Grci odlučuju: Dobija li Makedonija konačno novo ime

Diplomatske aktivnosti Makedonije i Grčke o imenu bivše članice SFRJ ovog mjeseca su ubrzane. Zamjenik makedonskog premijera Bujar Osmani posjetio je Atinu. Ministri spoljnih poslova zavađenih susjeda Nikos Kocijas i Nikola Dimitrov organizovali su sastanak “oči u oči”. Nova Makedonija možda je najprihvatljivije rješenje naziva za obije strane.

Zašto je uopšte spor oko ustavnog imena Makedonije nastao i hoće li u ovoj godini konačno doći do raspleta?

Početak spora

Pod imenom „Republika Makedonija“ ova zemlja je 1991. godine, nakon raspada Jugoslavije, proglasila nezavisnost.

Od samog početka njenog osamostaljenja Atina joj je osporavala naziv zbog istoimene provincije na sjeveru Grčke.

Iako je Makedonija nenasilno napustila Jugoslaviju, pritom je i bila demilitarizovana, Grčka je njenu nezavisnost svijetu predstavila kao bezbjednosnu prijetnju po svoj teritorijalni integritet.

Od tada, pozivajući se na strah od mogućih teritorijalnih pretenzija Makedonije, Grčka pokušava da je primora na promjenu imena.

Od 1993. godine u međunarodnim organizacijama Makedonija se vodi pod “privremenim” imenom „Bivša Jugoslovenska Republika Makedonija“. No, to “privremeno” potrajalo je više od 20 godina.

Skoplje je, tokom dugog spora, prisiljeno na niz promjena – moralo je da izmijeni državnu zastavu sa šesnaestokrakim suncem iz Vergine i crvenom pozadinom, da se ustavom odrekne odredbe o brizi za svoje manjine u drugim zemljama, kao i da se odrekne  teritorijalnih pretenzija miješanja u unutrašnje stvari drugih država.

Ipak, Atini to nije dovoljno, ona zbog naziva i dalje blokira prijem Makedonije u Evropsku uniju i NATO savez.

Ili ime ili nema članstva u NATO ili EU

Unija je više puta ponavljala da ne želi da uvozi bilateralne probleme, te da sve zemlje koje žele da budu primljene moraju riješiti sporove.

A sporova na Balkanu ima mnogo – zemlje kandidati moraju da riješe brojne dogovore o granicama, Makedonija problem sa nazivom. Ukoliko uspije da ga riješi, na julskom samitu NATO bi mogla da dobije zeleno svjetlo za članstvo u vojnoj alijansi.

To je, prije nekoliko dana, potvrdio i generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg, kada je tokom posjete Makedoniji poručio da će joj NATO uputiti poziv za članstvo nakon postizanja rješenja o nazivu, uzajamno prihvatljivom za obije zemlje.

Zaev spreman na kompromise

Odnosi dvije zemlje znatno su pogoršani 2008. godine, kada je Grčka blokirala pristup Makedonije Alijansi.

Za bivšeg desničarsko-populističkog premijera Makedonije Nikolu Gruevskog i pristalice njegove VMRO-DPMNE, poznate po nacionalizmu, pitanje imena bilo je jedno od najvažnijih.

Zato mnogi smatraju da je promjena vlasti u Skoplju bila povod da dođe do obnavljanja pregovora.

Aktuelni premijer, Zoran Zaev, pokazao je da želi dogovor sa Atinom.

On je od početka ove godine više puta ponovio da je spreman na kompromis.

Ističući da je veoma zadovoljan razvojem događaja u odnosima sa Grčkom, naglasio je da se to najbolje vidi kroz pozitivne poruke koje dvije zemlje razmjenjuju.

Zaev je optimista, vjeruje da će spor oko imena Makedonije biti riješen u prvoj polovini ove godine, kako je rekao -najkasnije do jula.

Predlozi naziva

Grčki portal “Real news” objavio je nedavno da su u opticaju tri imena za Makedoniju – Republika Sjeverna Makedonija, Republika Gornja Makedonija i Republika Nova Makedonija.

Potom je portal Tema, na albanskom jeziku, pisao da postoji pet potencijalnih novih naziva. Osim navedenih, mogući nazivi bi, prema saznanjima tog portala, mogli da budu i Vardarska Republika Makedonija i Republika Makedonija (Skoplje).

Predstavnik Ujedinjenih nacija, Metju Nimic, koji već duže od dvije decenije posreduje u rješavanju spora, rekao je da će u imenu ostati riječ Makedonija, jer je ex-Yu republiku tako prepoznalo do sada više od stotinu zemalja.

Upravo je Nimic do sada predlagao nazive Sjeverna Makedonija, Republika Gornja Makedonija, Nova Republika Makedonija, Republika Makedonija – Skoplje, te Slavensko – albanska Makedonija.

I grčki premijer Aleksis Cipras smatra da je to dobro rješenje.

“Nije nerazumno uvrstiti termin Makedonija u kombinovani naziv, sa geografskim ili hronološkim kvalifikativom, za generalnu upotrebu, kako bi bilo apsolutno jasno da niko ne polaže pravo na zemlju ili istoriju drugog naroda”, istakao je Cipras.

Nazire li se kraj dugogodišnjeg spora?

Sudeći po rezultatima prošlonedjeljne ankete, većina Grka ne želi da se riječ “Makedonija” upotrijebi ni u jednom rješenju o nazivu.

Zbog dogovora o imenu, koji bi uključivao riječ “Makedonija”, juče je više od 100.000 ljudi protestovalo u Solunu.

Cilj organizatora, koji tvrde da se na skupu, zapravo, okupilo 400.000 ljudi, bio je da se Makedoniji jasno uputi poruka da prestane da koristi termin “Makedonija” u svom imenu.

To je prvi veliki protest u Grčkoj otkako su se dvije države saglasile da obnove napore u cilju rješavanja 25-godišnjeg spora.

Između Skoplja i Atine već dugo se vodi spor o nazivu male balkanske zemlje. Pregovori o pronalaženju rješenja traju od 1992. godine. Zahlađenje odnosa, pa otopljavanje. Protestne note, pa pregovori. Tokom posljednjih mjeseci u dvije sukobljene zemlje ponovo je iskazana spremnost na kompromis. Konkretnih rezultata novih pregovora još nema, ali njihovo pokretanje probudilo je nadu da se nazire kraj konflikta.

Ž.Novović