Nesporno je da je antifašizam put do slobode jer afirmiše temeljne vrijednosti na kojima počiva svako pravedno društvo, naglasio je potpredsjednik SUBNORA Crne Gore Stevan Radunović na Međunarodnoj konferenciji u Soko Banji.
Smatra da je i naziv konferencije „Antifašizam — put do slobode” dobro odabran, jer to, kako je kazao, jeste jedna nesporna istina, a isto tako i vrlo inspirativna i aktuelna tema za razgovor.
“Kako to nerijetko biva, prvo se pojavi problem, pa onda iz toga proizađe traženje i nalaženje odgovora i načina za njegovo rješavanje. Tako je i antifašizam kao ideja i pokret koji predstavlja jednu od ključnih civilizacijskih vrijednosti modernog svijeta, nastao kao odgovor na razorne ideologije fašizma i nacizma u prvoj polovini 20. vijeka”, naveo je Radunović.
No, kako je dodao, on nije samo istorijska kategorija, već trajna borba za slobodu, dostojanstvo i jednakost svih ljudi.
“Vrijednost antifašizma ne završava se pobjedom nad fašizmom 1945. godine. Naprotiv, savremeni svijet pokazuje da su ideje koje su nekada dovele do najvećih tragedija u istoriji čovječanstva i dalje prisutne, često u suptilnijim, pa time i manje vidljivim oblicima. Porast nacionalizma, netolerancije, govora mržnje i revizionizma upozorava da društva mogu lako skrenuti s puta demokratskih vrijednosti. Upravo u tom kontekstu antifašizam ponovo dobija na značaju, ne kao ideologija prošlosti, već kao aktivan stav prema sadašnjosti”, rekao je Radunović.
Naveo je da antifašizam danas podrazumijeva mnogo više od sjećanja na istorijske događaje.
“On znači borbu protiv svakog oblika diskriminacije — bilo da je ona na etničkoj, vjerskoj, rodnoj ili socijalnoj osnovi. Takođe podrazumijeva zaštitu demokratskih institucija, slobode medija i prava pojedinca. U vremenu kada se informacije brzo šire, a manipulacije postaju sofisticiranije, antifašizam traži i kritičko mišljenje, obrazovanje i odgovornost građana da prepoznaju i odbace opasne ideje”, saopštio je Radunović.
Kako je dodao, poseban izazov savremenog društva jeste relativizacija istorije.
“Pokušaji da se umanje ili reinterpretiraju zločini fašističkih režima, predstavljaju ozbiljnu prijetnju kolektivnom sjećanju. Zaborav, ili iskrivljavanje prošlosti otvara prostor za ponavljanje istih grešaka. Zato je njegovanje kulture sjećanja ključni dio antifašističkog djelovanja — ne kao puko obilježavanje datuma, već kao aktivno razumijevanje lekcija koje istorija nosi”, dodao je.
Kako je naveo, nesporno je da je antifašizam put do slobode jer afirmiše temeljne vrijednosti na kojima počiva svako pravedno društvo.
“To je put koji zahtijeva hrabrost, svijest i stalnu budnost. U vremenu kada se svijet suočava s novim podjelama i izazovima, antifašizam ostaje ne samo istorijska tekovina, već i moralni kompas koji nas usmjerava ka pravednijoj i slobodnijoj budućnosti. A sloboda je temeljna vrijednost na koju ima, ili bi trebalo da ima, jednako pravo svaka država, svaki narod i, prije svega, svaki čovjek. Ako je takvo pravo uskraćeno bilo kome od ovih, onda bi se moglo govoriti da je uskraćeno svima. Čak ni onaj ko drugima uskraćuje pravo na slobodu, nije stvarno slobodan. Stoga svi kojima je stalo do svoje slobode i svojih ljudskih prava, treba da se zalažu i bore za slobodu i ljudska prava i drugih. To treba da nam bude cilj i zadatak svima i u svakoj prilici, pojedinačno i zajednički”, naveo je Radunović.
Prema njegovim riječima, taj zadatak u ovome vremenu nije lak niti jednostavan.
“Složenijim ga čini i činjenica da ako bi anketirali, posebno ljude od uticaja na lokalnu i državnu politiku, ispalo bi da su deklarativno svi antifašisti i da organi i institucije kojima upravljaju, funkcionišu na tim principima. Međutim, u praksi ipak nije sve tako. Evidentno je da postoje, čak jako velike razlike u tumačenju i načinu shvatanja pojmova antifašizma i njemu suprotnog fašizma. Ne može se smatrati antifašistom neko ko se u organizovanju i vršenju vlasti zalaže za vlast bez kontrole, ko je ili ko podržava vođu iznad zakona, ko ispoljava mržnju prema drugima, ko guši slobode i ko vrši slične aktivnosti na štetu drugih građana ili sredina”, rekao je Radunović.
Kako je dodao, antifašistom se može predstavljati neko ko se iskreno bori za slobodu, jednakost, poštovanje različitosti i sprečavanje nepravde.
