Srpski Rusi

Boža Marković iz Žitkovca, sela u blizini Aleksinca (u jugoistočnoj Srbiji, 210 kilometara od Beograda), jedan od kandidata za člana novog Nacionalnog savjeta ruske nacionalne manjine, kaže da se ranije nije izjašnjavao kao Rus.

“Do sada se nije formirao Savjet i nije bio taj trend. Ali u ovoj varijanti pošto smo mi zainteresovani da se razvijaju ti srpsko-ruski odnosi, mi smo se prijavili da bismo te odnose još više unaprijedili”, objašnjava Marković.

Navodi da nikada nije bio u Rusiji, ali da ima poseban razlog da sebe smatra Rusom.

“Baron Vrangel (Petar Nikolajevič Vrangel, 1878-1928, prim.aut.) bio je general ruski koji je predvodio diviziju koji je napravila put Vranjska banja-Bosilegrad. Pošto sam ja iz tog područja i u znak zahvalnosti ja sam se izjasnio da sam Rus”, objašnjava on.

Iz Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, koja je nadležna za raspisivanje izbora za nacionalne savjete, tvrde da ne postoji način da se utvrdi da li je neko “zaista” pripadnik određene nacionalne manjine, a državni sekretar ovog ministarstva Ivan Bošnjak rekao je u intervjuu za RSE da je nacionalna pripadnost “stanje svijesti”. Ipak, nakon jučerašnjih izbora, ruska zajednica u Srbiji dobiće po prvi put Nacionalni savjet koji će, kao i ostali, biti finansiran iz državnog budžeta.

Ruska nacionalna manjina birala je juče 15 članova Nacionalnog savjeta između 103 kandidata/kinja. Nacionalni savjet je, prema definiciji iz Zakona o nacionalnim savjetima, organizacija kojoj se zakonom povjeravaju određena javna ovlašćenja da “odlučuje o pojedinim pitanjima iz oblasti kulture, obrazovanja, obavještavanja i službene upotrebe jezika i pisma u cilju ostvarivanja kolektivnih prava nacionalne manjine na samoupravu u tim oblastima”. Nacionalni savjeti su prvi put uvedeni kao kategorija 2002. godine.

Iz Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave navode da je ruska nacionalna manjina ispunila uslove da bira svoje predstavnike.

“Prema posljednjem Popisu stanovništva 3.247 građana Srbije se izjasnilo da su ruske nacionalnosti. Ova zajednica se organizovala, obezbijedila neophodan broj građana, pripadnika nacionalne manjine i pokrenula inicijativu za obrazovanje Posebnog biračkog spisaka, čime su stekli preduslov da učestvuju u izborima za članove savjeta za nacionalne manjine u skladu sa zakonom”, stoji u odgovoru upućenom RSE putem mejla.

Nacionalna pripadnost kao “stanje svijesti”

Radio Slobodna Evropa stupila je u kontakt sa nekoliko elektora, kandidata za članove Nacionalnog savjeta ruske nacionalne manjine. Prema informacijama sa sajta Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave, svaki pripadnik ruske nacionalne manjine koji želi da bude elektor (predstavnik u Savjetu nacionalne manjine), mora da dostavi pismenu podršku 20 pripadnika ruske nacionalne manjine takođe upisanih u poseban birački spisak.

Na pitanje zbog čega do sada nije formiran ruski nacionalni savjet, jedan od kandidata za člana Savjeta Boža Marković navodi da je, prema njegovom mišljenju, malo ljudi evidentirano na biračkom spisku kao Rusi, ali i da građani ne žele da se izjasne kao Rusi “jer niko ne želi da bude i Rus i Srbin istovremeno”.

Radoljub Uskoković iz Vrbasa, koji se takođe kandidovao na izborima za člana Nacionalnog savjeta, navodi da je bio i ranije uključen u proces formiranja Nacionalnog savjeta.

“Prošli put nije sakupljen dovoljan broj potpisa. Između ta dva izborna ciklusa uspjeli smo da animiramo dovoljno građana koji takođe imaju za cilj potrebu da se formira Nacionalni savjet Rusa u Republici Srbiji”, navodi Uskoković u pisanom odgovoru RSE.

Kao jedan od motiva da se kandiduju na izborima Marković i Uskoković navode aktivnost u udruženjima srpsko-ruskog prijateljstva.

“Mi smo formirali ovdje u Aleksincu Društvo srpsko-ruskog prijateljstva iz jednog posebnog razloga. Na teritoriji Aleksinca je u prvom srpsko-turskom ratu poginuo Nikolaj Nikolajević Rajevski. Mi imamo za cilj da se lik i djelo Rajevskog i ovdje trajno obilježava jer nema veće žrtve nego kad se da svoj život za svog prijatelja. To je Rajevski uradio za srpski narod”, objašnjava Marković.

Uskoković je predsjednik Društva srpsko-ruskog prijateljstva “Rod” u Vrbasu.

