Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa podnosi tužbu protiv Bratić: Tražiće da plati štetu

Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore nakon Nove godine podnijeće tužbu protiv bivše ministarke Vesne Bratić tražeći da plati odštetu zbog donešenih presuda u korist smijenjenih direktora škola, prenosi Pobjeda.

Upitani hoće li podnijeti tužbu protiv još nekog u resornom ministarstvu, zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Bojana Ćirović kaže za Pobjedu da je Bratić kao odgovorno lice i starješina potpisala takve odluke koje su prouzrokovale štetu. Tražiće od nje iznos koji je isplaćen za pravosnažne presude u posljednjih pola godine. Tu neće biti kraj tako koncipiranim tužbama. Podnosiće ih i u narednom periodu, kako budu dospijevali iznosi. Ćirović nije mogla da precizira koju sumu sada Bratić treba da plati, jer čekaju da im trezor pošalje podatak.

Ministarstvo prosvjete saopštilo je da će šteta po budžet po osnovu svih okončanih postupaka koje protiv države vode smijenjeni direktori obrazovnih ustanova dostići oko 300.000 eura. Tražili su zato da se u postojećim postupcima smanje troškovi na način da se priznaju tužbeni zahtjevi u kojima teče parnica, što je Vlada na kraju i usvojila.

Predočen je podatak da je 150 direktora podnijelo tužbu zato što smatraju da ih je prethodna ministarka Vesna Bratić prošle godine smijenila nezakonito. Trenutno se vodi 140 sudskih postupaka. Donešeno je više od 60 prvostepenih presuda u korist razriješenih direktora i deset je pravosnažnih, izvršnih presuda. Procjenjuje se da ukupno ti troškovi postupaka iznose oko 50.000, te da bi dodatno imali eventualni trošak izvršenja pravosnažnih presuda na oko 25.000.

Ministarstvo je tražilo da se zaduži zaštitnik imovinsko- pravnih inetresa Crne Gore da u postupcima koji se vode pred sudovima prvog stepana postupi sa već uspostavljenom sudskom praksom, racionalizuje te sporove i da se smanje troškovi.

Dvije krivične protiv Bratić

Za vikend je objelodanjeno da je Centar za građansko obrazovanje podnio Specijalnom državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv bivšeg rukovodstva Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta na čelu sa Vesnom Bratić, zbog organizovane zloupotrebe službenog položaja.

“Šteta je nastala na osnovu postupanja tadašnjeg rukovodstva MPNKS koje je sprovelo nezapamćen proces masovnog razrješenja direktora javnih ustanova obrazovanja i vaspitanja, a što je rezultiralo sa preko 150 tužbi tih direktora kao oštećenih lica”, saopštili su oni.

Još u oktobru je advokat Mihailo Volkov, koji je pravni zastupnik 107 direktora, SDT-u podnio krivičnu prijavu protiv Bratić zbog sumnje da je počinila krivično djelo zlupotreba službenog položaja. Čekamo od SDT da nam odgovore na pitanja u kojoj je fazi taj predmet. Volkov je rekao Pobjedi da podržava stav zaštitnika imovinsko- pravnih interesa, koji je najavio tužbu zbog naplate štete, jer se, smatra on, time ispunjava uloga zaštitnika, njegovo postojanje u pravnom sistemu.

On je kazao da mu je kao pravniku bilo jasno da ta rješenja ne mogu ostati na snazi i da u takvom djelovanju ministarke ima elemenata krivične odgovornosti.

Volkov je ranije u više navrata komentarisao da se mora pokrenuti postupak protiv Bratić kako bi odgovarala zbog pričinjene štete i da to bude nauk budućim ministrima koji će obavljati ovu funkciju. Smatra da kada se desi da neko ko se bahati sa pozicije vlasti, da treba da vrati u budžet određenu sumu novca, da dobar dio života posveti plaćanju svoje greške, onda će se u narednom periodu zapitati kako se vrši vlast.

Volkov je u prijavi naveo da smjena svih direktora u jednom danu sa istim razlogom nije mogla biti rezultat neznanja Vesne Bratić ili nepoznavanje predmetne materije jer je bila okružena saradnicima koji i te kako dobro poznaju pravnu materiju i samu predmetnu pravnu stvar.

“Pa tako i njen najbliži saradnik – državni sekretar, koji je po saznanjima podnosilaca krivične prijave neposredno učestvovao u realizaciji donošenja ovakvih rješenja je bivši advokat. Sve ovo govori u prilog činjenici i da je donošenje tolikog broja ovakvih rješenja, uz način kako su donijeta, rezultat direktnog umišljaja od strane prijavljene”, naveo je Volkov.

U procesu smjenjivanja direktora resor ministarke Bratić je počinio brojne sporne poteze. Bratić je tada potpisala rješenje kojim je smijenila dužnosti direktoricu koja je – preminula.

Javnost je kritikovala što su direktorima i direktoricama poslali cirkularna rješenja putem pošte. Direktori su oštro reagovali. Poručivali su tadašnjoj ministarki da ih optužuje nepravedno, da nije mogla ništa sporno da im pronađe u radu.

Nije bilo depolitizacije

Ranije je ministar Miomir Vojinović Pobjedi saopštio da su tražili saradnju sa zaštitnikom imovine Crne Gore, koji zastupa državu u imovinsko-pravnim sporovima, a sve da bi smanjili evidentne velike troškove koji ih očekuju. Vojinović je tada najavio i da kontroliše rad novih direktora, te da je nekoliko njih smijenio sa tih funkcija.

Ministarka Bratić poručivala je za svog mandata da su smjene nužne kako bi se depolitizovao školski sistem. Ubjeđivala je javnost da više neće biti potrebna partijska knjižica kao uslov da neko bude na direktorskoj funkciji.

Pojedini poslanici opozicije su u Skupštini javnosti predočili dokaze da su nova direktorska mjesta dijeljena po dubini, između partija. Objelodanili su tabelu gdje je sve to urađeno po Dontovoj formuli, te su je time demantovali.