Medicina

Čime se regija vakcinisala u Beogradu

Vakcinacija u Srbiji

Muamer Tanović

Invazija Bosanaca i Hercegovaca, a u velikoj mjeri i Makedonaca, Crnogoraca, pa čak i građana zemalja Evropske unije, koji su ovih dana požurili u Beograd na vakcinaciju protiv COVID-19, proteklog vikenda bila je prva vijest u regiji.

Sporost, anemičnost, nezainteresovanost, nesposobnost…, i ko zna šta još, vlasti u okolnim državama, Srbiju je načinila oazom spasa za sve one koji već dugo čekaju vakcinu koja život znači. I dok gotovo cijela Evropa vapi za vakcinama, vlasti Srbije u proteklih nekoliko dana odlučile su ih ponuditi svima koji se pojave u hali Beogradskog sajma, bez obzira na to odakle dolaze i koliko ih ima.

Zdravstveni stručnjaci složni su da je to bio pun pogodak za obične, epidemijom shrvane ljude naše regije, od kojih bi mnogi vakcine u svojim državama možda dočekali jedino u zagrobnom životu.

Neke polemike otvorila je činjenica da se “slobodna” imunizacija vršila vakcinom britansko-švedske kompanije AstraZeneca, kojoj su pojedine zemlje zatvorile vrata zbog nekoliko desetaka slučajeva pojave tromboze i smrti nakon vakcinacije, uprkos činjenici da niti jedna istraga nije pokazala nikakvu povezanost sa imunizacijom.

Umjesto deset godina, deset mjeseci
To je utvrdila i Evropska agencija za lijekove (EMA), potvrdivši da je korist od vakcinacije mnogo veća od rizika, koji je, uostalom, prisutan kod svakog cjepiva.

“Nismo našli nikakve dokaze koji dovode u sumnju njegov kvalitet. Naučno smo proučili svaki slučaj i zaključili kako su događaji vezani za trombozu rijetki. Štaviše, vakcina vjerovatno smanjuje rizik od tromboze”, rekla je Emer Cooke izvršna direktorica Evropske agencije za ljekove.

Čime se to, dakle, regija požurila vakcinisati i šta oni koji su je primili, mogu očekivati od vakcine?

Vakcina AstraZenece, koja se prodaje pod brendovima Covishield (kao ona koja se ubrizgava u Srbiji) i Vaxzevria, dolazi iz laboratorije čuvenog Univerziteta Oxford u Velikoj Britaniji, koji ju je, za razliku od Pfizera ili Moderne, razvio koristeći tradicionalnu i dokazanu metodu, baziranu na adenovirusu, slično ruskom Sputnjiku V.

Posao koji obično traje desetak godina, u Oxfordu je završen za desetak mjeseci, s tim što su ispoštovani svi najvažniji koraci. Kako je za BBC rekao dr. Mark Toshner, koji je sudjelovao u ispitivanjima, iz procedure je izbačena samo “gomila gluposti”. On je i sam priznao da je zabluda da je za kvalitetno ispitivanje vakcine potrebno 10 godina.

Drugi odgovor na pitanje kako je tako brzo razvijena učinkovita i sigurna vakcina krije se u činjenici da porijeklo vuče iz epidemije ebole i “šmrcavog” nosa šimpanze.

Vodeći se strašnim iskustvom epidemije ebole od 2014. do 2016., oksfordska ekipa stručnjaka je napravila strategiju borbe protiv budućih bolesti i infekcija koje bi mogle svijet zateći nespremnim.

Zaraza šimpanze kao temelj za vakcinu
Oksfordski stručnjaci stvorili su ChAdOx1, ili “šimpanzin (Ch) adenovirus (Ad) Oxford (Ox) 1”, koristeći virus obične prehlade kojim su zarazili šimpanze, a napravili su ga tako da on postane temelj vakcine protiv gotovo bilo koje bolesti. Za ljude je bezopasan.

Adenovirus je izmijenjen tako da je u njegov genetički materijal (DNK ) ubačen gen virusa SARS-CoV-2 za sintezu Spike proteina, koji u našem organizmu djeluje kao antigen i izaziva imunološku reakciju.

Vakcinu utemeljenu na ChAdOx1 dobilo je 330 osoba zaraženih bolestima koje su varirale od gripe, preko zika virusa do raka prostate ili jedne tropske bolesti.

