Region

Kako utiču lažne vijesti na borbu protiv pandemije

Ilustracija

Lažne vijesti koje zbunjuju ili uznemiruju građane oduvijek „žive“ sa nama i to nebitno od dijela sveta ili kontinenta. Te i takve vesti postale su naša svakodnevna pojava, ali se njihov razorni uticaj koji dodatno uznemiruje i plaši građane najbolje vidi u kriznim vremenima.

Upravo je pandemija korona virusa takvo vrijeme koje je plodno za lažne vijesti kojima su proteklih dana i nedelja i građani Hrvatske svedočili. Uz medije, koji su nekad bili jedini nosilac takvih vijesti, sada se lažne vijesti mogu prenositi i preko raznih portala, foruma, ali i društvenih mreža.

Jedan takav status širio bi se poput oluje pa bi tako u svega nekoliko sati o nekakvoj zavjeri, lažnoj vijesti ili prijetnji vrlo brzo bio „upozoren“ ne samo jedan grad nego i cijela Hrvatska.

Anonimni izvori

Preko društvenih mreža širila se vijest kako će Zagreb za manje od 24 sata biti u potpunom karantinu pozivajući sve građane da nakupuju zaliha koliko im je potrebno za nekoliko narednih dana.

Pritom se autor pozivao na anonimne izvore iz vrha Vlade RH. Bilo je i statusa o bolnicama širom Hrvatske prepunih zaraženih osoba, a o čemu županijski i nacionalni štab namjerno ćute. U Istri je 29-godišnja meštanka Vrsara takođe širila lažne vijesti o korona virusu, pri tome se predstavljajući kao ljekarka. Javnosti je poznat i status 32-godišnjaka iz Poreča koji je u grupi „Izađimo na ulice i završimo s virusom“ pozivao na druženje na području Poreča.

„Kao i svi drugi i ja sam na društvenim mrežama pa sam vidjela niz takvih objava iz cijele Hrvatske. Ljudi malo znaju o tome i ne treba nam puno da se dodatno uplašimo i uznemirimo. Lično me svaka takva vijest dodatno plašila i uznemiravala koliko god ona bila neistinita. Međutim, u tom trenutku mozak ne radi na pravi način i čovjek ne razmišlja kako bi to trebalo proveriti negdje. Sve u svemu nimalo ugodna situacija“, kaže Snežana Katić iz Vukovara koja za sebe kaže kako je jedna obična građanka koja živi jednim normalnim životom.

Na ove lažne vijesti reagovao je i ministar unutrašnjih poslova u Vladi RH Davor Božinović koji je rekao kako, nažalost, ima neodgovornih ljudi koji ovu situaciju koriste da proizvode paniku.

„Neće im uspjeti. To je krivično djelo. Naložio sam policiji, glavnom direktoru, da se takvim stvarima posebno pozabave još od ranije. Učinićemo doslovno sve da svakoga ko tako postupa policija pronađe i procesuira i da svaki takav bude adekvatno kažnjen“, rekao je Božinović.

Kazna u njemačkim markama

Međutim, o toj temi se očigledno tokom proteklih godina nije previše razmišljalo, pa tako širenje lažnih vijesti nije krivično djelo. Nekad se vodilo kao krivično djelo i širenje lažnih vijesti bilo je uvršteno i u Kazneni zakon. Prema sadašnjem zakonu širenje lažnih vijesti se spominje samo u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, a o tome koliko je zakon star i nedorađen govori i to kako su kazne izražene u njemačkim markama.

„Ko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokoj građana biće kažnjen za prekršaj novčanom kaznom u protivvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana“, piše o tome u zakonu.

O širenju lažnih vijesti oglasilo se i Vijeće za elektronske medije (VEM) navodeći kako su od sredine marta primili 13 pritužbi zbog izvještavanja o korona virusu. Pri tome devet puta prijavljeno je i širenje dezinformacija i lažnih vijesti, ali niti u jednom slučaju do sada nije utvrđeno kršenje zakona.

Govoreći na ovu temu za Al Jazeera Balkans, komunikacioni stručnjak Marko Rakar kaže kako je u današnje vrijeme nemoguće zaustaviti lažne vijesti koliko god one bile uznemirujuće po građane. Kaže kako trenutno nema efikasnog načina koji bi takve vijesti zaustavio ili prevenirao.

„Ako se radi takvih stvari zatvori jedan portal ili profil niknuće vrlo brzo pet drugih koje šire takve vijesti i zato je to, trenutno, unaprijed izgubljena bitka. Međutim, činjenica je i kako se radi o sadržajima koji, posebno u ovakve krizne dane, dodatno uznemiruju građane. Dio ljudi takve vijesti širi iz uvjerenja jer misle kako su one tačne, a dio njih jer jednostavno nisu dovoljno edukovani i stoga nisu u stanju da prepoznaju lažnu vijest. Dio ih pak pronađe na nekom od profila svojih prijatelja i samim tim misli kako su one istinite“, rekao je Rakar.

Pojašnjava i kako na primjer Facebook i Youtube, kao i druge društvene mreže, kontinuirano rade na suzbijanju takvih vijesti, ali i da je broj ljudi koji kreiraju takve vijesti višestruko veći od onih koji ih kontrolišu. Rakar kaže i kako se takvi sadržaji kontinuirano uklanjaju, ali i da je nemoguće djelovati u realnom vremenu tako da dok se lažna vijest uoči i ukloni šteta je već napravljena.

