Tokom zimskih dana naša koža je izložena raznim negativnim vremenskim uticajima, koji mogu dovesti do njenog isušivanja, pucanja i iritacije. Zbog toga je u zimskom periodu neophodna dodatna i pravilna njega kože kako bismo je održali vlažnom i mekom, kaže za CdM dr Ivana Vučeljić dermatovenerolog u ZU “Tesla Medical“ Berane.
“Jedna od osnovnih funkcija kože jeste njena barijerna uloga, koja sprečava gubitak tečnosti sa površine tijela. Tu barijeru čine masnoće koje formiraju zaštitni lipidni film na površini kože. Hladan zimski vazduh je suv, smanjuje se količina prirodnih masnoća, te sa površine kože isparava veća količina tečnosti. Zimski vjetrovi još dodatno isušuju i oštećuju kožu. Kao rezultat svega toga koža je suva, gruba podložna svrabu, iritaciji, nastanku ekcema”, pojašnjava dr Vučeljić.
Prema njenim riječima, lagane kremaste teksture krajem jeseni trebalo bi zamijeniti težim, masnijim proizvodima koji će spriječiti gubitak vode iz kože.
Naglašava da su losioni, kremovi, puteri i ulja za kožu sa sastojcima koji obnavljaju barijeru (kao što su urea, laktati, hijaluronska kiselina, glicerol, alfa hidroksi kiseline itd.) odličan izbor za njegu tijela.
Isto važi, dodaje, i za kožu lica, samo treba obratiti pažnju da proizvod ne sadrži komedogene sastojke koji mogu izazvati bubuljice.
Ulja koja prijaju koži u ovom periodu su arganovo, ulje žutog noćurka i ši puter.
“Naročito je važno da odaberete hranljive proizvode koje ćete nanijeti na kožu prije odlaska na spavanje. Tada je idealno vrijeme da njegujete i one često zaboravljene djelove tijela, kao što su ruke, stopala i laktovi. Koža na rukama je tanja i osjetljivija od ostalih djelova tijela, ima manje prisutnih lojnih žlezda, često je zimi sklona sušenju, pucanju i nastanku ekcema”, ističe ona.
Dr Vučeljić napominje da je neophodno izbjegavati duži kontakt sa sapunima bez zaštitnih rukavica, obavezno je utopljavanje pri boravku na hladnoći, kao i često nanošenje emolijenasa sa dodatkom glicerola i linoleinske kiseline koji predstavljaju idealne partnere za hladne dane i za suve djelove kože prije odlaska na spavanje.
Ona upozorava da zimski period pogoršava već postojeća hronična oboljenja kože kao što su atopijski i seboroični dermatitis, ekcem, rosacea.
“Crvenilo i prošireni kapilari na licu postaju izrazitiji zbog naglih prelazaka sa hladnog u tople prostorije. Potrebno je na vrijeme obratiti se dermatologu koji će ordinirati terapiju prije nastanka pogoršanja postojećeg oboljenja”, savjetuje dr Vučeljić.
Navodi da piling kože pomaže da se uklone mrtve ćelije se površine i omogućava bolje prodiranje hidratantnih krema.
Doktorka kaže da pilinge treba sprovoditi jedanput nedjeljno.
“Ako je koža već izrazito suva, treba izbjegavati oštre piling maske, tonike na bazi alkohola ili adstrigentne maske koje mogu previše da odstrane zaštitni lipidni sloj na koži. Piling kože lica može biti i profesionalan, kada se obavlja u dermatološkim ordinacijama, a podrazumijeva hemijski piling. Navedenom procedurom se gruba zadebljala koža zamjenjuje novom, podmlađenom kožom, bogatijom kolagenom i elastinom”, pojašnjava sagovornica CdM-a.
Savjetuje da se za tuširanje koristi mlaka voda, izbjegavaju dugotrajne i tople kupke, koje dehidriraju kožu uklanjanjem njenih prirodnih masnoća.
Takođe, dodaje, treba izbjegavati jake, antibakterijske sapune koji dodatno odmašćuju kožu.
Hidratantne kreme i emolijense bi trebalo nanositi odmah nakon tuširanja.
“Usne su izuzetno osjetljive na zimskom i hladnom vremenu, lako se suše i pucaju. Preporučuje se korišćenje balsama za usne više puta u toku dana, čim se pojavi osjećaj suvoće. Uveče prije spavanja poželjno je namazati usne debljim slojem pantenol masti, da bi se održala njihova vlažnost i nježnost. Zimsko sunce u kombinaciji sa refleksijom od snijega, takođe isušuje i oštećuje kožu. Zimi treba nastaviti korišćenje zaštitnog faktora najmanje spf 30, koji štiti od UVA i UVB zračenja”, zaključuje dr Vučeljić.
A.O.
Ja se namažem rakijom