U javnosti je veliku pažnju izazvala teza da bi Zoran Milanović 2028. mogao izaći na parlamentarne izbore sa svojom listom i pokušati ponovo preuzeti Banske dvore.
Prema pisanju Nacionala, Milanović bi tako obezbijedio parlamentarnu većinu koaliciji SDP-a i Možemo i postao naredni hrvatski premijer. Kako navodi taj nedjeljnik, takve procjene dolaze iz više izvora bliskih vrhu SDP-a, ali i iz redova HDZ-a.
Prema tim procjenama, nezavisna lista Zorana Milanovića mogla bi osvojiti između 10 i 13 odsto glasova. Ako se tome dodaju procijenjeni rezultati SDP-a, najmanje 23 odsto, te Možemo, oko 13 odsto, lijevi blok bi, kako se navodi u tekstu, ukupno mogao dostići najmanje 46 odsto glasova.
Možemo: Ako nastavi ovako, HDZ gubi izbore
Možemo je na mreži X objavio da, prema najnovijoj anketi RTL-a, Možemo i SDP imaju 4,2 procentna poena bolji rezultat od HDZ-a i njihovih koalicionih partnera iz Domovinskog pokreta.
Na Facebooku su konstatovali da se „HDZ posljednjih dana svim silama trudi da od javnosti sakrije da mu manevri s Thompsonom ne pomažu u zadržavanju vlasti na narednim izborima“, zaključujući da će „izgubiti izbore ako nastave ovim putem“.
Što pokazuju ankete?
RTL je nedavno, u saradnji s agencijom Promocija plus, objavio istraživanje CRO Demoskop za februar. Prema tom istraživanju, HDZ je ubjedljivo prvi izbor birača s 30,6 odsto (u odnosu na 27,5 odsto iz posljednjeg mjerenja u decembru).
To je rast od tri procentna poena u odnosu na kraj godine. SDP ostaje drugi izbor (23,1 odsto), a Možemo je na 13,3 odsto. Domovinski pokret sada ima 1,6 odsto podrške. Ovi rezultati zaista pokazuju da trenutno lijevi blok ima veću ukupnu podršku od HDZ-a i DP-a.
Takve procente, međutim, nezahvalno je mehanički sabirati jer se izbori u Hrvatskoj ne dobijaju na nacionalnom nivou, već u deset posebnih izbornih jedinica, a mandati se dijele po D’Hondtovoj metodi. To znači da nije presudan samo ukupan procenat, već i teritorijalna raspoređenost podrške. Stranke koje imaju ravnomjernu i stabilnu podršku u svim jedinicama, poput HDZ-a, po pravilu su efikasnije u pretvaranju glasova u mandate.
Ako se na trenutak zanemare sve finese izborne matematike, raspodjele po jedinicama i D’Hondtove formule, ostaje jedno grubo političko pitanje – mogu li Milanović, SDP i Možemo, bez obzira na to da li bi predsjednik išao sa svojom listom ili s ove dvije stranke, zajedno maknuti HDZ s vlasti?
Cipek: Što će Milanoviću posebna lista?
O tome smo razgovarali s profesorom zagrebačkog Fakulteta političkih nauka Tihomirom Cipekom. Smatra da Milanovićeva lista ne bi bila dobra za SDP i Možemo.
„Očigledno je da bi im uzeo dio glasova, a ne bi zahvatio dovoljno birača s desnice. Tim glasovima je ubjedljivo pobijedio na predsjedničkim izborima, ali to je druga dimenzija. Pitanje je da li bi dio njegovih birača s tih izbora, onih sklonih suverenističkoj retorici, bio pokoleban činjenicom da bi vladu poslije sastavljali SDP i Možemo“, rekao je Cipek.
„Ne vidim zašto bi išao sa zasebnom listom. Zašto se ne bi pojavio kao kandidat SDP-a i Možemo za predsjednika vlade? Što će mu posebna lista? Zato mislim da je ovo probni balon kako bi se vidjelo kako će javnost reagovati“, dodaje.
Milanović je ubjedljivo pobijedio na predsjedničkim izborima, ali…
Očigledno je da u Milanovićevom krugu postoji određeni optimizam. Temelji se prije svega na njegovoj ubjedljivoj pobjedi na predsjedničkim izborima. Takav rezultat može stvoriti utisak da bi slična mobilizacija bila moguća i na parlamentarnim izborima.
