Mateinih 18 jezika

Dvadesettrogodišnja Matea Brandalik iz Tuzle koja govori osamnaest jezika i studira na tri fakulteta u Beču, za RSE priča o tome kako je postala svjetski uspješna studentica i zašto s lakoćom uči jezike zbog čega je danas jedna od istaknutih simultanih prevodilaca Europske unije i Ujedinjenih nacija.

Matea je osnovnu školu i gimnaziju završila u Katoličkom školskom centru „Sveti Franjo“ u Tuzli. Nakon toga je otišla u Beč gdje pohađa, čak tri fakulteta: Orjentalistiku gdje studira arapski, persijski i turski jezik, zatim Fakultet Slavistike gdje studira češki, ruski i slovenački, te Fakultet političkih nauka. Od 18 jezika koliko ih poznaje i uči, tečno govori njih dvanaest. Sa 23 godine iskusna je simultana prevoditeljica.

„Simultane prevode sam radila s engleskim, njemačkim, ruskim, italijanskim, španskim, bjeloruskim, portugalskim jezicima. Najviše sam prevodila s italijanskog na ruski jezik. To je, iz nekog razloga bila najtraženija kombinacija. Najmanje me zovu za bosanki jezik“, odgovara Matea.

A ljubav prema jezicima krenula je već od malih nogu.

„Sve je krenulo nesvjesno jer  kao djevojčica nisam uopšte znala koje jezike upijam niti koliko jezika postoji u svijetu. Jednostavno sam kao dijete upijala sve riječi kao spužva, da bih tek kasnije vidjela koliko dobro vladam jezicima koje sam naučila samo putem TV-a“, priča nam Matea te dodaje da su prvi jezici koje je naučila bili engleski i španski.

Bilo joj je, kaže, zanimljivo kada je njena mama uočila da zna puno riječi na engleskom i španskom, pozvala je u dnevnu sobu i pustila film ili seriju.

„Ja sam tada leđima bila okrenuta prema televizoru i ono što čuje m da govore,njoj bih simultano prevodila. Tada sam imala šest godina i tek sam kasnije shvatila koliko je to bila dobra vježba. Moja mama je onda kod mene nesvjesno razvijala talent za simultanim prevođenjem. To je najteži oblik prevođenja. Naime, mnogi prevodioci iako su obrazovani ne mogu  da prevode simultano jer je jedno  pismeno prevoditi, a drugo simultano“, objašnjava ona.

Osamnaest jezika koliko govori, za Mateu je kako kaže tek početak.

„To su moj maternji jezik bosanski kojeg uvijek naglasim jer je on najbitniji, zatim engleski, njemački, danski, makedonski, češki, ruski, bjeloruski, slovenački, španski, portugalski, italijanski, rumunski, arapski, grčki, turski, persijski i irski. Uskoro počinjem da učim i velški jezik a ima još dosta jezika koje planiram da  naučim“, dodaje Matea.

Uz podsjećanje na izreku „koliko jezika znaš toliko ljudi vrijediš“, Matea kaže kako se njom vodi otkako je čula, te da je poznavanje jezika  jedno od najvećih bogatstava.

„Neprocjenjiv je osjećaj kada odete u neku državu sve razumijete, i naslove na ulici i ne bojite se da ćete doći u nesporazum s ljudima. Mnogo ljudi mi je u Beču prilazilo sa  željom da me nešto pitaja na Engleskom. Onda  kada bih vidjela da se pate, upitala bih ih koji je njihov maternji jezik. Dešavalo se na primjer  da to bude grčki ili ruski. Bilo im je mnogo lakše kada sam mogla da im određene lokacije objasnim na njihovom jeziku“, prisjeća se Matea.

Iako ima samo 21 godinu, već je prevodila i ozbiljna medicinska naučna istraživanja o raku.

„Cilj jednog takvog naučnog projekta je da jedan tekst bude dostupan na što više jezika jer i dan danas kada nešto guglate najviše informacija je na engleskom jeziku, a mnogo manje na recimo vijetnamskom. Neko je bio zadužen i za vijetnamski, a ja sam bila zadužena za portugalski jezik. Tako da kada ljudi sutra nešto budu guglali mogu da  dobiju iste i jednake informacije na svim jezicima. Za početak  smo radili na dvadeset jezika“, pojasnila nam je Matea.

Pred njom je uskoro pisanje i istraživanje za njenih devet diplomskih radova, ali i učenje mnogih  novih jezika. Velika želja joj je da nauči kineski – koji je kako kaže jezik budućnosti.