Virus šimpanze može se ponovo modifikovati, ali tako da sadrži genetski obrazac koji će reagovati na način da se imuni sistem obuči za napad na bilo koju prijetnju. Ta je meta poznata kao antigen.

Po informaciji o nastanku virusa u Vuhanu, naučnici iz Oxforda su ga u dvije sedmice identifikovali, a budući da je strategija već bila osmišljena, nisu morali ići od samog početka.

Već u maju, vakcina je bila spremna za masovno testiranje, a rezultati su opravdali očekivanja.

Vakcina je tako, nakon kompletno završenog procesa testiranja, u Velikoj Britaniji odobrena 30. decembra 2020. a vakcinacija u toj zemlji počela je 4. januara. AstraZenecina vakcina tako je postala prva registrovana protiv COVID-19 u zapadnom svijetu.

U tom periodu, dozvolu za domaću upotrebu dobila je i njena indijska varijata Covishield.

Profit u drugom planu
Poslije su uslijedila i odobrenja u Evropskoj uniji i mnogim državama svijeta, dok je zahvaljujući niskoj cijeni i malim logističkim zahtjevima, AstraZenecina vakcina postala i stub mehanizma COVAX, čiji je najveći i najpristupačniji dobavljač. Kompanija tvrdi da je svoj profit stavila u drugi plan, dok je u prvom borba protiv globalnog zla, te da će profit “tražiti u bogatim zemljama kada za to dođe vrijeme”.

Vakcina Covishield, kojom se u Srbiji vakcinisala velika većina stranca, stiže iz Instituta za serum Indije, najvećeg proizvođača vakcina na svijetu. Pravi se po dogovoru sa AstraZenecom, a identičnog je sastava kao ona koja se proizvodi u Velikoj Britaniji i zemljama EU-a, s tim što je namijenjena masovnoj upotrebi u zemljema s nižim prihodima preko mehanizma COVAX Svjetske zdravtvene organizacije (WHO) o ravnopravnom pristupu vakcinama.

Njena prednost u odnosu na vakcine koje se baziraju na mRNA tehnologiji je da se može držati u običnim hladnjacima najmanje šest mjeseci (na temperaturi od dva do osam stepeni Celzija), bez potrebe za smrzavanjem, što joj olakšava transport i skladištenje.

Govoreći o učinkovitosti, kompanija tvrdi da je vakcina 100 posto efikasna u sprječavanju teškog oblika COVID-19, što su potvrdila i kasnija istraživanja.

AstraZeneca tvrdi da bi njena vakcina trebala biti učinkovita i za nove varijante korona virusa.

Koliko oni koji su je primili mogu biti sigurni?

Vakcina je pokazala efikasnost od 76 odsto tri mjeseca nakon primanja jedne doze, što znači 76 od 100 vakcinisanih jednom dozom neće nikako oboljeti.

Ta brojka rezultat je uključivanja 190 osoba koje su oboljele od COVID-19 među 32.449 ispitanika obuhvaćenih kliničkim ispitivanjem vakcine u SAD-u, Peruu i Čileu od kojih je dvije trećine primilo vakcinu AstraZenece, a trećina placebo.

Najmanja efikasnost 62 odsto
Oko petine testiranih su bili iznad 65 godina, a cjepivo je i njih zaštitilo u jednakoj mjeri kao i mlađe ispitanike.

S obzirom na to da je klinička studija pokazala da zaštita ne slabi niti nakon 12 sedmica, te da je efikasnost veća ako se druga doza ubrizga kasnije, interval između prve i druge doze povećan je na tri mjeseca (12 sedmica). S drugom dozom, zaštita raste na 82,4 odsto s intervalom pouzdanosti od 95 odsto od 62,7 do 91,7 posto nakon više od 12 sedmica, dok je istraživanje pokazalo da niko od vakcinisanih u ispitivanjima nije razvio ozbiljniju kliničku sliku, niti je primljen u bolnicu.

Naučna ispitivanja govore da je najmanja efikasnost ove vakcine, zavisno do pojedinačne reakcije, razmaka između doza i ostalih faktora, oko 62 odsto.

