Sigurno ste na internetu nailazili na fraze za koje niste bili sigurni šta znače. Ljudima je često neprijatno da pitaju za objašnjenje, jer bi se onda ispostavilo kako su kompjuterski nepismeni. Međutim, nije sramota ako ne znate šta znače pojmovi kojima se, razvojem interneta, proširio naš jezik.
Sigurno ste čuli za popularne blogere, koji iznose svoje mišljenje i od toga zarađuju. Takođe, često se javljuju ljudi na internetu sa molbama da ih folujete (following), da se sabskrajbujete (subscribe) na njihov kanal, da se čekirate u njihovom lokalu, a nakon toga od vas traže fidbek (feedback)…
Brojni portali imaju u ćošku ekrana media kit. Mnogi će vam, kada kliknete tu, ponuditi da se prijavite na njihov njuzsleter (newsletter). Ali, šta sve to, u stvari, znači?
Olakšaćemo vam.
Blogovi su internet članci, poput kolumni, u kojima blogeri iznose svoja razmišljanja, stavove i pričaju o raznim temama. Objavljuju se periodično u formi dnevnika.
Ljudi na društvenim mrežama, kao što su Tviter ili Instagram, žarko žele veliki broj pratilaca, stoga često traže da ih neko foluje, tj. zaprati. Nerijetko u te svrhe koriste #followforfollow, #tagforfollowers ili ostale heštegove.
Hešteg (hashtag) je u stvari taraba koju korisnici društvenih mreža upišu prije određenog pojma (primjer #moon) i tako svoj post (objavu) svrstavaju u more objava drugih korisnika koji su iskoristili isti hešteg. Klikom na pojam otvorićete sve objave koje su tagovane njim.
Možda ste pak na kraju neke vesti ili članka uočili tagove, a ne znate čemu služe i da se tako nazivaju. Tagovi u web novinarstvu su riječi, odnosno pojmovi, koji se obično nalaze u redu jedan za drugim, na samom kraju teksta i višestruko su važni za svaki onlajn sadržaj.
Oni predstavljaju spisak najvažnijih pojava i ličnosti pomenutih u tekstu. Kada kliknete na njih, poput heštegova, vas vode ka svim ostalim vijestima koje posjeduju isti tag.
Ukoliko čitate vest na internetu, a neka reč je podvučena ili, recimo, u drugoj boji, u pitanju je hiperlink (hyperlink) ili jednostavno link. Baš kao i kod heštega, klikom na link će vam se otvoriti novi sajt sa dodatnim informacijama vezanim za taj pojam.
Kada neko traži da se čekirate (check in) sa određenog mjesta, on u stvari želi da na nekoj društvenoj mreži objavite gdje se tačno nalazite. Brojni lokali to koriste kao vid reklame.
Moguće je da će vam poslije čekiranja zatražiti i da podijelite svoje impresije. To podrazumijeva da, ukoliko želite, ocijenite mjesto brojem zvjezdica (1-5) i tako prenesete svoj utisak potencijalnim budućim posjetiocima.
Media kit nekog portala je zapravo skup informacija o njemu: ko ga čini, kad je nastao, koja je njegova svrha… I ono pomaže portalu da održi odnos sa javnošću.
Ukoliko dobijete ponudu da se prijavite na njuzsleter (newsletter), portal u stvari nudi da vas putem mejla obavještava o novim vijestima, informacijama, ponudama…
Dan bez muzike je većini ljudi potpuno nezamisliv. Svako ima svoje omiljene izvođače, a zahvaljujući internetu, uz pomoć nekoliko klikova možemo se upoznati i sa nekim novim.
Slušanje muzike današ najčešće povezujemo sa Jutjubom (Youtube), a tamo nailazimo na pojam sabskrajbovanja. Iako u bukvalnom prevodu znači pretplatiti se, na ovom sajtu znači zapratiti određeni kanal čije će nam se objave prikazivati na početnoj stranici.
Sa druge strane, na internetu postoji i plaćeno sabskrajbovanje, kada za određeni sadržaj, koji dobijate, plaćate određenu cijenu.
A šta, u stvari, misli vaš omiljeni muzičar kada kaže da će se sa njegovog koncerta puštati lajvstrim (livestream)? Zapravo, poručuje vam da ćete, iako možda nećete prisustvovati koncertu, uz pomoć određene društvene mreže moći da ispratite šta se tamo dešava, uz uživo video prenos.
Ukoliko ste filmofil, sigurno ste na internetu nailazili na preporuke i najave novih ekranizovanih ostvarenja. Kada pročitate da je osvanuo novi tizer, to znači da producenti najavljuju film koji još uvijek nije snimljen, ali kada je u pitanju trejler (trailer), onda je riječ o filmu koji je spreman za emitovanje.
Takođe, tizer (teaser) se koristi i u web novinarstvu, a označava vrlo malo teksta kojim web novinari informišu i privlače čitaoca.
Web svijet je svakako sve značajniji i normalno je da početnici ne mogu odmah u njemu da se savršeno snađu. Ne samo što je sam pristup webu drugačij, nego se tu govori drugim, ili bolje rečeno – nadograđenim jezikom. Ipak, prednosti koje nam nudi internet su neosporne, ukoliko znamo da ih iskoristimo na pravi način.
Jedino dobro ovdje je što priznaje da je brzinski. A što je brzo to je i kuso. Površno. Ne kaže se folujete nego foloujete ni hiperlink nego hajperlink, ako već hoćeš da transkrajbuješ sa engleskog na crnogorski….
Zanimljivo… ovaj članak moram da sejvnem 🙂