“S obzirom da se nalazim na čelu vrlo aktivnog, regionalnog Udruženja srpsko-ruskog prijateljstva dovoljno govori o mojim motivima da se kandidujem za člana Nacionalnog Savjeta Rusa. S obzirom da po vjerskoj opredeljenju pripadam Ruskoj pravoslavnoj crkvi, gdje sam i kršten, a istorijski i duhovno porodično vezan za Ruse i ruski narod. Sve ovo daje mi za pravo da se kandidujem za člana Nacionalnog savjeta ruske nacionalne manjine, kako bih dao svoj skromni doprinos kada je u pitanju afirmacija i njegovanje duhovnih, kulturnih, naučnih i drugih vidova saradnje između srpskog i ruskog naroda, imajući u vidu kulturnoistorijsku cjelovitost ova dva naroda”, navodi Uskoković.

Dok Marković navodi da se tek nedavno prvi put izjasnio kao Rus, Uskoković nije odgovorio na pitanje RSE kako se, kada je riječ o nacionalnoj pripadnosti, izjasnio na Popisu stanovništva 2011. godine.

“Nije obaveza građana da se na popisu izjasne o nacionalnoj pripadnosti, kao ni prema Ustavu Republike Srbije. Da li sebe smatram pripadnikom ruske nacionalne manjine, možete izvući iz same činjenice da se kandidujem za člana savjeta”, odgovara Uskoković.

Kandidati za članove ruskog nacionalnog savjeta Igor Petrov iz Subotice i Vladislava Milosavljević iz Niša do kraja rada na ovom članku nisu odgovorili na pitanja RSE u vezi sa kandidaturom.

Iz Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave navode da oni koji se izjasne kao pripadnici određene nacionalne manjine imaju pravo da učestvuju u izboru i kandiduju se za člana Nacionalnog savjeta te manjine.

“Sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, koja se, između ostalog, vrši i zahtjevom za upis u Posebni birački spisak je zagarantovana Ustavom Republike Srbije i ne postoji mehanizam da se utvrdi koji je motiv za upis građana u Poseban birački spisak. Podsjećamo da se upis vrši na lični zahtjev građana (svojeručno potpisan i predstavlja izjavu o pripadnosti)”, navodi se u odgovoru.

Prema Zakonu o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina u Republici Srbiji, nacionalna manjina je svaka grupa državljana Republike Srbije koja je po brojnosti dovoljno reprezentativna, iako predstavlja manjinu na teritoriji Republike Srbije, pripada nekoj od grupa stanovništva koje su u dugotrajnoj i čvrstoj vezi sa teritorijom Republike Srbije i posjeduje obilježja kao što su jezik, kultura, nacionalna ili etnička pripadnost, porijeklo ili vjeroispovijest, po kojima se razlikuje od većine stanovništva, i čiji se pripadnici odlikuju brigom da zajedno održavaju svoj zajednički identitet, uključujući kulturu, tradiciju, jezik ili religiju.

Na pitanje u vezi sa formiranjem ruskog nacionalnog savjeta, državni sekretar u Ministarstvu državne uprave i lokalne samouprave Ivan Bošnjak je u intervjuu za RSE u julu 2018. naveo: “Nacionalna pripadnost je stanje svijesti, pa se nadamo da će ovo stanje svijesti dovesti i do odgovarajućih učešća u društvenom i političkom životu Srbije”.​

Državna podrška promociji ruske kulture

Prema mišljenju Zorana Gavrilovića, programskog direktora Biroa za društvena istraživanja (BIRODI), teško je govoriti o zloupotrebama kada je riječ o izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti jer je nacija “zamišljena zajednica”.

“Krajnje je legitimno da neko danas bude Srbin, a da sjutra živi kao Rus i to treba poštovati. Ali, tu treba vidjeti prostor za političku instrumentalizaciju svega toga”, navodi Gavrilović.

Gavrilović smatra da se osnivanjem ruskog nacionalnog savjeta obezbjeđuje finansijska podrška ruskom uticaju u Srbiji.

“Osnivanjem nacionalnog savjeta ta manjina dobija pravo da bude finansirana iz matične države jer jedna od pretpostavki za dobijanje prava na osnivanje nacionalnog savjeta jeste da nacionalna manjina ima svoju matičnu državu. Oni će imati svoju podršku ovdje i onda će prostor za promociju ruske kulture biti još veći”, kaže on.

Rad nacionalnih savjeta nacionalnih manjina finansira se iz budžeta Republike Srbije. Iznos finansijske podrške nacionalnim savjetima, prema Rješenju o raspodjeli godišnje kvote nacionalnim savjetima nacionalnih manjina iz 2018, iznosio je najmanje oko 3,5 miliona dinara odnosno oko 29.000 eura (koliko je obezbijeđeno za grčki nacionalni savjet), a najviše 59,4 miliona dinara odnosno oko 495.000 eura (koliko je opredijeljeno za mađarski nacionalni savjet).