Region

Ko je Kristijan Šmit i kakav ga posao čeka u BiH

Šmit, foto: Twitter

Novi Visoki predstavnik u Bosnu i Hercegovinu stiže u atmosferi u kojoj je njegov prethodnik morao da nametne zakon kako bi zaustavio negiranje genocida u Srebrenici, na početne sastanke ne dolaze predstavnici Republike Srpske, već otvoreno govore o nefunkcionalnosti BiH. Gotovo 26 godina nakon Dejtonskog sporazuma kojim je okončan rat u BiH, Kristijan Šmit na dočeku poručuje da, uprkos svemu, želi da ovu državu učini poželjnom za njene stanovnike.

“Sve dok 70 posto mladih ljudi želi da napusti zemlju, dok nacionalistički interesi imaju prednost nad opštim dobrom, ima još mnogo toga što treba ovde uraditi”, rekao je Šmit na prvoj svečanosti povodom stupanja na dužnost.

Njegov prethodnik Valentin Incko za BBC na srpskom kaže da će najveći izazov za Šmita biti uspostavljanje pravne države.

„Na putu uspostavljanja imaće podršku EU, SAD, naravno i Berlina, ali i građana – pravna država je problem ne samo BiH nego cijelog okruženja, a EU ima interes za stabilnost Balkana jer stabilnost Evrope počinje na Balkanu.

„Osnova stabilnosti jeste pravna država – ako nje ima, sve ostalo se složi.”

Incko je na poziciji Visokog predstavnika proveo više od dvanaest godina, a izbor njegovog nasljednika nije prošao bez problema.

Rusija je bila protiv odluke o imenovanju Kristijana Šmita i, kako se navodi u saopštenju ruske ambasade u BiH, pozvala partnere da „ponovo procijene posljedice tog postupka”.

“Pravi čovjek na pravom mjestu”

Valentin Incko nema dilemu – smatra da je za njegovog nasljednika napravljen dobar izbor.

„Šmit je pošten posrednik, on je pravi čovjek, u pravom trenutku, na pravom mjestu”, kaže Incko u razgovoru za BBC na srpskom.

Ipak, svjestan je dosadašnji Visoki predstavnik da se problemi sa kojima će se susretati Kristijan Šmit neće mnogo razlikovati od dosadašnjih.

„Neki izazovi će biti slični, ali će konstelacija odnosa biti drugačija. Mi smo imali predsjednika Trampa u SAD, a mislim da će predsjednik Bajden imati drugačiji odnos.”

Imaće Šmit i jednu ličnu prednost u budućem poslu u BiH, smatra Incko.

„Ogromna Šmitova prednost je staž od 30 godina u njemačkom parlamentu – on zna kako se zakoni donose i mijenjaju.”

Ilustracija nepromijenjenog stanja u BiH je činjenica da se srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nije pojavio na prvom sastanku trojnog liderstva zemlje sa Šmitom, a da srpski predstavnici ne učestvuju u radu institucija države.

“U prošlosti se to već dešavalo u više navrata i ljudi su se uvijek vraćali u institucije. Inače, već je najavljen sastanak Šmita sa Dodikom i nekim drugim političarima na Jahorini.”

Do takvog stanja došlo je pošto je Incko nametnuo izmjene Krivičkog zakona o zabrani negiranja genocida u Srebrenici, što je razljutilo srpske predstavnike.

Na pitanje da li je time olakšao ili otežao posao nasljedniku, Incko kaže da bi odluka morala biti kad-tad donijeta.

“To mu je olakšalo posao – jednoglasna ocjena svjetske javnosti je bila da je takva odluka bila neophodna, na svakoj konferenciji za medije su me pitali kad ću nametnuti takav zakon. Isto bi vjerovatno stalno pitali i Šmita.”

Incko, foto: Twitter

Ipak, Incko je ne želi da otkriva koliko se u donošenju odluke o kojoj će biti zapamćen kraj njegovog mandata savjetovao sa nasljednikom.

BBC: „Jeste se konsultovali sa Šmitom oko donošenja izmjena zakona?”

Incko: „To ostaje među nama.”

BBC: „Je li on bio upoznat sa Vašim odlukama?”

