Vještačka inteligencija (AI) može u velikoj mjeri pomoći novinarima, ali nikako ne može zamijeniti njihov posao, poručeno je na završnom forumu projekta “Unapređivanje integriteta medija: osnaživanje novinara za informisano izvještavanje u Crnoj Gori“.
Taj projekat je organizvao Centar za demokratiju i ljudska prava (CEDEM) u partnerstvu sa agencijom MINA.
Direktor i glavni i odgovorni urednik Pobjede Nenad Zečević rekao je da je pametnom digitalnom strategijom moguće da društvene mreže budu saveznici medija.
On je istakao da AI, za sada, može da napiše dobar tekst kao novinar i da ga treba koristiti za stilizaciju tekstova.
“Mislim da AI nije na tom nivou razvoja, ali kako napreduje, kako rade tekstove i fotografije, mislim da će za par godina da dosegne taj nivo. U ovom trenutku AI ne može da napiše dobar tekst, istraživački rad i komentar kao novinar i lako se prepozna“, rekao je Zečević.
On smatra da je crnogorski javni prostor poprilično dobro zaštićen od dezinfromacija.
“Mislim da smo u posljednjih četiri ili pet godina imali samo jednu ili dvije dezinformacije koje su mogle da ugroze nacionalnu bezbjednosti, a tako je jer imamo mejn strim medije koji su najuticajniji“, kazao je Zečević.
On je rekao da, kada je u pitanju brzina objavljivanja informacija, prednost imaju društvene mreže, slijede portali i televizije, pa ostali mediji.
Zečević smatra da će mediji morati da zapošljavaju jednog novinara koji će samo pratiti društvene mreže.
On je ocijenio da su, prilikom dva zločina na Cetinju, mediji u Crnoj Gori položili ispit.
“Automatski smo zabranili komentare i na portalima i na društvenim mrežama, jer je u jednom momentu prijetilo da pređe u izazivanje vjerske i nacionalne mržnje i mislim da su tu svi mediji u Crnoj Gori položili ispit“, rekao je Zečević.
Kako je rekao, društvene mreže Mete imaju metode zaštite od plasiranja određenih sadržaja, a druge mreže poput Telegrama koje mogu objavljivati sporne sadržaje su manje zastupljene u Crnoj Gori.
“Mislim da je u tom dijelu crnogorski javni prostor zaštićen“, naveo je Zečević.
Govoreći o samoregulaciji, on je kazao da je to pitanje na određeni način definisano u Crnoj Gori.
Zečević je rekao da su, po pitanju medijske pismenosti, kolege iz SMCG i Instituta za medije aktivno realizuju kurseve i vježbe i da je Crna Gora u značajnoj prednosti i u odnosu na region.
Predsjednik Sindikata medija (SMCG) Radomir Kračković je, na panelu „Mediji, akademska zajednica i javna bezbjednost“, rekao da Sindikat za sada ne vidi negativan uticaj AI-a na zaposlene u medijima.
“Podaci pokazuju da nema smanjenja broja zaposlenih, nego čak i povećanje ukupno gledajući sve medije“, kazao je Kračković.
Kako je naveo, AI se koristi najčešće za provjeru i obradu velike količine podataka, a njegova upotreba u smislu zamjene novinara nije dobro prošla u Crnoj Gori.
“AI može u velikoj mjeri pomoći novinarima, ali nikako ne može zamijeniti taj posao, ne može biti kreativan da pruži pravi novinarski sadržaj i ne može dovesti do nekog većeg smanjenja broja zaposlenih u medijima. Sigurno će nam pomagati u budućnosti, ali mediji će ostati to što jesu“, poručio je Kračković.
On je, govoreći o autocenzuri, kazao da to što preko 50 odsto zaposlenih u medijima prima platu manju od prosječne u državi može uticati na autocenzuru.
Prema riječima Kračković, da bi se suprotstavili autocenzuri moraju da imaju integritet i da znaju da im istitinitio i hrabro izvještavanje dugoročno može biti plus.
Na pitanje da li mediji i novinari imaju institucionalni podršku da izvještavaju etički, on je rekao da u Crnoj Gori novinari imaju zakonsku zaštitu da etički izvještavaju.
