Zanimljivosti

Kakvu državu su željeli Jugosloveni?

Foto: Profimedia

Tog februara 1989. Jugosloveni su dali svoj sud o tome kakva treba da bude zemlja u kojoj žive, opredijeljivali su se za politički koncept, ali i izrazili mišljenje kakva bi po okruženju i odnosu prema građanima država trebala da bude.

Najveći broj Jugoslovena je želio da njihova zemlja ne liči ni na koju drugu izuzev na samu sebe. Za takvo mišljenje se u ispitivanju javnog mnjenja opredijelilo 43 odsto anketiranih u šest republika, što je gotovo polovina.

Jugosloveni su se još izjasnili za Švedsku (deset odsto, “zato jer se u njoj dobro živi”, odnosno ne zbog političkog sistema, već zbog socijalističkog odnosa prema čovjeku). Za Švajcarsku gotovo sedam odsto, a tipičan odgovor je: “zato što se u njoj ne ratuje”.

U akneti se našao i Sovjetski Savez sa šest odsto, a za Francusku i Njemačku se opredijelilo po četiri odsto.

Zanimljiva je i indikativna analiza opredjeljenja po republikama.

Za Jugoslaviju se opredijelilo najviše Makedonaca (šezdeset odsto), svaki drugi stanovnik Bosne i Hercegovine i četrdeset odsto stanovništva Crne Gore, Hrvatske i Srbije, dok je Jugoslavija najmanje glasova (trideset odsto) dobila u Sloveniji.

Po učestalosti opredjeljivanja odmah iza ovoga slijedi izjašnjavanje svakog četvrtog Slovenca da “Jugoslavija treba da liči na bilo koju razvijenu zemlju”, te i svakog petog Crnogorca koji su za to da zemlja liči na Sovjetski Savez.

Koliko god da su Jugosloveni privrženi svojoj zemlji ili njenoj izuzetnosti, (što im se godinama pripovijedalo) još više su odani samoupravnom modelu koji se u njoj gradi.

Čak 69 odsto od ukupnog broja ispitanih je tada glasalo za samoupravjanje parlamentarnog tipa (trideset odsto) i realan socijalizam (sedam odsto).

Samoupravnom socijalizmu su najviše glasova dali Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija (po 85 odsto), zatim i Srbija (sedamdeset odsto) pa u Soveniji (pedeset odsto).

Najmanje su za samoupravljanje (samo četrdeset odsto glasova) u Hrvatskoj.

Za buržoasku demokratiju kao najbolji mogući sistem za Jugoslaviju glasalo je trideset odsto Slovenaca, svaki peti anketirani u Hrvatskoj i petnaest odsto u Srbiji.

Isto toliko glasova je u Srbiji dobio i realni socijalizam, pa je samo tu uspostavljena neka ravnoteža zapadne i istočne opcije.

Za realni socijalizam izjasnili su se i svaki deseti Crnogorac i Makedonac.

Iz Hrvatse je svaki peti anketirani odgovorio da bi za Jugoslaviju najbolje bilo “nešto treće”.

Zanimljivo je kao kuriozitet primijetiti da je samo u Hrvatskoj bilo onih koji su glasali za diktaturu (pet odsto) i samo u Sloveniji isto toliko onih koji su glasali za monarhiju.

Jugosloveni su, čini se više okrenuti svojoj zemlji nego ona njima. Svako ko se bavi politikom zna kakav kapital mogu da predstavljaju takva patriotska okrenutost zemlji i proklamovanom sistemu, čak i kad su oni zbog duboke i iscrpljujuće krize, pod velikim znakom pitanja.

Ali politika koja je zemlju i dovela u krizu zato što su građani za nju predstavljali “mrtve duše” vjerovatno ni taj “mrtvi kapital” neće znati da iskoristi, prenijeto je u Jugopapiru.

Send this to a friend