Incko: „On je bio upoznat sa mojim namjerama koje postoje već nekoliko godina.”

O nametnutim izmjenama Krivičnog zakona kojim se zabranjuje negiranje genocida

“Ja sam bio pristalica domaćeg rješenja, čekali smo 10-12 godina, bilo je nekoliko pokušaja da se taj zakon usvoji, ali uvijek su te inicijative propadale”.

“Istovremeno je dolazilo do eskalacije negacije genocida i veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca”.

“Govor njemačkog ministra inostranih poslova Hajka Masa prošle godine bio je veoma značajan – rekao je da u EU nema mjesta za države koje veličaju ratne zločince, a i mi smo u zakonu prepisali direktive Evropske unije iz 2008. godine”.

“I ovdje apsolutno nije važno kažnjavanje, već katarza – da ljudi počnu drugačije da razmišljaju”.

“U BiH žive tri dobra naroda – nema loših naroda, niti kolektivne krivice. Pojedinci koji su krivi imaju ime i prezime, ali to nisu narodi”, kaže Incko.

Upornost u sjenci

Kristijan Šmit u BiH donosi drugačiji stil vođenja politike, smatra dopisnik Radio-televizije Srbije iz Njemačke Nenad Radičević.

„Vjerujem da neće imati dramatične poteze jer nije takav tip političara – više je jedan od onih upornih, koji van očiju javnosti insistira na realizaciji nekih ciljeva.

„Moguće da neće biti toliko prisutan u javnosti, koliko u kancelarijama, na sastancima sa zvaničnicima BiH.”

Šmitove veze sa Balkanom datiraju još od početka rata u BiH, kada je tokom 1992. godine bio u posmatračkoj misiji u Sarajevu.

U njemačkom parlamentu, kao poslanik, predvodio je grupe prijateljstva sa kolegama iz Hrvatske.

„Hrvatska emigracija u Njemačkoj je brojna, a on ima i veze sa vladajućim HDZ-om pa je sve to važno za njegove veze sa Hrvatskom.”

Ipak, Nenad Radičević izdvaja njegova dva skorija angažmana u BiH, od kojih je onaj 2016. godine bio daleko uspješniji.

„Njemačka kancelarka Angela Merkel poslala ga je da proba da privoli Milorada Dodika da odustane od blokade Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa EU zbog straha od štete za poljoprivrednike Republike Srpske.

„Bez pompe, kroz nekoliko razgovora sa Dodikom, privolio ga je da RS prihvati SSP, a u sve su uključene i njemačke firme i poljoprivrednici koji su nadoknadili dio štete.”

Manje uspjeha imao je dvije godine kasnije, kada je bio delegacije koja je pregovarala o tretmanu i smještaju migranata koji kroz BiH prolaze kao dio tzv. balkanske rute.

„Ta misija u Sarajevu i Banjaluci nije bila uspješna. Niko u BiH nije to želio, postojao je konsenzus među entitetima da nisu željeli teret zbrinjavanja ljudi koji su krenuli ka Zapadnoj Evropi.”

Ipak, bez obzira na neuspjeh iz 2018. godine, Šmita u njemačkoj politici izdvaja poznavanje Balkana.

„On je jedan od veoma malobrojnih njemačkih političara koji imaju predstavu šta se dešava na Balkanu, koji je upoznat na nivou višem od opštih floskula. Broj političara u Njemačkoj koji se bave Balkanom se u posljednjih nekoliko godina drastično smanjio”, kaže Radičević.

Tokom karijere, Šmit je bio na pozicijama državnog sekretara u Ministarstvu odbrane, a jedan mandat bio je i ministar poljoprivrede u vladi Angele Merkel, dok je više od tri decenije biran za poslanika u parlamentu.

„Kristijan Šmit je srednji rang njemačke politike koji je široj javnosti u Njemačkoj ne pretjerano poznat, već 31 godinu uspijeva da izbori direktan mandat u Bavarskoj kao član Hrišćansko socijalne unije, sestrinske partije stranke Angele Merkel. Dugo je u politici i veoma je povezan sa aktuelnim političarima i poslanicima”, zaključuje Radičević.

Send this to a friend