“Zakon je jasan i smatram da su novinari u tom smislu dobro zaštićeni. Nijesam siguran koliko su oni toga svjesni“, rekao je Kračković.
On je podsjetio da je država izmjenama zakona iz prošle i 2020. godine nastojala da natjera medije da uvedu samoregulaciju i u tome je, prema riječima Kračkovića, uspjela, jer je prije nekoliko godina u okviru Medijskog savjeta za samoregulaciju (MSS) bilo oko 15 medija, a sada oko 70 medija.
“Država je medijima rekla da neće moći bez samoregulacije da učestvuju na konkursu Fonda za pluralizam. To je bio pametan potez države, koji je stvorio okvir za samoregulaciju“, dodao je Kračković.
On je, govoreći o bezbjednosti novinara, istakao da podaci pokazuju da je bezbjdenost i dalje veliki problem u Crnoj Gori i pored toga što država pokazuje volju da se bori sa tim.
“Imamo rast prijetnji i napada, ove godine imamo 28 slučajeva, čime je izjednačen negativan rekord iz 2021. i 2022. godine“, rekao je Kračković.
Upitan o izvještavanju sa rizičnih događaja, on je podsjetio da je SMCG prije dvije godine izdao smjernice za izvještavanje sa takvih događaja.
“Tu smo pokušali da donesemo set pravila da bi prevenirali situacije sa kojima se mogu suočiti novinari tokom izvještavanja sa takvih događaja“, rekao je Kračković.
On je dodao da vjeruje da novinari i same redakcije moraju više raditi na prevenciji i da u SMCG pokušavaju da utiču na redakcije i medije da donesu sopstvene procjene rizika kada su u pitanju takvi događaji, da naprave detaljni plan kako će se izvještavati i da vode računa o fizičkoj i digitalnoj bezbjednosti svojih novinara.
Kračković je rekao da je tuča na Zabjelu dovela do opasne bezbjednosne situacije i napada na imovinu stranih državljana, a da je u korijenu svega dezinformacija, jer u tuči nijesu učestovali turski državljani, a Vlada je donijela odluku da uvede vize državljanima turske.
“Taj događaj pokazuje koliko je važna medijska pismenost. Da su spriječili širenje dezinformacija mi ne bismo imali sve to“, rekao je Kračković i ocijenio da što prije treba uvesti medijsku pismenost u škole.
Asistent na Univerzitetu Donja Gorica Nikola Banićević rekao je da se na dezinfromacije gleda kao na bezbjednosni izazov.
“One su postojale i ranije i mogle su da utiču na nacionalnu bezbjednost, ali danas kada informacije protiču brzo, prolaze širom svijeta za kratko vrijeme, permamentno utiču na ljudsku bezbjednost“, naveo je Banićević.
On je objasnio da su po definiciji dezinformacije namjerne, efikasno plasirane, strateški urađene informacije, sa jasnom namjerom da se u društveno-političkoj zajednici izazove nered i strah građana.
“Moramo napraviti razliku između dezinformacije koja je zlonamjerno objavljena u medijima, od informacije koju mediji greškom plasiraju i kasnije isprave i kažu da je neispravna vijest“, naglasio je Banićević.
On je istakao da je ogromna odgovornost na medijima i organima nacionalne bezbjednosti koje moraju da vode o novom vidu zaštite građana, „od nevidljivog neprijatelja koji ne primjenjuje nikakvu vrstu sile i djeluje na prostoru koji nije ograničen“.
Govoreći o kriznom izvještavanju, Banićević je rekao da nije dobro da u medijima prilikom kriznog izvještavanja nastane vakuum.
“Ako treba da saopštite neku vijest u kriznoj situaciji, važno je ko tu vijest saopštava, da to bude neko ko ima stručnost i autoritet da tu vijest saopšti“, naveo je Banićević.
Upitan da li je zrelo u Crnoj Gori da se medijska pismenost uvede u škole, on je odgovorio potvrdno.
“U nekoj životnoj dobi, kada dođemo do nivoa studenta, učenje o dezinformacijama ima značaj, ali bi mnogo bolji efekat imalo ako počne u ranijem periodu. Treba ih pripremati i učiti ranije o tome šta su dezinformacije“, ocijenio je Banićević.