“Naše organizacije su nevladine i nestranačke te se ne bave politikom, ali to ne znači da ne treba i da se interesujemo i za ta zbivanja. Kad svjedočimo pojavama suprotnim od ideja i ciljeva za koje se zalažemo, kad se makar i od vlasti negiraju tekovine NOB, kad se pokušavaju osporavati pravo i slobode drugih naroda ili pojedinaca, kad se pokušava osporavati pravo država na samostalnost i suverenitet, kad se pokušavaju osporavati ili mijenjati granice, kad se tolerišu ili moguće i potpomažu pokušaji rehabilitovanja onih snaga koje su u toku Drugog sjetskog rata sarađivale sa okupatorom, kad se, pozivom na neke, moguće negativne pojave pa i zločine izvršene od strane pojedinih boraca NOV, ta vojska i čitava njena borba pokušavaju predstaviti zločinačkom, kad se nesporne istorijske činjenice, zarad trenutnih političkih ciljeva, pokušavaju falsifikovati i prekrajati, mi, ni pojedinačno niti kao organizacije ne treba i ne smijemo biti nijemi posmatrači. Na te i slične pojave treba da reagujemo i zlažemo se za njihovo sprečavanje”, kazao je Radunović.
Potrebno je, rekao je, da to činimo prije svega u svojim sredinama.
“Ima, nažalost nerijetko pojava, činjenja ili nečinjenja od strane vlasti u mnogim sredinama na ovim prostorima, pa i šire, koje nam nameću pitanje i brigu gdje će odvesti grad ili državu kojom upravljaju, ako im se u tome ne spriječe. Stalo nam je do svih sredina, i dešavanja u njima, zbog njih ali i zbog mogućeg šireg uticaja. Međutim, prirodno je da se prioritrtno brinemo o pojavama u svojim sredinama, a imamo ih, rekao bih, svi. Imamo na ključnim pozicijama vlasti i ljude čija vrlo nazadna ponašanja i izjave pamtimo, a neki se sada predstavljaju u drugačijem svijetlu. Dobro je ako ljudi uviđaju sopstvene greške i mijenjaju se na bolje ali ipak ostaje pitanje da li je to stvarno ili prividno”, kazao je Radunović.
On je pojasnio i što je to što objektivno mogu i na koji način treba da djeluju da bi to moglo dati rezultata.
“Treba da obezbijedimo zajedničko i sinhronizovano djelovanje kroz povezivanje ljudi i organizacija. Isto tako treba se zalagati za povezivanje i zajedničko djelovanje i na međunarodnom planu. Treba energično ukazivanje na sve negativne pojave i probleme. Potrebno je zalaganje za uspostavljanje sistema koji ne dozvoljava profašističkim idejama i pojavama da se razvijaju i prerastu u prijetnju po demokratsko društvo. Potrebno je dakle, preventivno djelovanje. Potrebna je saradnja sa institucijama sistema i organima vlasti na principima za koje se mi zalažemo, gdje god i koliko god je to moguće, pa čak i sa onima za koje znamo da nekad nijesu podržavali te ideje, ako svojim djelovanjem pokazuju da su napravili pozitivan zaokret”, kazao je.
Kako je dodao, posebno je značajno tražiti način da se ideje antifašizma približe mladima.
“Živimo u vremenu kad oni o istorijskome kontekstu nemaju prilike da dovoljno čuju i nauće, pa i ne znaju puno. Njihova interesovanja i način traženja i primanja informacija i saznanja je bitno izmijenjen. Izloženi su jako velikim izazovima i pritiscima propagande određenih struktura. To su nekad neke političke strukture, a češće i veoma agresivno, neke vjerske zajednice. Treba, stoga tražiti forme da im se približe pune istine i prave informacije o istorijskim zbivanjima, posebno kada je u pitanju Drugi svjetski rat te ko je u njemu bio na ispravnoj, progresivnoj i patriotskoj strani a ko je sarađivao sa okupatorom i podržavao fašističku ideologiju, a isto tako i kada je u pitanju vrijeme u kojemu živimo”, rekao je Radunović.
Time bi ih, kaže, štitili od dezinformacija i manipulisanja, te tako u njima nalazili pristalice i borce za ideje antifašizma.
“Bitno je takođe da mi vjerujemo u to što radimo kao i u snagu i moć naših organizacija, posebno ako djelujemo zajedno i sinhronizovano sa srodnim organizacijama u zemlji i okruženju. Ovo vrijeme pomenutog narastanja opasnosti da društva skrenu s puta demokratskih vrijednosti, traži okupljanje i zajedničko djelovanje svih progresivnih snaga. Nameće se pitanje ko ili što može da ih pokrene i okupi u isti stroj. Ima se utisak da taj kohezioni i pokretački faktor prije mogu biti ideje antifašizma u najširem smislu, nego što to mogu biti pojedini politički pa i drugi subjekti. Ako ta tvrdnja stoji, onda to i nama nameće dodatne obaveze ali i daje nove prilike za djelovanje. Moramo ih koristiti prije nego bude kasno”, zaključio je Radunović, potpredsjednik SUBNORA Crne Gore na međunarodnoj konferenciji „Antifašizam-put do slobode” koje se održava u Soko Banji.
