Analitičari: Referendum će biti uspješan, a šta poslije?

Referendum u Makedoniji, koji će biti održan 30. septembra, proći će uspješno, ali je važno šta će se događati na političkoj sceni nakon njega.

Analitičari skreću pažnju da je za sprovođenje Dogovora o rješavanju spora o imenu sa Grčkom potrebno da se u Skupštini Makedonije dvotrećinskom većinom izglasaju potrebne ustavne izmjene.

Predstavnici vlada Makedonije i Grčke su u junu ove godine u Prespi potpisali Dogovor za rješavanje makedonsko-grčkog spora o imenu, prema kojem bi Makedonija trebalo da promijeni ime u Republika Sjeverna Makedonija.

Politički analitičar Todor Pendarov smatra da će referendum proći uspješno imajući u vidu, kako kaže, da je u to uloženo mnogo političkog kapitala, posebno od vrhunskih evropskih političkih igrača koji su proteklih dana i posjetili Makedoniju.

Ipak, prema njegovom mišljenju, važno je i šta će se događati nakon referenduma. On smatra da će biti mnogo teže da se Dogovor sa Grčkom u cjelosti implementira zbog potrebnih ustavnih promjena, za koje treba da glasa dvije trećine poslanika u makedonskom parlamentu.

“Ukoliko se implementira kod nas, u Grčkoj, zahvaljujući međunarodnom faktoru, Dogovor će proći u parlamentu, tamo je potrebna samo ratifikacija. Problem će biti kako će se to odvijati kod nas, jer za implementaciju su potrebne ustavne promjene za šta je potrebna dvotrećinska većina od ukupnog broja poslanika (81 glas poslanika od ukupnih 120 u Skupštini), zatim glasanje o amandmanima prostom većinom i, na kraju, kada dođu na usvajanje, potrebna je većina od dvije trećine. Hoće li se to obezbijediti, nijesam siguran”, rekao je Pendarov za Anadoliju.

Prema njegovim riječima, jedna od opcija je, ako prvo glasanje ne prođe, da sadašnji sastav skupštinske većine raspiše vanredne parlamentarne izbore. Upitan o tome kakve će biti perspektive za manje etničke zajednice u Makedoniji nakon provođenja referenduma i progresa u evro-atlantskim procesima, Pendarov kaže da se njihova prava ne ostvaruju u onoj mjeri u kojoj bi to bilo potrebno.

“Članstvo u NATO-u ne možete gledati u svijetlu etničkih zajednica. Samo učlanjivanje u NATO-u neće mnogo promijeniti u pogledu manjih etničkih zajednica iz prostog razloga što smo ih mi zaboravili od implementacije Ohridskog okvirnog sporazuma. Etničke zajednice uživaju određena prava, ali kada je riječ o faktičkom ostvarivanju prava, zbog raznih razloga, prije svega, funkcionalnosti zemlje, ona se ne ostvaruju”, kaže Pendarov.

Politički analitičar Albert Musliu kaže da je glavno pitanje da se postigne potrebni cenzus na referendumu, odnosno da od ukupnog broja birača u zemlji izađe najmanje 50 odsto. On smatra da je to teško zbog toga što makedonska opoziciona stranka VMRO-DPMNE nije u cjelosti uključena u to.

“Ne postoji spor oko različnih stavova, smatram da nema dileme da će većina birača koji će izaći na referendum glasati ‘za’. Ali, upravo zbog nedostatka jasnog stava opozicije, dileme su povezane sa censuzom”, kaže Musliu koji smatra da makedonska opozicija treba biti aktivinija u procesu referenduma.

Musliu dodaje da je njegovo uvjerenje da će 30. septembar biti praznični dan u Makedoniji, naglašavajući da su za vrijeme kampanje promotori referenduma uspjeli da pomognu građanima da daju potreban entuzijazam da podrže referendum.

Prema njemu, koristi od Dogovora o rješavanju spora o imenu sa Grčkom će imati svi građani Makedonije, uključjući i manje etničke zajednice, jer svaka deblokada evroatlanskih procesa, prema njegovim riječima, znači potencijal za poboljšanje kvaliteta života građana.

Bivši ministar bez resora u Vladi Makedonije i sadašnji član Saveta bezbjednosti Makedonije Furkan Čako ističe da od dana kada je Makeodnija proglasila nezavisnost, prioritetan cilj je bio članstvo i integracija u različitim međunarodnim organizacijama, posebno evroatlantskim, kao i u institucijama Ujedinjenih nacija.

On naglašava da je ovaj cilj naveden u svakom strateškom dokumentu države, u programu svake dosadašnje vlade, kao i u izbornim ponudama političkih stranaka.

“Referendum koji će se održati 30. septembra možemo smatrati jednim demokratskim instrumentom kako bismo se još jedan korak približili našem strateškom cilju, članstvo u NATO-u, nešto što kao država želimo postići još od naše nezavisnosti. Iako prolazimo kroz period kada se diskutuje je li referendum legitiman ili nije, umjesto da se diskutuje hoće li proći uspješno, prema generalnoj atmosferi u zemlji, mislim da ne postoji barijera zbog koje referendum ne bi bio uspješan”, kaže Čako.