga poziva da zatraži suspenziju pristupa Moskve Interpolovim bazama podataka.“

RSE objašnjava i da je prije glasanja, ministar unutrašnjih poslova Ukrajine Arsen Avakov obećao da će uložiti pritisak na suspenziju članstva njegove zemlje ako Prokopčuk bude izabran.

“Avakovovi komentari dolaze zbog visokih tenzija između Moskve i Kijeva zbog aneksije Ukrajinskog krimskog regiona u 2014. godini i podrške separatistima u ratu u istočnoj Ukrajini”.

Nemojte dozvoliti Rusiji da vodi Interpol

Blumberg upozorava da je Međunarodna organizacija za sprovođenje zakona veoma blizu gubitku svog legitimiteta i objašnjava:

“Zamislite alternativnu istoriju Njujorka u kojoj Džon Goti postaje policijski komesar i dobija nalog za hapšenje američkih advokata koji su krivično gonili kriminalnu porodicu Gambino. Nešto slično tome samo što se ne desi međunarodnoj organizaciji za sprovođenje zakona poznatoj pod nazivom Interpol.“

Blumberg ocjenjuje i da bi pobeda Prokopčukog povukla zatvarač na Interpolu.

“Nije samo što je Rusija sama zloupotrebila Interpolov sistem izdavanja obavještenja o potjernicama za hapšenje nacionalnim policijama država članica, poznatih kao ‘crvena obavještenja’…

Ukrajina je već zaprijetila da će da napusti Interpol ako Prokopčuk bude izabran za sledećeg predsjednika. SAD i njeni saveznici treba da učine isto. Zapadne demokratije i dalje pružaju skoro 80 odsto godišnjeg budžeta Interpola…

Čak i ako Prokopčuk bude poražen ove nedjelje, šteta za Interpol je već načinjena.”

Da li Interpolom manipulišu autoritarni režimi?

Fajnenšl Tajms piše da za skeptike Interpola, afera Meng i optužbe protiv ljudi poput Broudera su znaci sve opasnije bolesti, odnosno da oni ukazuju na nevolje organizacije zbog rastućeg samopouzdanja autoritarnih vlada i teškoća međunarodnih institucija u suočavanju sa rastom nacionalizma.

“Sporovi o navodnom političkom uplitanju u policijska pitanja su stari koliko i sama policija – i nisu ograničene na autokratske države. Takođe je tačno da autoritarni režimi ponekad ciljaju prave kriminalce u prekograničnim slučajevima..

Ali promjena koja je izazvala zabrinutost u vezi sa Interpolom je eksplozija u broju zahtjeva koji se postavljaju kroz njegov sistem. Broj ‘crvenih obavještenja’ izdatih preko organizacije kojima se traži hapšenje određenog lica popeo se sa 1.378 u 2003. godini na 13.048 u 2017.„

Džego Rasel, izvršni direktor Fair Procesa, kaže da je prijetnja zahtjevima Interpola pomogla autoritarnim državama da stvore “klimu straha” što je značilo da čak i disidenti u inostranstvu možda neće biti sigurni – i mogu da odluče da je bolje da umru prije nego da govore.

FT navodi i da je još jedan problem porast broja komercijalno motivisanih zahtjeva.

Kristofer Dejvid, advokat i specijalista za krivičnu odbranu u advokatskoj kancelariji VilmerHale, kaže da se bavio sve većim brojem slučajeva koji uključuju poslovne ljude bez očiglednih političkih ili kriminalnih veza, posebno na Bliskom istoku i Latinskoj Americi. “To je druga organizacija u odnosu na to kako je bilo prije pet ili deset godina”, kaže on o Interpolu.