Kotor ne traži od države da zabrani gradnju u tom gradu

Starom gradu Kotoru i području zaliva već određeni period prijeti brisanje statusa UNESCO, a Opština i država će, koja je spremila i Akcioni plan, učiniti sve da ga zadrže na listi zaštićene svjetske prirodne i kulturne baštine, pišu Dnevne novine. Predsjednik opštine Vladimir Jokić naglašava da Kotor “nije zatražio od države Crne Gore da zabrani gradnju u Kotoru”.

Od 1979. godine kada je prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora upisano na UNESCO listu svjetske baštine zbog izuzetnuh univerzalnih vrijednosti koje se ogledaju u harmoničnom odnosu između graditeljskog nasljeđa i prirodnog okruženja, stanje u toj oblasti se značajno promijenilo, do te mjere da je Vlada Crne Gore nedavno donijela odluku da se u Kotoru obustavi gradnja na šest mjeseci zbog najave UNESKO-a da će se taj grad brisati sa liste svjetske kulturne baštine ukoliko se ne spriječi devastacija prostora.

Ministar kulture Janko Ljumović je saopštio da je to metodologija koja je direktno sadržana u odlukama Komiteta UNESCO u Istanbulu 2016. godine, koji je pretočen u Vladin Akcioni plan, a sve u funkciji i namjeri da Kotor ostane na listi zaštite UNESCO-a.

Ministar održivog razvoji a i turizma Pavle Radulović je kazao da su odlučili da zaustave gradnju, odnosno izdavanje novih građevinskih dozvola na šest mjeseci, da bi dobili dugoročni benefit, ističući da je potrebno pronaći rješenje, kako bi izašli pred ljude iz UNESCO-a, i saopštili im da Kotor ostane na njihovoj listi.

“Vjerujemo da to Kotor zaslužuje. Planovi su stavljeni van snage dok se ne donese integralni plan”, kazao je Radulović.

Ljumović i Radulović su pozvali predsjednika Opštine Kotor Vladimira Jokića na razgovor.

Međutim, za Jokića ovakva odluka Vlade Crne Gore predstavlja vid političkog pritiska na novu lokalnu upravu u Kotoru.

On je za DN kazao da UNESCO nijednom jedinom riječju u svojoj odluci iz Istanbula vezanoj za Kotor nije zatražio od države Crne Gore da zabrani gradnju u Kotoru.

“Da je u pitanju politički pritisak najbolje govori činjenica da je u nacrtu odluke Komiteta za svjetsku baštinu iz 2014. godine prije samita u Dohi UNESCO od Crne Gore za područje Kotora tražio da ‘obustavi gradnju ili infrastruktirne projekte do trenutka kada se potrebna sredstva planiranja i upravljanja ne završe i primjene u praksi’ U Odluci donijetoj na 38. sjednici u Dohi ova stavka je nakon lobiranja državne delegacije uklonjena sa liste zahtjeva. Nakon što je uklonjena iz nacrta i izostavljena u odluci nakon 38. sjednice iz 2014. godine zabrana gradnje nije pomenuta ni u jednom kasnijem nacrtu, niti odluci iz 2015. i 2016. godine, u kojima je ponovljen zahtjev da se izradi HIA studija”, kaže Jokić.

On je najavio da će lokalna vlast u Kotoru u narednom periodu formirati tijelo koje će kritički sagledati državnu i lokalnu plansku dokumentaciju, prezentovati potrebe za izmjene tih dokumenata, načine njihovih revizija, izrade programskih zadataka i procesa koje treba da prate ovako kompleksni zadatak.

“Ozbiljna planska dokumenta, koja će se zasnivati kako na zaštiti kulturnih dobara, tako i na potrebama razvoja grada, predstavljaju najbolji način zaštite od devastacije prostora”, kaže Jokić.

On je ponovio da će se komunikacija sa ministarstvima odvijati na zvaničnom nivou, razmjenom formalnih dopisa, te da insistiraju da direktorka Zavoda za zaštitu spomenika Crne Gore Anastazija Miranović bude smijenjena, kao i da ministar Ljumović postupi po podnijetoj prijavi kao nadležni drugostepeni organ, a tiče se gradnje na Turskom rtu.

“Kotorska uprava će svoje preostale obaveze iz akcionog plana Vlade, iako ga smatramo neozbiljnim dokumentom, ispuniti, dok ćemo u okviru novoosnovane komisije preduzeti ozbiljne korake koji će vjerujemo u budućnosti značiti dijelovanje koje će dovesti do toga da prostor Kotora bude očuvan”, poručio je Jokić.

Iz Društva prijatelja bokeške baštine, čiji osnivači su stručnjaci iz oblasti zaštite kulturne baštine Boke, podsjećaju da UNESCOov Komitet za Svjetsku baštinu kroz odluke koje donosi još od 2003. upozorava na rizik koji prekomjerna i nekontrolisana urbanizacija mogu imati na izuzetnu univerzalnu vrijednost područja Kotora.

“UNESCO-ov Komitet za Svjetsku baštinu je 2013. godine preporučio Crnoj Gori da razmotri preimenovanje cijelog područja kao kulturni pejzaž, ali do toga nije došlo. Na zasijedanju Komiteta za Svjetsku baštinu u Dohi 2014. godine nacrt odluka je bio da se zaustave svi građevinski i infrastrukturni razvojni projekti dok se ne donesu adekvatni mehanizmi za planiranje i upravljanje. Nakon lobiranja crnogorske delegacije (u kojoj su bile Anastazija Miranović i Sanja Lješković) odluke su ublažene i preformulisane tako da se ‘podstiče kontrolisana realizacija gradnje u Morinju, Kostanjici i Glavatima, i zahtijeva se izrada Procjene uticaja na baštinu (HIA) za ta područja'”, kažu iz ovog Društva.

Ističu da se na zasijedanju Komiteta za Svjetsku baštinu, u Istanbulu 2016. godine, zahtijevalo da je potrebno da se uradi Procjena uticaja na baštinu koja vbi bila sveobuhvatna za cijelo područje, za most na Verigama i saobraćajna rješenja i za Glavate.

“Komitet preporučuje Crnoj Gori da je neophodno uspostaviti adekvatan sistem zaštite Područja (što znači da moramo imati: kao polazište relevantne stručne studije zaštite, zatim prostorne planove koji poštuju izuzetne univerzalne vrijednosti i adekvatno upravljanje, kroz menadžment plan”, kažu iz ovog Društva, koje je još ranije upozoravalo na stanje prirodnog i graditeljskog nasljeđa.

Članovi ovog društva su arhitekte Marija Nikolić, Aleksandra Kapetanović, Katarina Nikolić, konzeravtor restaurator Jasminka Grgurević, arhelog Slobodan Bobo Mitrović i matematičar i fotograf dr Stevan Kordić.