Naučnici iz Oxforda zbog ranije osmišljene strategije nisu morali ići od samog početka u razvoju vakcine (EPA)
Ove brojke govore da je AstraZenecina vakcina među najmanje učinkovitim, no, ovdje treba napomenuti da se ispitivanje njene efikasnosti radilo drugačije nego što je bio slučaj sa američkim ispitivanjima vakcina Pfizera i Moderne, rađenih po mRNA tehnologiji, ali i ruskog Sputnjika V, kod kojeg su se testirali samo simtomatski slučajevi, dok je AstraZeneca uzimala briseve svih učesnika studije, pa su stoga brojke o efikasnosti niže.

Stručnjaci su se, stoga, složili, da je nemoguće porediti učinkovitost ovih vakcina, zbog različitosti parametara za mjerenje.

Još jedno istraživanje, koje je proveo Univerzitet u Kaliforniji, pokazuje da je AstraZeneca 90 odsto uspješna protiv svih oblika bolesti kada se prvo daje pola doze, a nakon toga cijela.

Još jedno pitanje koje se postavlja je da li osoba vakcinisana AstraZenecom može biti prenosilac virusa. Studija Univerziteta iz Oxforda provedena na ljudima koji su primili vakcinu kako bi se utvrdilo nose li tragove COVID-19, pokazala je da se broj pozitivnih testova smanjio upola nakon što su dobili dvije doze vakcine. Sudeći prema tome, većina cijepljenih ne širi virus.

Takođe, ova vakcina ne sadrži živi virus SARS-CoV-2 te ne može izazvati bolest COVID-19.

Dalje, ispitivanje sprovedeno kod 345 osoba, koje su preboljele COVID-19, proteklo je bez nuspojava, tako da o neželjenim dejstvima kod njih još nema dokaza.

Ispitivanje kombinacije sa Sputnjikom V
Mada postoje različite procjene, trenutno nije poznato koliko traje imunitet nakon potpune vakcinacije bilo kojim cjepivom, pa tako i AstraZenecinim. Odgovor na to pitanje mogao bi biti poznat nakon završetka kliničkih ispitivanja osoba koje su vakcinisane, a koje se prate još godinu nakon vakcinacije.

Kada su u pitanju bojazni od ozbiljnijih neželjenih dugoročnijih reakcija, Evropska agencija za ljekove tvrdi da nema dokaza da vakcina izaziva sterilitet kod muškaraca i žena, te da ne postoji mehanizam preko kojeg bi ta vakcina to mogla. Studije na životinjama pokazale su da nema indicija da vakcina može ugroziti plodnost, niti da je genotoksična.

Preliminarna istraživanja na životinjama, takođe, nisu pokazala nikakve štetne učinke vakcine tokom trudnoće, no, ti podaci su još uvijek veoma ograničeni, tvrdi EMA.

Mnogo građana zemalja regije je u Srbiji dobilo prvu dozu vakcinu. Premijerka Srbije Ana Brnabić najavila je da će biti obavljena i revakcinacija, no, nadležni iz Srbije nam do objave ovog teksta nisu zvanično odgovorili na upit da li će onima koji su dobili prvu dozu po automatizmu biti osigurana i druga na istom mjestu.

No, sudeći prema pomenutim raspoloživim i naučno potvrđenim podacima, čak i ako je ne bude, vakcinisani jednom dozom će svakako steći kvalitetnu zaštitu.

Ako govorimo o mogućnosti da se revakcinacija obavi nekim drugim, srodnim cjepivom, kakav je Sputnjik V, za sada učinak takve kombinacije nije poznat. Testiranje kombinacije ove dvije vakcine, koje se temelje na istoj tehnologiji (s tim što Sputnjik V koristi različite virusne vektore u dvije doze), počelo je u februaru, a na rezultat ćemo još pričekati.

3

avatar
1000
3
0
0
 
3
AtosSasaAnimus
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Atos
Gost
Atos

Srbija ima preko 1.000.000 revskcinissnih, (primili obije doze,) A vakvinasnih ima mnogo više.
Imaju sve vrste vakcina, a za 25 dana počinju i proizvodnju

Sasa
Gost
Sasa

Nista o tome da je premijerka rekla da vakcini istice rok i da ce baciti 25 000 doza pocetkom aprila.

Animus
Gost
Animus

Trka za zaradom medju korporacijama svijeta…svako oce dio kolaca na trzistu. Boli ih cosak za ljude, oni ce zaraditi milijarde i milijarde, plus njihova farmako mafija, plus banke sa kreditima za unistene ekonomije! Korona je pazljivo isplanirani globalni biznis!!!!

Send this to a friend