On je bio briljantni naučnik jevrejskog porijekla koji je emigrirao u Ameriku u eri razvitka nuklearne bombe, a ona fatalna zavodnica, špijunka i supruga poznatog vajara, kojeg su nazivali “ruski Rodin”.
Iako su o Albertu Ajnštajnu i njegovo biografiji ispisane knjige, a nedavno je snimljena i mini-serija, zanimljivo je kako je najkontroverzniji upravo privatni život velikog naučnik. Loš otac koji je zapustio i napustio dvojicu sinova iz prvog braka tek je drugoj supruzi, svojoj rođaki Elzi pokazivao nježnost, dok je prvu suprugu, matematičarku Milevu Marić naprasno napustio, ucjenjivao i psihički zlostavljao.
Margarita Vorontsova bila je dijete poznatog advokata i u mladosti se družila s ruskim velikanima. Udala se za perspektivnog, ali i kontroverznog umjetnika Sergeja Konjenkova nakon afere sa kompozitorom Sergejom Rahmanjinovim.
Sa novopečenim suprugom odselila se u Ameriku kada je on dobio posao da napravi Ajnštajnovu bronzanu bistu za Univerzitet Prinston. Tamo su živjeli od 1920. do 1945., a njen posao, navodno, bio je da sakupiti informacije o atomskom programu, a za to joj je ulaznica bio upravo Ajnštajn, koji je bio očaran Ruskinjom.
Fizičaru je 1936. godine preminula supruga Elza, a Ajnštajn je lagano započeo vezu s Margaritom. Zamolio je ljekara da 15 godina mlađoj Margariti savjetuje da zbog zdravlja nekoliko mjeseci godišnje provede u istom gradu gdje je živio i on, kraj jezera Saranac. Za njihovu aferu je sve vrijeme znao i njen suprug, ali ne zna da li mu je zaista bilo svejedno ili je ipak znao da njegova supruga ima zadatak.
“Nedavno sam oprao kosu bez ičije pomoći, ali nisam to baš najbolje uradio. Ja nisam baš tako pažljiv kao ti”, stoji u jednom od devet pisama između Konjenkove i Ajnštajna, koja su nedavno prodata na aukciji u aukcijskoj kući Sotheby’s. Jasno je da je špijunka gajila iskrena osjećanja prema naučniku, ali je takođe bila svjesna da iako Ajnštajn nije radio na projektu “Menhetn”, da mu je bio blizak i od njega se moglo svašta saznati.
Izvjesno je i da je prije svog povratka u Rusiju ljubavniku rekla da je špijunka i da joj život zavisi od toga koliko informacija nabavi Staljinu. Kako bi se pobrinuo za sigurnu budućnost svoje ljubavi, Ajnštajn pristaje da se sastane sa sovjetskim konzulom Pavlom Mihajlovom koji je ujedno bio i glavni čovjek ruske obavještajne službe u Americi.
Iako mu Ajnštajn nije puno toga rekao, fizičar je Margariti u pismima nekoliko puta napomeno kako se “našao s konzulom, i da će sada sve biti u redu”. Bračni par Konjenkov u Rusiju se vratio 1946. godine, početkom izbijanja Hladnog rata. Staljin ih je materijalno zbrinuo, a Albert je Margariti prije odlaska poklonio svoj zlatni sat.
“Ovdje me sve podsjeća na tebe… Svaka sitnica u mojoj pustinjačkoj ćeliji”, pisao joj je Ajnštajn iz Prinstona, a preminuo je samo devet godina nakon njenog odlaska, dok je Margarita umrla 1980. godine.
Ajnštaj je kao ličnost bio bitanga čim je napuštio svoje prvo dijete a ne samo to dvoje iz braka s Milenovom,, ali i ta ista Mileva s kojom je imao svo troje đece, napuštila je zajedno s njim to prvo. I to su dijete bili dobili kao zaostalo dijete, prije vjenčanja, pa su se ‘ladno odrekli. Dakle,: bitange obadvoje! I… Više »
… greška pri kucanju u riječi Mileva… nadam se da je čitaocima bilo jasno da je u pitanju nenamjerna štamparska greška.
Ponovo prepisivačka škola na djelu …Nije “ruski Rodin” nego Roden. Radi se o poznatom francuskom vajaru Ogistu Rodenu.
” a preminuo je samo devet godina nakon njenog odlaska”
Nije se mnogo mučio, siromah!