Srebrenica: 22 godine od genocida

Danas se obilježavaju 22 godine od kada su snage Vojske Republike Srpske 11. jula 1995. ušle u Srebrenicu i potom ubile oko 8.000 ljudi.

Obilježavanje godišnjice u Memorijalnom centru Potočarima počinje u 11 sati i 30 minuta intoniranjem himne BiH i obraćanjem zvanica. Nakon toga će se odavati počast žrtvama i polagati cvijeće, a slijedi vjerski dio programa i ukop posmrtnih ostataka 71 srebreničke žrtve, među kojima je i sedam maloljetnika.

Najmlađa žrtva koja će biti ukupana u Potočarima je petnaestogodišnji Damir (Kemal) Suljić čiji posmrtni ostaci su pronađeni u bratunačkoj masovnoj grobnici Blječeva, a najstarija Alija (Huso) Salihović, rođen 1923. godine.

Njegovi posmrti ostaci su pronađeni u masovnim grobnicama Zeleni Jadar i Pusmulići.

U mezarju Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari do sada su smiraj pronašle 6.504 žrtve genocida, a traga se za još približno hiljadu.

“Degutantno je i žalosno negirati genocid u Srebrenici, jer demantirati istinu, odnosno da je to bio genocid, nije u korist ni budućih ni starijih generacija”, poručio je sinoć u izjavi za TV1 šef Misije OCSE-a u BiH Jonathan Moore.

On će danas prisustvovati komemoraciji u Memorijalnom centru u Potočarima.

Iz Srbije niko od zvaničnika

Dvije godine nakon napada na tadašnjeg srpskog premijera Aleksandra Vučića u Potočarima, Srbija nema zvaničnog predstavnika na komemoraciji, piše b92.

Prošle godine, nakon nove uvertire sačinjene od prepucavanja i zatezanja odnosa između Srbije i BiH, iz Srebrenice je stigla poruka da srpski državni vrh ipak više nije poželjan u Memorijalnom centru.

Zvanični Beograd je poručio da “razumije poruku”, a to je podvukao sadašnji predsjednik Vučić prošle večeri – rekao je da “Srbija nije dobila pozivnicu”, pa su umjesto premijerke Ane Brnabić ili predsjednika Vučića, u Potočarima predstavnici opozicije – prethodnih dana je tamo bio lider pokreta PSG Saša Janković, a žrtvama će se ponovo pokloniti i lider LDP Čedomir Jovanović.

Holandija djelimično odgovorna

Podsjetimo, Apelaciono vijeće holandskog suda je prije petnaestak dana potvrdilo da Holandija snosi djelimičnu odgovornost za smrt 300 muslimana u Srebrenici.

Haški apelacioni sud presudio je da su ti muškarci “lišeni šanse da prežive”, prenosi N1.

Žalbeno vijeće, međutim, u velikoj mjeri je podržalo ranije procjene o “smanjivanju obima štete”, smatrajući da bi šanse da ti ljudi prežive, da su ostali pod zaštitom holandijskih vojnika, bile oko 30 odsto.

“Država je stoga odgovorna za 30 odsto gubitaka koje su pretrpile porodice žrtava”, naveo je sud.

Istovremeno, holandski pripadnici nekadašnje mirovne misije UN u BiH su najavili tužbu protiv svoje države. Oni traže ukupno 4,5 miliona eura odštete zbog toga što su poslati u Srebrenicu 1995, iako je tada bilo jasno da je u pitanju “nemoguća misija”.

Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. donio presudu kojom masakr u Srebrenici kvalifikuje kao čin genocida. Rezolucije o Srebrenici kojima se potvrđuje ta presuda donijeli su parlamenti zemalja EU, Kanada, SAD i Australija.

Rezolucija o Srebrenici nije usvojena u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija 2015, nakon što je Rusija iskoristila pravo veta i “oborila” britanski prijedlog. Međutim, u narednim danima rezoluciju u kojoj se ističe da se dogodio genocid usvojio je Kongres SAD, a zatim i Evropski parlament.

Napad na Srebrenicu počeo je 6. jula 1995. i završio se pet dana kasnije ulaskom VRS pod komandom generala Ratka Mladića u grad.