Upozorenje struke: Velje brdo i Mareza u potencijalnom konfliktu

Preliminarna hidrogeološka studija pokazuje da šire područje Podgorice ima značajan potencijal za nova izvorišta vode, ali urbanizacija i imovinsko-pravni odnosi ostaju velike prepreke za njihovu realizaciju.

Intenzivan razvoj glavnog grada Crne Gore sve snažnije pritiska postojeći vodovodni sistem, zbog čega se pitanje novih izvorišta nameće kao strateški prioritet. Upravo na to ukazuju nalazi dokumenta „Preliminarna hidrogeološka studija o mogućem uticaju izgradnje naselja Velje brdo na izvorište Mareza“, izrađenog u aprilu 2026. godine, čiji je autor Maksim Matović, dipl. inž. geologije, uz saradnice Marinu Međedović, Anu Vojinović i Milicu Popović, takođe diplomirane inženjerke geologije.

Kako se navodi u dokumentu, usljed intenzivnog urbanog, demografskog i privrednog razvoja Podgorice, evidentan je kontinuirani porast potreba za vodom za javno vodosnabdijevanje, što dodatno opterećuje postojeća izvorišta Mareza, Zagorič i Ćemovsko polje.

Istovremeno, projekcije buduće potrošnje i klimatski izazovi jasno ukazuju da postojeći kapaciteti neće biti dovoljni.

Glavni potencijal za rješenje problema leži ispod površine. Studija ističe da izdan Zetske ravnice predstavlja najbogatije ležište podzemnih voda u državi.

Dio tih voda već se koristi i to za gradsko vodosnabdijevanje, ali i za potrebe poljoprivrede, posebno kompanije Plantaže 13. jul.

Ipak, autori naglašavaju da su stvarne rezerve znatno veće.

„Smatra se da su eksploatacione rezerve zbijene izdani Zetske ravnice mnogo veće od količine vode koja se eksploatiše”, piše u studiji.

Drugim riječima, prostora za nova izvorišta ima ali njihova realizacija nije jednostavna.

Analizom satelitskih snimaka i terenskih karakteristika izdvojene su četiri lokacije koje nijesu značajno zahvaćene urbanizacijom: Sadine, Vladišta (desna obala Morače između Smokovca i Duklje), Krnjevine (lijeva obala Morače) i Park-šuma Šumica.

Sve četiri lokacije su u studiji ocijenjene kao hidrogeološki pogodne za eksploataciju podzemnih voda putem bunara.

Sadine: Najveći prostor, ali privatno vlasništvo

Područje Sadina izdvojeno je kao najveća neurbanizovana zona u blizini grada. Debljina izdani procjenjuje se na preko 30 metara, uz dobre filtracione karakteristike tla.

Studija ukazuje i na povoljne uslove zaštite.

„Pretpostavljeni pravac cirkulacije podzemnih voda je povoljan sa aspekta zaštite podzemnih voda odnosno mogućnosti formiranja zona sanitarne zaštite”, ističe se u u studiji.

Ipak, najznačajniji problem su imovinsko – pravni odnosi, jer je riječ o velikom broju privatnih parcela.

Vladišta i Krnjevine: Potencijal uz Moraču

Lokacije uz Morača imaju slične karakteristike, a riječ je o riječnim terasama sa debelim slojevima vodopropusnih sedimenata.

Posebno je značajno što se ove zone prirodno prihranjuju vodama Morače, što dodatno povećava njihov kapacitet.

Međutim, izazovi su dvostruki, i to su privatno vlasništvo nad zemljištem udaljenost od postojeće vodovodne mreže

Šumica: Voda u srcu grada

Za razliku od ostalih lokacija, park-šuma Šumica nalazi se u užem gradskom jezgru, južno od Bloka 5.

Njena najveća prednost je što je zemljište u državnom vlasništvu, što značajno pojednostavljuje eventualnu realizaciju projekta.

Studija navodi da bi formiranje zona sanitarne zaštite bilo izvodljivo bez većih ograničenja za građane.

„Parkovske površine koje budu obuhvaćene zonom II mogle bi nesmetano da se koriste za rekreaciju”, napominje se u studiji.

Takođe, dodatni plus je razvijena kanalizaciona infrastruktura u okolini, što smanjuje rizik od zagađenja.

Sanitarne zone

Bez obzira na potencijal, sve lokacije suočavaju se sa jednim zajedničkim problemom, odnosno, uspostavljanjem zona sanitarne zaštite.

Važeći propisi zahtijevaju stroge mjere, uključujući zabranu pristupa u najužoj zoni i ograničenja u korišćenju prostora u širem pojasu.

U urbanizovanim sredinama, gdje su česte septičke jame i neplanska gradnja, ovo predstavlja ozbiljan izazov.

U Studiji je naglašeno da je riječ o preliminarnoj analizi i da su za konačne odluke neophodna detaljna istraživanja.

„U daljim fazama istraživanja potrebno je izvesti detaljna hidrogeološka istraživanja u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima”, piše u studiji.

Drugim riječima, Podgorica ima potencijal da dugoročno riješi pitanje vodosnabdijevanja, ali će realizacija zavisiti od kombinacije nauke, planiranja i političke volje.

Aleksandra Obradović