Novović tvrdi: Nijesmo plagirali Hrvate

Načelnik Odsjeka za istraživanje i razvoj obrazovnog sistema u Zavodu za školstvo Radoje Novović demantuje optužbe da su prepisali program za fizičko vaspitanje od Hrvata, piše Pobjeda.

Nijesu, kategoričan je on, htjeli da prisvoje nešto ,,što je tuđe“.

Istakao je  da u programu fizičkog vaspitanja ima dosta podudarnosti sa hrvatskim kurikulumom, koji nije zaživio, ali da je u ovom slučaju problem nastao zbog „tehničkog propusta”. Na sajtu je objavljen, prema njegovim riječima, program koji nije finalni, zbog čega nije navedena literatura koja je tom prilikom korišćena.

„Nije tehnički sređen i treba da se lektoriše. Zbog brzine implementacije novih predmetnih programa koji su nedavno usvojeni i zbog godišnjih odmora nijesmo stigli da to sve sredimo, pa je ispušten taj detalj.  Nije navedeno da je od literature kao izvor korišćen prijedlog hrvatskog kurikuluma za tu oblast, za fizičko“,  rekao je on, dodajući da mogu zbog toga da se izvine kolegama iz Hrvatske.

Na sajtu će, kako je pojasnio, postaviti konačnu verziju programa nakon što se objavi u Službenom listu.

„Kada će to tačno biti, ne znam precizno“,  kazao je Novović. Ponovio je da ni u kom slučaju nijesu prepisivali od Hrvata.

Reforma je, kazao je, ,,naš proizvod”. U ovom poslu su, kaže, između ostalih proučavali i iskustva iz Hrvatske koja su jako dobra.

„I tu moramo da skinemo kapu, jer je jako dobro urađen (program)“,  kazao je on.

Novović je istakao i da smo dosta kompatibilni po obrazovnom sistemu sa Slovencima, i po predmetnim programima i metodološkom okviru. U pojedinim predmetima, prema njegovim riječima, moguće je da se zapaze neke slučajne podudarnosti.

Reakcija

O ovom slučaju juče se zvanično oglasila i ustanova u kojoj radi Novović. Iz Zavoda za školstvo ponovili su da iz tehničkih razloga, odnosno greškom, na sajtu nije okačena finalna verzija spornog programa. Crnogorski metodološki okvir za izradu i unapređenje predmetnih programa, podsjećaju, baziran je prvenstveno na ,,našem prethodnom metodološkom okviru iz 2009. godine”. Taj sistem je, dodaju, kompatibilan sa slovenačkim obrazovnim sistemom.

„Jako cijenimo ono što je u Hrvatskoj urađeno na ovom polju, te naše nadležne službe bez sumnje koriste i iščitavaju sve ono za šta smatraju da je dobra praksa koja je primjenjiva u našim uslovima. Stoga je kod predmetnih programa moguće da se pojave umjerene identičnosti. Ono gdje identičnost jeste velika jeste fizičko vaspitanje“,  saopštili su oni.

Pripremajući se za izradu programa fizičkog vaspitanja, tražili su, kako pojašnjavaju, uzore iz zemalja u okruženju. Pojašnjavaju da su u izradi korišćeni: predmetni program fizičko vaspitanje Crne Gore iz 2011. godine, prijedlog Nacionalnog kurikuluma nastavnog predmeta tjelesna i zdravstvena kultura Hrvatske iz 2016. godine i Učni načrt športna vzgoja Slovenije iz 2011. godine.

„Našim potrebama i mogućnostima najviše je odgovarao model koji je urađen u Hrvatskoj, pa smo ga u značajnoj mjeri koristili i prilagodili našim uslovima“,  kazali su oni.

Obrazložili su i da u tom programu pojam literatura (koji je naveden na kraju dokumenta) ne odnosi se na onu koja je korišćena u izradi ovog programa, već da je riječ o predloženoj literaturi koju nastavnici mogu da koriste u izvođenju nastave. Istakli su i da je u finalnoj verziji dokumenta na kraju navedena korišćena literatura.

„Autentičnost napora u obrazovanju ne isključuje opserviranje najkvalitetnijih iskustava drugih s ciljem realizacije punih potencijala sve djece“,  istakli su u saopštenju.

Backović

Akademik Slobodan Backović, koji obavlja funkciju predsjednika Odbora za obrazovanje Crnogorske akademije nauka i umjetnosti, kaže da je u ovom momentu nezahvalno komentarisati slučaj kurikuluma. On je za Pobjedu rekao da su i u prethodnim reformskim procesima važna bila iskustva, posebno iz regiona. Usvajali smo, podsjeća on, mnoge dobre prakse.

„Bila je velika energija značajnog broja nastavnika i direktora koji su doprinijeli kvalitetu promjena. Posebno je važan bio stalni dijalog sa obrazovnim stručnjacima iz regiona i svijeta. U tom procesu smo svi naučili i bila je stvorena jaka motivacija za promjene“,  rekao je on. Kurikulumi koji su, kaže, bili planirani u Hrvatskoj i broj uključenih stručnjaka i nastavnika zaista su za poštovanje. Kaže da mu je žao što, za sada, nijesu uspjeli.

„Mogli smo sa njima imati direktan dijalog o našim namjerama i našem metodološkom okviru za nove programe“,  rekao je Backović.

Vijest da su crnogorski stručnjaci prepisali program za fizičko vaspitanje od Hrvatajuče je obišla region, ali su iz Zavoda za školstvo demantovali tu informaciju, tvrdeći da nijesu plagirali dokument, već, kažu, samo zbog „tehničkog propusta” nijesu pomenuli hrvatsku literaturu kao izvor podataka.