Međutim, HDZ je ubjedljivo pobijedio na lokalnim izborima. Odbranili su gotovo sve važnije gradove, županije i mjesta u kojima su bili na vlasti. Uz to, osvojili su niz novih opština i gradova. Vratili su i Šibensko-kninsku županiju, a najveći politički plijen bio im je Split.
…nema naročito dobre rezultate na parlamentarnim izborima
Treba podsjetiti da je HDZ ubjedljivo pobijedio SDP na parlamentarnim izborima 2020. i 2024. godine. S druge strane, Milanović je kao predsjednik SDP-a izgubio parlamentarne izbore 2015. i 2016. godine. Iako su okolnosti tada bile drugačije, činjenica je da mu tada nije uspjelo konsolidovati lijevi blok.
Ni njegova iznenadna i ustavnopravno problematična najava kandidature na parlamentarnim izborima 2024. nije donijela konkretan politički rezultat. Ta epizoda završila je bez stvarnog uticaja na odnos snaga u Saboru, a HDZ je ponovo zadržao vlast.
Treba imati u vidu i institucionalnu komponentu. Milanović je 18. februara 2025. položio zakletvu za drugi petogodišnji mandat predsjednika. To znači da bi eventualna kandidatura na parlamentarnim izborima zahtijevala formalno napuštanje predsjedničke funkcije.
“SDP i Možemo treba da izađu zajedno na izbore, Milanović im daje prednost”
Cipek ističe da je jasno kako bi SDP i Možemo trebalo da izađu zajedno na izbore.
„Možemo ima ideološku priču zeleno-liberalnih vrijednosti, dok SDP može ponuditi organizaciju. Te stranke povezuje i ono što u politologiji nazivamo politikom istorije – slično tumače istoriju i protive se radikalno desnom tumačenju. Na prošlim izborima nisu izašli zajedno, vjerujem da je Možemo tada želio da se profilira samostalno“, kaže Cipek.
„U tome su, čini mi se, i uspjeli, posebno snažnim stavovima protiv radikalnog desničarenja i u odbrani ustavnih vrijednosti. Ne vole agresiju, a koncerti koje smo imali u posljednje vrijeme jesu neka vrsta agresije. U koaliciji sa SDP-om, vjerujem, ne bi izgubili identitet“, dodaje.
Na pitanje da li bi Milanović kao kandidat za premijera bio prednost za takvu koaliciju, Cipek odgovara potvrdno:
“Mislim da i bez Milanovića SDP i Možemo mogu srušiti HDZ, ali on bi im dao novu energiju. Ima harizmu kakvu niko u tim strankama nema. On može okupiti ljude, dati energiju koaliciji.
Pitanje je kako bi se ta energija u njegovom slučaju kanalisala, ali riječ je o snažnom pokretaču koji im je plus. Iako to nije u skladu s njegovim dosadašnjim djelovanjem, možda im može pomoći i u pronalaženju zajedničkih tačaka ako dođe do pucanja koalicije.”
“Važno će biti izbore pretvoriti u dvoboj Milanović – Plenković. U svim anketama Milanović je popularniji, pa će im biti ključno da kampanju strukturiraju kroz tu prizmu i naglase da se izbor svodi na njih dvojicu. Biće važno i kvalitetno sastaviti liste po izbornim jedinicama.
Najgora opcija bila bi da ide sa svojom listom jer bi ih time samo oslabio. U tom slučaju, najbolje bi bilo da ih podržava s pozicije predsjednika“, zaključio je.
Što će HDZ?
Na pitanje kako bi se u toj priči mogao postaviti HDZ, Cipek odgovara:
„HDZ se prilagođava, to je njegova suština. Nastaviće svoju politiku u Evropi prateći liberalne politike, a u Hrvatskoj voditi politiku koketiranja s desnicom. Dobro su prepoznali da desnica jača, ne samo u Hrvatskoj nego i u Evropi, i pozicionirali su se na tom spektru. Pri tome ne bih rekao da su izgubili centar.
HDZ će ostati vjeran toj dvojnosti. Ipak, ne treba isključiti mogućnost preokreta – da potisnu desnicu i vrate se saradnji s nacionalnim manjinama, pa možda i uspostave saradnju s IDS-om. No treba naglasiti da desnica zaista jača posvuda. To je povezano i sa strahom, od stranaca i od promjena.
Politički fenomeni prvo nastaju u društvu, a tek potom se artikulišu u politici. Tako je i s ovim trendom jačanja desnice – čini mi se da se otvara prostor i za neku radikalniju stranku“, zaključuje Cipek.
