Zašto Balkan više nije na vrhu prioriteta EU?

Mislim da je malo vjerovatno da će Zapadni Balkan u narednih nekoliko godina da zavrijedi mnogo veću pažnju Evropske unije, odnosno, da dobije onu vrstu pažnje koju su imale bivše komunističke zemlje kada su ulazile u Uniju, što je, geopolitički gledano, bilo pitanje broj jedan, kaže u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mihailo Crnobrnja, predsjednik nevladinog Evropskog pokreta u Srbiji.

Zebnje o vjerovatnosti proširenja EU konstantno su prisutne, baš kao i uvjeravanja iz Brisela da je to jedno od današnjih prioritetnih pitanja Evrope.

Posljednje ublažavanje euro optimizma stiglo je iz Zagreba, odakle je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je prisustvovala na predizbornom skupu vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), poručila da Njemačka načelno podržava evroperspektivu Zapadnog Balkana, ali, podvukla je, da moraju biti ispunjeni kriterijumi za pristupanje.

“Sada Balkan nije pitanje broj jedan, ima mnogo drugih problema sa kojima se Evropska unija suočava i zbog toga je smanjena i njena pažnja na ovaj region. Pratim Evropsku uniju dugo – nikad u istoriji nije imala toliko problema odjedanput”, kaže Crnobrnja i prognozira:

“Vjerujem da će proces pristupanja Srbije i drugih zapadnobalkanskih zemalja Evropskoj uniji teći znatno sporije: može se govoriti o deceniji, a ne o pet godina.”

Koliko je ovakva prognoza suprotna i onome što su nedavno u Tirani, iznijeli učesnici samita Procesa Brdo-Brioni, kada su pozvali Evropsku uniju da razmotri proširenje na Zapadni Balkan kao pitanje od geopolitičke važnosti.

Lideri zapadnobalkanske šestorke, Hrvatske, Slovenije i EU razgovarali su o jačanju saradnje u regionu i njegovom približavanju EU.

“Puna integracija zemalja zapadnog Balkana u evropski sistem vrijednosti važan je faktor sveukupne evropske stabilnosti”, naglašeno je u zajedničkoj izjavi usvojenoj na nedavnom samitu, na kojem su pored albanskog predsjednika Iljira Mete, koji je bio domaćin skupa i dvoje kopredsjednika samita, hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović i slovenačkog predsjednika Boruta Pahora, učestvovali predsjednici Srbije Aleksandar Vučić, Kosova Hašim Tači, Crne Gore Milo Đukanović, odlazeći predsjednik Sjeverne Makedonije Đorđe Ivanov i iz BiH predsjedavajući i član Predsjedništva, Milorad Dodik i Šefik Džaferović.

Učesnici Samita u završnoj izjavi naglasili su da zemlje-kandidati moraju ispuniti sve standarde EU, ali su i pozvali Uniju na fleksibilnije i brže odvijanje pregovaračkog procesa.

Proces Brdo-Brioni važan je da bi se zadržala pažnja na regionu, rekla je u Tirani predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović i istakla da EU ne smije napustiti zemlje jugoistočne Evrope. Ona je kazala da će Hrvatska tokom svog predsjedavanja EU u prvoj polovini sljedeće godine staviti pitanje proširenja na jugoistok Evrope visoko na dnevni red, i da će organizovati samit na tu temu.

Manjak interesovanja za region

Predsjednica Hrvatske je, međutim, naglasila da je zabrinuta zbog nedostatka napretka u regionu, ali i nedostatka interesovanja za region u Briselu.

“Kad razgovaram sa kolegama u Briselu, ne samo da vidim kako ne postoji dovoljno poznavanja situacije u jugoistočnoj Evropi nego, nažalost, ni dovoljno zanimanja, a to se odnosi i na javnost u tim zemljama” rekla je Kitarović.

Upozorila je da je stvoren opasan vakuum u jugoistočnoj Evropi, da ljudi gube vjeru da je moguće postići napredak, a da taj vakuum ispunjavaju treće strane, koje nisu uvijek “dobre za region”.

Politički analitičar iz Hrvatske Davor Đenero pojašnjava da je predsjednica Hrvatske mislila prije svega na to da Makedonija ne dobija dovoljno pažnje iz Brisela, iako ispunjava svoje zadatke, za razliku od nekih drugih zemalja-kandidatkinja.

“Zabrinjavajuće će biti ako (Sjeverna) Makedonija u šestom mjesecu ne bi dobila datum početka (pristupnih) pregovora, to bi bio signal da sa Evropskom unijom nešto ozbiljno nije u redu. Dok se čini da će do datuma, ipak, doći uprkos skepticizmu dijela evropskih funkcionera, dotle, zapravo, nema razloga za neke uzbune i za neke velike zabrinutosti. Predsjednica Republike Hrvatske je u pravu kad upozorava na posljedice ovog briselskog ponašanja i njena upozorenja se odnose prije svega na odnos Evrope prema Makedoniji i do neke mjere Crnoj Gori koje izrazito marno izvršavaju svoje obaveze, pogotovo Makedonija, a ne dobivaju ništa zauzvrat”, kaže Đenero.

U pogledu zaostatka Srbije na evropskom putu, Đenero ima sasvim drugačiju ocjenu.

“On ne proizilazi iz nevoljnosti Brisela nego iz činjenice da aktuelnoj administraciji evropeizacija služi samo kao ideološka floskula, a na tome se ne radi ništa. Prakse donošenja odluka se ne prilagođavaju zajedničkim evropskim načelima dobrog upravljanja, spoljna i bezbjednosna politika se ne prilagođavaju zajedničkoj evropskoj spoljnoj i bezbjednosnoj politici i otuda briga Brisela i nekih evropskih zemalja kakva je perspektiva Srbije. Nažalost, pri tom se onda Brisel više bavi Srbijom kao lošim đakom nego dobrim đacima, a pod dobrim đacima prije svega mislim na Makedoniju”, ocjenjuje politički analitičar iz Zagreba Davor Đenero.

Samit u Tirani održan je nekoliko nedjelja uoči evropskih izbora krajem maja, i samita EU početkom juna na kojem bi trebalo da bude donijeta odluka o mogućem formalnom početku pristupnih pregovora EU s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Inicijativu za Proces Brdo-Brioni 2013. godine zajednički su pokrenule Hrvatska i Slovenija, s ciljem da se regionalnom saradnjom i rješavanjem otvorenih pitanja stabilizuju prilike u regionu i ubrza njegovo približavanje EU.