Region

Kako se pere novac u Srbiji

Ilustracija

Tek nešto više od polovine onih koji se u Srbiji bave pranjem novca to rade za sebe, a čak 45  odsto njih je angažovano da prljav novac ubaci u legalne finansijske tokove.

Prema Nacionalnoj procjeni rizika od pranja novca, koju je usvojila Vlada Srbije, na teritoriji Srbije prljav novac se najčešće “pere” transferisanjem tih sredstava za čije se pokriće koriste fiktivni pravni poslovi između pravnih lica koja su namjenski otvorena upravo da bi vršila ovakve transkacije.

Novac se najčešće pere kroz kupovinu nepokretnosti i motornih vozila, ulaganje u kupovinu, izgradnju i adaptaciju građevinskih objekata, kupovinu preduzeća, hartija od vrijednosti…

Pisci Nacionalne strategije rizika napominju da je za Republiku Srbiju u odnosu na zemlje Zapadne Evrope karakteristično ulaganje “prljavog” novca u privatizaciju nekadašnjih društvenih preduzeća, koja, kako ukazuju, nerijetko predstavlja samo početnu tačku pranja novca.

“Nakon prelaska ovakvog preduzeća u vlasništvo ili pod kontrolu kriminalaca, nelegalni novac se pere kroz njihovu djelatnost, obično kroz pozajmice sada novih vlasnika-osnivača ili druge oblike zajmova, radi održavanja privida poslovanja u okvirima registrovane djelatnosti”, navodi se u dokumentu.

Na kraju, kako je ukazano, novac je obično “opran” ili prodajom tih pravnih lica ili podizanjem kredita gdje se kao sredstvo obezbjeđenja daje imovina tog pravnog lica ili iz njegove dobiti koja je relaksirana za troškove koji su pokriveni prljavim novcem.

U posljednje vrijeme uočeno je da se pranje novca vrši preko velikog broja preduzeća od kojih je većina i otvorena posebno za ovu namjenu.

U ovim slučajevima bez stvarnog poslovnog odnosa, sačinjava se poslovna dokumentacija neistinitog sadržaja, koja služi kao osnov za novčane transakcije.

Nakon što se na osnovu neistinite i lažne dokumentacije izvrši transferisanje novca, preko raznih lica novac se podiže u zemlji i inostranstvu i u umanjenom iznosu za procenat usluge, vraća uplatiocima u gotovom.

Posebno je interesantan predmet Tužilaštva za organizovani kriminal u kojem je postojala takozvana “profesionalna praonica”, odnosno pranje novca je vršila organizovana kriminalna grupa.

Istraga protiv ove grupe pokrenuta je pred tužilaštvom sredinom decembra 2017. godine, hapšenjem E. H., osumnjičenog za organizaciju kriminalne grupe i još 15 osumničenih, dok su protiv 19 osoba podnijete krivične prijave.

Sumnja se da je E. H. početkom januara 2015. godine na teritoriji Srbije organizovao kriminalnu grupu, čiji su pripadnici osnovali privredno društvo sa sjedištem u Velikoj Britaniji, otvorili nerezidentne račune tog društva u Makedoniji i osnovali četiri privredna društva sa sedištem u Srbiji.

Privredna društva sa teritorije Srbije koja legalno posluju, vršila su uplate novčanih sredstava u dogovorenom iznosu sa pripadnicima organizovane kriminalne grupe na račune preduzeća koja su bila pod njihovom kontrolom, na osnovu neistinite dokumentacije, fiktivnih faktura o navodnom prometu dobara i usluga, koji zapravo nije ni izvršen.

Ovako uplaćena novcana sredstva organizatori su konvertovali iz dinarskih u devizna sredstva, a zatim sačinjavali novu neistinitu dokumentaciju, o navodno pruženim uslugama od strane privrednog društva iz Velike Britanije.

Potom, novac je transferisan na nerezidentne račune ovog privrednog društva otvorene u Makedoniji.

Pripadnici organizovane kriminalne grupe su novac sa ovog računa, zajedno sa više fizičkih lica, sukcesivno podizali i prenosili u Srbiju u iznosima manjim od 10.000 eura, potom predavali organizatoru, uz zadržavanje dogovorene provizije, dok bi ostatak novca bio vraćan uplatiocima.

Tokom analize krivičnih postupaka vođenih zbog prethodnih i krivičnog djela pranje novca, utvrđeno je da je 55,3 odsto okrivljenih (njih 324) gonjeno jer su sami “prali” svoj prljavi novac, odnosno zbog takozvanog “samopranja”, dok je 44,7 odsto (262) okrivljenih gonjeno zbog pranja novca za drugoga.

Send this to a friend