O problemu lažnih vijesti razgovarali smo i s Draženom Živićem, pomoćnikom direktora Instituta društvenih nauka Ivom Pilarom, koji kaže kako ima niz razloga za takvo ponašanje neodgovornih pojedinaca.

Hrane se takvim stvarima

„Neki takve vijesti dijele radi svoje ekscentričnosti i to im iz nekog razloga, kao kod piromana koji izazove požar, izaziva zadovoljstvo. Oni se jednostavno sa takvim stvarima hrane. Imamo pak i one koji to iz nekog razloga, možda radi potrebe politike, rade namjerno i smišljeno. Takvi slučajevi su puno opasniji jer ti ljudi imaju mogućnost jasnog protoka kao i kontrole represivnog aparata“, rekao je Živić.

Ukazuje isto tako i na pisanje medija koje bi, kako kaže, u vrijeme ovakvih kriza trebalo biti donekle drugačije. Tu posebno ističe epitete koji se koriste u izvještavanju poput „radikalno“, „strašno“, „dramatično“, „rapidno“…

„U ovakvim kriznim situacijama, koje su same po sebi jako teške, nisu nam potrebni takvi epiteti pri izvještavanju jer oni samo dodatno uznemiruju građane. Mislim kako bi se u takvim situacijama moralo više voditi računa pa čak možda angažovati i stručnjake iz tog polja kako se ljudi ne bi dodatno uznemirili. Sve to djeluje na obične ljude i ‘podgrijeva’ nastajanje lažnih vijesti“, kazao je Živić.

Poznati hrvatski sociologo Sandi Blagonić kaže kako su teorije zavjere, kao i ono što se danas popularno naziva fake news, bile prisutne i puno prije nego sto su ovi pojmovi skovani.

Prema njegovim riječima one su posebno plodno tlo imale u vremenima kriza poput ove s korona virusom. Podsjeća kako je pandemija, koja se pojavila odmah nakon Velikog rata 1918. godine, u nepune dvije godine pobila više stanovništva nego Prvi svjetski rat kao i da se za nju krivila Njemačka.

Interpretirajući pojavu španskog gripa kao njemačku osvetu za tek izgubljeni rat, novine su objavljivale podatke o podmornicama koje puštaju razorni virus. Neki su pandemiju pripisivali aspirinu, odnosno njemačkoj kompaniji Bayer koja ga je proizvodila.

Brojne mogućnosti

„Danas se samo povećala dostupnost platformi s kojih je gotovo svako u mogućnosti da bude autor kakve teorije zavjere ili bar, što posebno preko društvenih mreža uzima široke razmjere, njenim prenosiocem. Teorije zavjere su danas, više nego prije, postale nazanemarivi kapital na političkom tržištu koji se pokazuje ne baš neozbiljnom prijetnjom oslabljenim demokratskim dosezima“, kaže Blagonić.

Dodaje i kako je istraživanje objavljeno 2012. godine, koje se bavilo kontradiktornim teorijama zavjere, pokazalo da pobornici teorija zavera naprosto jesu skloni da ne vjeruju službenim, mainstream interpretacijama.

Prema njegovim riječima pritom ne samo da vjeruju u vlastite, koliko toliko logički konzistentne narative, već su sa sklonošću da budu nasuprot službenih istina skloni da vjeruju međusobno kontradiktornim verzijama. Pritom spominje i neke konkretne i širom svijeta poznate događaje poput smrti princeze Dajane ili ubistva Osame bin Ladena.

„Oni ispitanici koji su vjerovali da je saobraćajna nesreća u kojoj je princeza Dajana poginula zapravo planirano ubistvo bili su skloniji da vjeruju u kontradiktornu tvrdnju da je njena smrt inscenirana. Isto tako, oni koji su se odupirali informaciji da je Osama bin Laden ubijen u Pakistanu od strane američkih specijalaca vjerujući da je već ranije bio mrtav, bili su skloniji da veruju da je on, suprotno tvrdnjama službenog Vašingtona nakon ove akcije – živ“, kaže Blagonić.

Mišljenja je i kako teorije zavjere čini se idu ruku pod ruku s jačanjem populizma koji, posebno u vrijeme kriza i posebno kada svijet biva sve kompleksniji, postaje privlačan svojim jednostavnim rješenjima.

„Istraživanja su pokazala da ljudi koji imaju manje znanja u nekom području pokazuju veće samopouzdanje u rješavanju zadataka s tog područja koji su postavljeni pred njih od upućenijih od sebe. Potonji, svesni kompleksnosti zadatka jasnije uočavaju potencijalne prepreke na tom putu. Odatle imate Ivana Pernara, sa srednjom stručnom spremom medicinskog tehničara, koji u svojoj knjizi i kroz svoje političko djelovanje nudi pojednostavljena ekonomska rešenja ili pak vlasnika Pink televizije Željka Mitrovića koji je ovih dana patentirao nekakvu napravu protiv korona virusa“, zaključio je Blagonić.

 

2

avatar
1000
2
0
0
 
2
KjuSistem
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Kju
Gost
Kju

Sve vise je ljudima jasno da je situacija sa ovim virusom sarena laza i da ce sve ovo sto se desava narod da plati. Niko drugi

Sistem
Gost
Sistem

Još nisam pročitao ili čuo jedno vjest a da je slična sa onom predhodnom, ili narednom. A sve eksperti, navodno
Znaće se koja je “lažna” za godinu, do tada ne vjerujem vam…

Send this to a friend