Psovanje se možda smatra nepristojnim i vulgarnim, ali nova dvodjelna studija otkriva da osobe koje koriste nepristojan vokabular krasi jedna pozitivna osobina, a to je poštenje. Prema ovom istraživanju, ljudi su skloni da psuju da bi se bolje izrazili, a ne da bi naudili drugima, i što pojedinac više psuje, to je pošteniji.
Istraživači su otkrili da lažovi u svom govoru koriste negativne riječi i zamjenice u trećem licu umjesto „ja“ ili „mi“, dok su čestiti pojedinci, s druge strane, više skloni da upotrebljavaju skaredne izraze. Naučnici to objašnjavaju time što psovka često služi za to da bi čovjek izrazio svoja osjećanja, na primjer gnijev ili frustraciju, a oni koji to redovno čine pošteniji su i iskreniji prema sebi i drugima.
„Zaključili smo da postoji veoma čvrsta pozitivna veza između vulgarnosti i čestitosti, i da ta veza zapažena na pojedinačnom nivou postoji i na društvenom nivou“, naglašava se u studiji.
Tim međunarodnih istraživača upitao je grupu od 276 dobrovoljaca kakve su njihove navike kad je riječ o psovanju i koliko su pošteni i iskreni u različitim situacijama. Osim toga, analizirali su statuse više od 73.000 korisnika Fejsbuka, ocjenjujući njihovo poštenje i upotrebu skarednih riječi. U drugoj studiji isti tim je koristio prethodne podatke da bi uporedio nivoe integriteta različitih američkih država s tim koliko ljudi često psuju. Svi eksperimenti su imali isti rezultat: čestitost i psovanje bili su u čvrstoj vezi.
Ranije istraživanje je pokazalo da je psovanje možda odraz veće inteligencije pojedinca. U studiji iz 2016. godine istraživači su zaključili da osobe s višim koeficijentom verbalne inteligencije češće psuju.
„Korišćenje ‘zabranjenih’ riječi ili psovki u pozitivnoj je korelaciji sa elokvencijom. Ljudi sa ‘zdravim’ repertoarom psovki ujedno imaju bogatiji rječnik generalno gledano“, izjavio je doktor Timoti Džej s Departmana za psihologiju Masačusetskog koledža liberalnih umjetnosti.
